Ultrabrza računala mogla bi spriječiti svjetsku katastrofu
Ljudsko djelovanje uzrokuje rasplitanje mreže života što predstavlja ozbiljnu opasnost za kvalitetu života ljudi
Svijet je moguće spasiti, a za to je potrebna suradnja na globalnoj razini, pažljivo provođenje istraživanja i proizvodnja ultrabrzih računala.
Način na koji se naš planet može sigurno udaljiti od nadolazećih posljedica velike klimatske krize možda djeluje poznato, iako i nevjerojatno ambiciozno, a to je upotreba nevjerojatno snažnih i ultrabrzih računala.
Istraživanja objavljena u dva različita časopisa pozivaju na novi kut promatranja promjene na svjetskoj razini. Jedno od njih upozorava na to da samo autentični život s prirodom može spasiti čovječanstvo od katastrofalnih promjena, a u drugom se istraživanju navodi da je trenutno razumijevanje ishoda globalnog zagrijavanja toliko nesigurno da je ono što je potrebno svjetska suradnja u svrhu razvoja eksaskalarnog superračunalnog klimatskog modeliranja. Eksaskalarno je izraz koji se koristi za računanje brzinama od milijardu milijardi operacija u sekundi.
Problem je u tome što nitko još nije uspješno napravio eksaskalarno računalo koje radi, iako se nekoliko grupa nada da će u tome uspjeti unutar nekoliko godina, a ako u tome uspiju, mogla bi se promijeniti budućnost života na Zemlji.
„Ne možemo spasiti planet i sebe dok ne razumijemo koliko su usko povezani ljudi i prirodne blagodati koje omogućavaju naše preživljavanje“, rekao je Jianguo Liu sa Sveučilišta Michigan State, jedan od autora istraživanja objavljenog u časopisu Science. „Pronašli smo nove načine za razumijevanje tih povezanosti, čak i na svjetskoj razini. Ova strategija omogućila nam je razumijevanje ukupnog opsega problema što nam omogućuje pronalaženje pravih rješenja.“
Tim Palmer sa Sveučilišta Oxford, autor rada objavljenog u zborniku Proceedings of the National Academy of Sciences, pozvao je na novo i međunarodno ulaganje u sofisticirano klimatsko modeliranje kroz razvoj nove generacije računala na sličan način na koji su fizičari u CERN-u u Ženevi surađivali kako bi istražili redoslijed događaja koji su se dogodili u prvim mikrosekundama nastanka svijeta.
„U usporedbi s cijenom uređaja za sudare čestica ili svemirskih teleskopa, iznos koji je za to potreban, što je oko 100 milijuna dolara godišnje, vrlo je skroman. Nadalje, jako je velik omjer koristi i cijene za zajednicu koja bi imala znatno jasniju sliku o opasnostima koje su posljedica ljudskog djelovanja i koje prijete u nadolazećim desetljećima“, rekao je Palmer. „Iskreno, sve što je potrebno je želja nacija za zajedničkim radom na takvom projektu. Tada će se to i ostvariti.“
Ono što su zaključili autori istraživanja objavljenog u časopisu Science je to da čovječanstvo uvelike ovisi o prirodnom svijetu o barem 18 izravnih prirodnih blagodati, a to su: oprašivanje i rasprostranjivanje sjemenki, održavanje čistoće zraka, klime i pitke vode, zaštita gornjeg sloja tla, kontrola potencijalnih štetočina i bolesti, izvori energije, hrane i stočne hrane, zalihe materijala i tkanina te prinos novih lijekova i biokemijskih spojeva.
- Usjevi, šume i pašnjaci su pod sve većom prijetnjom klimatskih promjena, kao i prenamjenom zemljišta s ciljem zadovoljavanja globalne potražnje za robom. Tradicionalni pejzaži i raznolikost, kao i životni resursi te identiteti naroda i ljudi koji ovise o njima, poput ove žene iz Perua koja skuplja hranu za svoju stoku, suočavaju se s globalnim prijetnjama. / Foto: www.estebantapella.com
Velika promjena
„Ljudsko djelovanje uzrokuje rasplitanje mreže života što predstavlja ozbiljnu opasnost za kvalitetu života ljudi“, upozoravaju autori. „Ono je izravno promijenilo barem 70 % površine tla; 66 % oceanske površine suočava se s posljedicama ljudskog djelovanja; oko 85 % močvarnih područja izgubljeno je od 1700-tih godina i 77 % rijeka dužih od 1000 kilometara više ne putuje neometano od izvora do ušća.“
Postoji potreba za „akcijom promjene“ na svjetskoj razini kako bi se u korijenu riješili ekonomski, socijalni i tehnološki uzroci i kako bi se zaustavilo katastrofalno smanjenje količine živih organizama. „Iako je izazov težak, svako odgađanje ovaj zadatak čini još težim“, upozoravaju autori istraživanja.
U svijetu brzih promjena gdje je sve više vrsta koje se suočavaju s opasnošću od izumiranja i gdje je globalno zagrijavanje sve bliže uzrokovanju katastrofalnih klimatskih promjena još uvijek postoji nerazumijevanje ishoda bilo koje promjene koja se učini.
Argument je da se ljudska zajednica mora mijenjati, ali isto tako mora se mijenjati i znanstvena zajednica. Klimatsko modeliranje moglo bi donijeti širok spektar odgovora, ali istraživači bi i dalje trebali biti sigurni u ono što je najbolje za poduzimanje u pojedinim situacijama, a to bi zahtijevalo novu i znatno kompleksniju razinu matematičkih proračuna i obrade podataka.
- Globalni trendovi u mogućnostima prirode da doprinese dobroj kvaliteti ljudskog života od 1970. do danas. Četrnaest od 18 kategorija prirodnih blagodati pokazuje pad. Polovica od 18 kategorija pokazuje konzistentne obrasce na globalnoj razini, dok druga pokazuje pad u nekim regijama, a u drugima dobitak. / Izvor: Science
Hitnost svemirske utrke
Profesor Palmer i njegov kolega Bjorn Stevens s Instituta za meteorologiju Max Planck u Hamburgu pozivaju na bolje razumijevanje potrebe za promjenom.
„Ono što je potrebno je hitnost na razini svemirske utrke usmjerene, ne na Mjesec ili Mars, nego prema iskorištavanju obećavajućeg eksaskalarnog računarstva za održivu simulaciju Zemljine regionalne klime (i povezanih ekstrema) na svjetskoj razini“, navode Palmer i Stevens.
„Ovo će samo biti moguće ako šira klimatska zajednica počne izricati svoju nesuglasnost s business as usual scenarijem, ne samo u svojim krugovima, nego prema van, prema onima koji koriste modele iz poslovnih, političkih ili humanitarnih razloga. Neuspjeh u tome postaje etički problem u smislu da nas ostavlja u statusu quo: riječ je o strategiji za koju se očekuje da će, unatoč svim dokazima, nadvladati ponor između znanstvenih mogućnosti i potreba društva.“
Žarko Šaravanja / Ekovjesnik