Meduze su napast, ali rješenje je na vidiku!
Mogu li nam meduze pomoći pri uklanjanju mikroplastike iz oceana?
Klimatske promjene i ljudski utjecaj na morske ekosustave uz prekomjerni izlov ribe rezultiraju smanjenjem ribljeg fonda, a s velikom su vjerojatnošću utjecali i na izniman porast broja meduza u sve toplijim svjetskim morima i oceanima. Europskim projektom GOJELLY, kojim koordinira njemački GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju, njihov sve veći broj i svojstva namjeravaju se koristiti kao izvor za proizvodnju biofiltara za čestice mikroplastike, gnojiva ili hrane za ribe.
Meduze su svima nama lijepe i zanimljive, ali samo u akvarijima, dokumentarcima ili na zaslonima računala. Nitko ih ne želi susresti tijekom sezone kupanja kada mogu biti uzrokom vrlo neugodnih i bolnih opekotina. Neke vrste meduza su i otrovne, a pojedine tropske vrste ubrajaju se među najotrovnije vrste na svijetu. Osim za kupače, postale su problem i za ribarske mreže i kaveze u uzgajalištima, pa se svi s pravom pitaju što je uzrokovalo njihov porast u morima i oceanima.
Meduze su prava napast
Za razliku od drugih morskih vrsta, meduze mogu preživjeti i često se vrlo brzo množiti u toplijim, kiselijim i manje oksidiranim morima, što znači da su kao vrsta prilagodljivije na klimatske promjene. Dok oceani uslijed klimatskih promjena izazvanih ljudskim djelovanjem postaju nenastanjivi za druge morske vrste, čovječanstvo meduzama očito ne predstavlja prijetnju.
Naprotiv, zagrijavanjem oceana meduze šire svoj teritorij, a njihove najezde na morima i obalama sve su češća pojava. Zahvaljujući intenzivnom ribolovu mnoge završe u ribarskim mrežama, ali isto tako uništavaju cijela ribogojilišta na europskim obalama i blokiraju rashladne sustave priobalnih elektrana. Jedno je sigurno, unatoč svemu njihova populacija sigurno raste.
Rješenje za okolišnu prijetnju
Istraživanja su već pokazala kako se odstranjivanjem nekoliko tona meduza iz mora i njihovim sušenjem može dobiti kvalitetno gnojivo, koje također efikasnije odstranjuje korov bez potrebe za korištenjem pesticida.
Istraživački projekt GoJelly koji podupire Europska znanstvena zaklada (ESF) svoje istraživanje ipak usmjerava u drugom pravcu i razmatra mogućnosti i načine na koje bi meduze ipak mogle bile korisne za čovječanstvo i planet: istraživanjima je utvrđeno kako meduzine izlučevine mogu hvatati sitne čestice mikroplastike, koje onečišćuju mora i oceane našeg planeta, a nalaze se i u čak 83 posto vode iz slavine.
Projekt financira financira Europska unija
Konzorcij sastavljen od 15 znanstvenih institucija iz osam zemalja EU, koji koordinira GEOMAR Helmholtz centar za oceanografiju iz njemačkog grada Kiela, uistinu ima inovativnu ideju. Projektom GoJelly, koji tijekom četverogodišnjeg razdoblja sa šest milijuna eura financira Europska unija u okviru programa Horizon2020, ova se prijetnja za čovječanstvo želi iskoristiti na vrlo razuman način.
„Samo u Europi neke uvezene vrste meduza imaju biomasu od milijardu tona. Problem meduza smo dugo zanemarivali, no sada moramo ponuditi rješenje“, kaže dr. Jamileh Javidpour, inicijatorica i koordinatorica projekta GoJelly iz GEOMAR-a.
Kada se govori o nedovoljnom poznavanju meduza, to se najviše odnosi na pojedinosti o njihovim životnim ciklusima i stoga je nemoguće predvidjeti kako se i kada mlade meduze ili polipi mikroskopskih dimenzija pretvaraju u odrasle.
„To svakako želimo promijeniti kako bismo ih ulovili na moru i zaustavili najezdu meduza na obalama“, dodaje dr. Javidpour.
Izlučevine meduza vezuju čestice mikroplastike
Istovremeno, projektni partneri već rade na drugom problemu i pokušavaju odgovoriti na pitanje što se može učiniti s ulovljenom biomasom. Jedna ideja je, na primjer, da se upotrijebi protiv druge velike prijetnje čovječanstvu.
„Istraživanja su pokazala da izlučevine meduza mogu vezati sitne čestice mikroplastike. Stoga želimo testirati mogu li se od meduza proizvesti biofiltri za čestice mikroplastike. Ovi biološki filtri mogli bi naći primjenu u postrojenjima za pročišćavanje otpadnih voda ili u tvornicama gdje se mikroplastika proizvodi“, objašnjavaju istraživači.
Hrana za ribe i ljude
Meduze se također mogu koristiti i kao gnojiva za poljoprivredne ili akvakulturne sirovine. Ribe u uzgajalištima se trenutno hrane ulovljenom ribom čime se nimalo ne smanjuje problem prekomjernog izlova ribe, već se dapače još više povećava. Meduza kao hrana predstavlja učinkovitije i održivije rješenje, koje bi štitilo i prirodne zalihe ribe.
Naravno, populacija meduza može se djelomično smanjiti i proizvodnjom hrane za ljudsku prehranu te njihovim stavljanjem na jelovnik.
„U nekim kulturama meduze su već na jelovniku. Sve dok je jasno što nam je na tanjuru, meduze bi također mogle biti prihvaćene kao hrana“, ističe dr. Javidpour.
U konačnici, meduze sadrže i kolagen, tvar koja je jako tražena u kozmetičkoj industriji.
Primjena procesa i organizama iz mora
Osim potpore, Europska zaklada za znanost (ESF) će također djelovati na povezivanju između akademske zajednice, industrije, kreatora politike i civilnog društva, pomažući malim i srednjim poduzećima da preuzmu svoj udio u suradnji na GoJelly projektu i povezanim proizvodima. To je ujedno i cilj ESF-ove zadaće „Marketing i iskorištavanje proizvoda od meduza“.
„Kao dio inicijative Blue Growth, projekt GoJelly će koristiti potencijale europskih oceana, mora i obala kroz plavu biotehnologiju s ciljem pronalaženja novih rješenja za okolišne prijetnje“, komentirao je dr. Cabezas.
„Meduza se može koristiti u mnoge svrhe. Ovo vidimo kao priliku za iskorištavanje potencijala ogromne biomase koja nam sama stiže pred vrata“, sažela je dr. Javidpour pristup projektu.
Projekt započinje 1. siječnja 2018. godine, a internetske stranice bit će dostupne u ožujku sljedeće godine.
R.I.