Novi život starog tekstila

Znanstvenici iz Beča razvili su metodu za ponovnu upotrebu tekstilnog otpada kojom se mogu smanjiti emisije CO2

Stari se tekstil sada može učinkovito reciklirati novim biokemijskim metodama koje su zajednički razvili Tehničko sveučilište u Beču (TU Wien), Sveučilište za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (BOKU) i Sveučilište u Leobenu (Montanuni Leoben).

Na odlagalištima diljem Europe svake godine završi oko 5 milijuna tona starog tekstila. Stoga je Europska unija donijela Direktivu kojom se od 2025. godine propisuje obavezno odvajanje tekstilnog otpada. Imajući na umu da je za proizvodnju nove tkanine osim pamuka uglavnom potreban i poliester koji se dobiva iz fosilnih sirovina, jasno je da recikliranje tekstila predstavlja važan faktor za smanjenje emisija ugljikovog dioksida.

Da se zaštita okoliša u Beču i Austriji piše velikim slovima, nije nikakva novost. Stoga su se znanstvenici s Tehničkog sveučilišta u Beču (TU Wien), Sveučilišta za prirodne resurse i primijenjene bioznanosti u Beču (Universität für Bodenkultur Wien – BOKU) i Sveučilišta u Leobenu (Montanuni Leoben), zajedno s drugim znanstvenicima i gospodarstvenicima odlučili uhvatiti u koštac s ovim problemom tekstilnog otpada. Svojim istraživanjem o recikliranju starog tekstila razvili su novu metodu za održivo kružno gospodarstvo.

U sklopu projekta TEX2MAT razvijena je metoda za kemijsko odvajanje mješovitih vlakana pamuka i poliestera iz tekstilnog otpada. Istraživački tim se pri istraživanju koristio plahtama koje su bile izrađene od mješavine pamuka (60 %) i poliestera (40 %) te je na njima primijenio navedenu metodu odvajanja.

  • Foto: TU Wien / Klaus Haiden / Andritz

Vlakna se najprije rastavljaju u sitne grudice, a zatim se uz pomoć posebnih enzima pamuk odvaja od poliestera i pretvara u glukozu. Poliesterska vlakna se suše i čiste, a zatim rastapaju i pretvaraju u granulat. Iz njih se tada stvaraju niti kojima se dodaje novi pamuk i tako proizvodi nova tkanina koja po kvaliteti odgovara prvobitnom proizvodu.

  • Foto: TU Wien / Klaus Haiden / Andritz

„Velike količine starog tekstila posebno su velik problem u hotelima ili bolnicama. Nakon približno stotinu pranja i sušenja, tekstil gubi na svojoj kvaliteti, a to se posebno odnosi na plahte i ručnike“, kaže dr.sc. Andreas Bartl s Instituta za procesno inženjerstvo, tehnologiju okoliša i biotehnologije Tehničkog sveučilišta u Beču.

„Nadamo se kako će naša metoda pronaći širu, industrijsku primjenu. Poliester se do sada dobivao isključivo iz fosilnih izvora sirovina, a recikliranje tekstila važan je korak u poboljšanju ugljičnog otiska. Našim projektom želimo stvoriti osnovu za održivo kružno gospodarstvo“, izjavio je Bartl.

  • Foto: TU Wien / Klaus Haiden / Andritz

Projekt TEX2MAT nagrađen je nagradom Clusterland Award 2019 za uspješnu suradnju na području znanosti i gospodarstva. Projektni partneri su najavili novo istraživanje koje bi trebalo otvoriti vrata recikliranju tekstila u malim i srednjim poduzećima.

  • Istraživački tim projekta TEX2MAT na dodjeli nagrade Clusterland Award 2019 / Foto: BOKU

EurocommPR / Ekovjesnik

 

 

VEZANE VIJESTI

Berlinska robna kuća NochMall postavlja nove standarde u održivoj kupovini

NochMall je prva robna kuća rabljene robe u Berlinu, ali i puno više od toga. Ovdje se na više od 2 000 četvornih metara ne prodaju samo namještaj, odjeća, kućanski uređaji i razne potrepštine za kućanstvo, igračke, knjige i još mnogo toga – čak oko 30 000 artikala koji čekaju drugi život u novom domu, već se organiziraju brojne radionice, a Berlinčani educiraju o kružnom gospodarstvu i sprječavanju nastanka otpada.

Recikliranjem otpada do zelenog plina

Na Tehničkom sveučilištu u Beču (TU Wien) razvijen je novi tehnološki proces kojim se biogeni otpadni materijal pretvara u vrijedne te ekološki prihvatljive i ugljično neutralne izvore energije

Novi mjerni uređaj bečkih znanstvenika smanjuje rizik operacije

Novi medicinski uređaj, koji su razvili znanstvenici s Tehničkog te Medicinskog sveučilišta u Beču, pomoću različitih senzora može na potpuno neinvazivan način odrediti vrijednosti koje pružaju informacije o mogućim komplikacijama. Izum je već zaštićen patentom, a trenutačno se planiraju prva klinička istraživanja.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER