Novo istraživanje Sveučilišta Northern Arizona pokazalo je da globalna baza podataka o emisijama stakleničkih plinova Climate TRACE, čiji je suosnivač bivši američki potpredsjednik Al Gore, podcjenjuje emisije ugljikova dioksida iz vozila u gradovima u prosjeku za čak 70 posto.

Oko tri mjeseca prije globalnog prosjeka, Hrvatska već 25. travnja ulazi u ekološki dug. To znači da je naša godišnja potrošnja prirodnih resursa premašila ono što se može obnoviti u jednoj godini.

Istraživanje Greenpeacea Hrvatske i Greenpeacea Mađarske otkriva da pojedina postrojenja za fosilni plin i naftu spaljuju velike količine metana čime izgledno krše Uredbu EU o metanu koja zabranjuje rutinsko spaljivanje na baklji od 5. veljače 2026.

Danas je na snagu stupio novi pravno obvezujući klimatski cilj Europske unije za 2040. godinu, kojim se predviđa smanjenje emisija stakleničkih plinova za 90 % u odnosu na razine iz 1990. godine.

Trajekti imaju ključnu ulogu u povezivanju europskih otoka s kopnom i često se smatraju ekološki prihvatljivijom alternativom zračnom prijevozu. Međutim, mnoga su plovila stara i snažno onečišćuju okoliš, izlažući lokalno stanovništvo toksičnom onečišćenju zraka.

Svake godine vodeći svjetski klimatolozi procjenjuju najvažnije spoznaje o tome kako se naš planet mijenja. Njihove procjene uvelike se oslanjaju na podatke satelita za promatranje Zemlje, a najnovije izvješće donosi jasno upozorenje: sve se više narušava energetska ravnoteža planeta, ubrzava se zagrijavanje oceana te opada sposobnost upijanja CO₂ uz niz drugih zabrinjavajućih promjena.

Hrvatska je jedna od vodećih svjetskih destinacija za nautički i čarter turizam, no do sada nije postojao znanstveno utemeljen rad o emisijama plovila u tom sektoru.

Berlin ubrzava klimatsku zaštitu i pritom se oslanja na snažno partnerstvo. Novopotpisanim Klimatskim paktom 2025.–2030. Senat i 22 poduzeća u gradskom vlasništvu udružuju snage kako bi Berlin pripremili za klimatski otpornu budućnost.

Klima se prije 56 milijuna godina zagrijavala gotovo jednako brzo kao danas. Kada je u kratkom razdoblju golema količina CO₂ dospjela u atmosferu, to je dovelo do velikih šumskih požara i snažne erozije tla.

Apsorpcija CO₂ u Sredozemnom moru mogla bi biti povezana s djelovanjem oluja, osobito ekstratropskih ciklona, meteoroloških sustava koji donose obilne oborine, snažan vjetar i nestabilne vremenske uvjete.