102 organizacije za zaštitu okoliša, predvođene organizacijama Seas At Risk, BirdLife Europe, ClientEarth, Oceana, Surfrider Foundation Europe i Svjetski fond za zaštitu prirode (WWF), ovog su utorka pokrenule „Plavi manifest“ – novi plan spašavanja mora. Plan predviđa konkretne radnje koje se moraju izvršiti u zadanim datumima kako bi se preokrenuo smjer stalnog degradiranja i zagađenja mora i obala.

Za uspjeh su potrebne promjene i na kopnu i na moru, a nevladine organizacije traže:

• Da najmanje 30 % oceana do 2030. bude visoko ili u potpunosti zaštićeno,
• Prijelaz na ribolov sa slabim negativnim utjecajem,
• Osiguravanje oceana bez onečišćenja i
• Planiranje ljudskih aktivnosti koje podupiru obnovu morskih ekosustava.

Situacija u morskim ekosustavima diljem svijeta je teška, što pokazuju i nedavna izvješća UN-ovog međuvladinog odbora za klimatske promjene i UN-ove međuvladine platforme znanstvene politike o biološkoj raznolikosti i uslugama ekosustava, naglašava se u priopćenju.

Potrebne su hitne akcije i Europa može igrati vodeću ulogu u suočavanju s ovim izazovom. Uvažavajući preporuke predstavljene 2020. godine, Plavi manifest će usmjeriti Europu na pravi put da zaštiti i obnovi mora i oceane, koji su u sve većoj opasnosti i o kojem ovisi život na Zemlji.

Europskim Zelenim planom Europska komisija obvezala se provoditi stvarne strategije za klimu i biološku raznolikost, koje će preusmjeriti ulaganja i zakonodavstvo u budućnost koja je klimatski otporna i ekološki raznolika. Nevladine organizacije sada pozivaju Europsku komisiju da osigura da oceani i mora budu sastavni dio tih strategija, slijedeći smjernice predložene u Plavom manifestu.

“U morima je sve više smeća, a sve manje ribe. Nemamo više vremena za odgodu rokova, sve zemlje Europske unije, pa tako i Hrvatska moraju odlučnije krenuti u provedbu potpisanih sporazuma i direktiva za očuvanje morskog ekosustava”, rekla je Zrinka Jakl, predsjednica Upravnog odbora Udruge za prirodu, okoliš i održivi razvoj Sunce iz Splita.

„Oceani pokrivaju 70 % Zemljine površine, ublažavaju klimatske promjene i osiguravaju kisik – okosnica su planeta. Kako bi obavljali svoje vitalne funkcije, oceani moraju biti zdravi i puni života. Pozivamo političke lidere Europske unije da oceane postave u srž političke agende te da zdravi oceani postanu stvarnost. Danas je pokrenut zajednički Plavi manifest, kao Plavi odgovor na europski Zeleni ugovor.“ – izjavila je Monica Verbeek, izvršna direktorica organizacije Seas At Risk.

„Moramo poduzeti hitne mjere kako bismo osigurali otpornost naših oceana na klimatske promjene, počevši s obnavljanjem morske biološke raznolikosti. Mreža zaštićenih područja mora, koja pokriva najmanje 30 % morskih površina, s dugoročnim proračunima i planovima upravljanja, zajedno s planiranim i održivim upravljanjem za preostalih 70 %, podržavat će bogat morski ekosustav. EU mora osigurati učinkovitu političku provedbu kako bi ostvarila ovu viziju.“ – rekla je Samantha Burgess, voditeljica Ureda za morsku politiku pri europskom uredu WWF-a.

Vodeće nevladine organizacije za zaštitu okoliša pozivaju građane, ustanove i dionike da sudjeluju u besplatnim aktivnostima organiziranim tijekom „Tjedna oceana“ u Bruxellesu od 3. do 9. veljače 2020., kako bi razmijenili iskustva i rješenja za izazove s kojima se suočavaju naše morske i obalne zajednice.

Cjeloviti tekst „Plavog manifesta“ dostupan je na sljedećoj poveznici.

• Ekovjesnik

 

 

Dopušteno je citiranje kraćih dijelova članka uz obvezno navođenje autora, izvora i poveznice na izvorni članak. Svako preuzimanje cjelovitog članka ili njegovih većih dijelova bez izričitog odobrenja autora predstavlja povredu autorskih prava.

• PLAVI MANIFEST
• OCEANI
• ZAšTITA MORA
• SEAS AT RISK
• MORSKI EKOSUSTAVI
• WWF
• BIORAZNOLIKOST
• KLIMATSKA KRIZA
• EUROPSKI ZELENI PLAN
• KLIMATSKE PROMJENE
• UDRUGA SUNCE
• TJEDAN OCEANA
• PRILAGODBA KLIMATSKIM PROMJENAMA