Borba protiv dezinformacija o COVIDu-19!
Dezinformacije su ovisne o ljudima koji u njih vjeruju i koji ih šire
Nakon izbijanja pandemije koronavirusa na internetu su se pojavile brojne teorije zavjere i lažne tvrdnje koje umanjuju rezultate njezinog suzbijanja. Saznajte što možete učiniti te kako prepoznati i boriti se protiv mitova vezanih uz COVID-19!
Prije dijeljenja informacija provjerite izvore kao što su EUvsDisinfo, Europski centar za sprječavanje i kontrolu bolesti (ECDC), Koronavirus.hr i Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), kao i druge službene, pouzdane izvore.
Od prvotne tvrdnje da se virus proširio od juhe od šišmiša do žestokih izvještaja o zemljama EU-a koje se međusobno bore za preostale zalihe medicinske opreme, dezinformacije su sveprisutne.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) poručila je da se netočne tvrdnje „šire brže od virusa“ i nazvala ovo „infodemijom planetarnih razmjera”. Najveće internetske platforme već rade na smanjenju njihovog dosega.
Kako prepoznati dezinformacije i kako pomoći u zaustavljanju njihovog širenja te što EU radi po tom pitanju saznajte u nastavku teksta.
Što EU radi kako bi spriječila širenje dezinformacija?
Kako bi se proširile činjenice i pouzdane informacije, stvorena je zajednička stranica EU-a o europskom odgovoru na pandemiju koronavirusa koja će uskoro sadržavati i posebne informacije o najčešćim mitovima vezanim uz izbijanje pandemije. Osim toga, stručnjaci i političari iz EU-a i država članica redovito drže videokonferencije i raspravljaju o dezinformacijama te objašnjavaju metode kako bi obavijestili građane o rizicima i kako se s njima nositi. Uz to, od internetskih kompanija traži se zaustavljanje internetskih prevara.
Zašto ljudi namjerno plasiraju krive informacije?
Neki zbog zarade, kako bi prodali proizvode koji nisu učinkoviti ili kako bi privukli više posjetitelja na svoje stranice, povećavajući time prihode od oglašavanja.
Prema izvještaju posebnog tima EU-a za dezinformacije neke krive tvrdnje dolaze od određenih političkih sila, uključujući američku „alternativnu desnicu”, Kinu i Rusiju.
U ovim slučajevima cilj je politički, potkopavanje Europske unije ili promjena političkog smjera. Međutim, mnogi šire dezinformacije jer u njih vjeruju, bez namjere da prouzroče štetu.
Jesu li dezinformacije o COVIDu-19 zbilja tako opasne?
U vremenima u kojima su mnogu zabrinuti i izloženi šokantnim vijestima teže je ostati smiren i provjeravati činjenice.
U prošlosti, zbog dezinformacija o cijepljenju mnogi roditelji odbili su cijepiti svoju djecu protiv ospica i drugih opasnih bolesti, što je dovelo do znatnog povećanja broja zaraženih.
Čak i ako ljudi ne vjeruju dezinformacijama, one mogu potkopati istinu i stručnost, i dovesti do toga da je objava nekoga amatera jednako cijenjena kao i temeljita analiza stručnjaka.
Kako spriječiti širenje dezinformacija?
Dezinformacije su ovisne o ljudima koji u njih vjeruju i koji ih šire. I lako je nasjesti na njih.
Zato budite jako oprezni kod širenja informacija koje izazivaju snažnu reakciju ii se čini predobre ili preloše da bi bile istinite. Prvi korak provjere je pretraživanje interneta kako bismo vidjeli jesu li provjereni izvori izvještavali o tome.
Ako i dalje niste sigurni, postoje mnogi vodiči za provjeru činjenica.
Što napraviti kada netko širi dezinformacije?
Možete ih prijaviti društvenim mrežama na kojima ste ih vidjeli. Mnoge kompanije predano rade na sprječavanju širenja dezinformacija o koronavirusu na svojim društvenim mrežama.
Razgovarajte s osobom koja širi dezinformacije jer vjerojatno to ne radi namjerno. Istraživači tvrde da je ljudima koji vjeruju u teorije zavjere najbolje pristupiti suosjećajno, apelirati na njihovo kritičko razmišljanje i izbjegavati ismijavanje.
- Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) je epidemiju koronavirusom proglasila prvom infodemijom u ljudskoj povijesti! Prije nego nešto komentirate, objavite ili podijelite s prijateljima, razmislite! / Izvor: Koronavirus.hr
Europski parlament / Ekovjesnik