Građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja seli na novu lokaciju

Hrvatski prirodoslovni muzej pretrpio je znatna oštećenja u potresu koji je 22. ožujka pogodio Zagreb

Zgrada muzeja, smještenog u spomeničkoj gornjogradskoj palači Amadeo, i dalje je neuporabljiva, a građa, s više od milijun primjeraka, od srpnja do prosinca seli se na novu lokaciju u Novom Petruševcu. Kako ne bi došlo do daljnjih oštećenja na zgradi organizirano je podupiranje stubišta i kritičnih mjesta u zgradi.

Od podrhtavanja tla srušena je većina staklenih polica koje su padom oštetile primjerke beskralješnjaka izloženih u staklenim cilindrima, od kojih su neki pukli, pa je iz nekih iscurio konzervans i fiksator koji čuvaju trajnost bioloških mokrih preparata/eksponata. Osim zoološke građe na drugom katu, stradale su, nešto manje, mineraloška i petrografska građa te geološko-paleontološka građa, dok botanička građa smještena u Demetrovoj 3 nije oštećena u potresu.

Oštećena je većina kostura ptica te dermoplastični preparati ptica pjevica, a u čuvaonicama nije bilo većih oštećenja, osim u herpetološkoj i ihtiološkoj zbirci gdje je dio mokrog materijala nemoguće restaurirati. Cijela šteta je popisana i fotodokumentirana, ispražnjen je i pohranjen cijeli postav beskralješnjaka u čuvaonice, dok su dermopreparati počišćeni, dokumentirani i imobilizirani do restauracije.

Od geološko-paleontološke građe najviše je stradala „Zbirka fosilne flore sarmatskih naslaga Medvednice i Samoborskog gorja“, dio predmeta koje je prikupio Gjuro Pilar i opisao u monografiji „Flora fossilis Susedana“ 1883. godine. 

Od stradale minerološko-petrografske građe izdvajaju se neki od najljepših primjeraka minerala, Vivijanit (N`Gaoundere, Kamerun) i kalcit, heliktit, siga (Jama Golubinka, Veliko Rujno, Velebit, Hrvatska).

Građa Hrvatskog prirodoslovnog muzeja ima više od 1,4 milijuna primjeraka od kojih je 750.000 zaštićeno kulturno dobro, a trenutno se priprema za pakiranje i selidbu. Već je dogovorena posudba manjeg broja aluminijskih i drvenih sanduka, u čemu pomažu i muzeji iz cijele Hrvatske, no HPM ih još nema dovoljno.

Krajem 2018. završena je prva faza projekta „Kultura, znanost i obrazovanje u funkciji gospodarskog razvoja – novi Hrvatski prirodoslovni muzej“. Dovršena je izrada projektne dokumentacije, kao podloge za drugu fazu projekta odnosno samu rekonstrukciju, dogradnju i opremanje palače Amadeo. Muzej je u potpunosti spreman za drugu fazu projekta koja se namjerava dijelom realizirati putem sredstava Europske unije, odnosno prijave na javni poziv Ministarstva regionalnog razvoja i fondova Europske unije RH. Postojeća dokumentacija predviđa cjelovitu sanaciju konstrukcije koja uključuje sve protupotresne mjere, a HPM je u mogućnosti u relativno kratkom roku započeti sanaciju objekta.

U međuvremenu, HPM je svoje aktivnosti preselio u virtualni svijet te svojim posjetiteljima nastoji približiti bogatu građu kratkim pričama vezanim uz muzejske predmete. Velika pozornost pridaje se i najmlađima, kako bi se njima i njihovim roditeljima olakšali dani u izolaciji.

Putem online sadržaja HPM će predstaviti i dosad skrivene predmete novog stalnog postava, načine obrade materijala, restauracije građe koja je zanimljiva, kao i samo prepariranje, ali i znanstvene metode istraživanja i obrade materijala koji se prikupljaju za fundus muzeja.

Hrvatski prirodoslovni muzej / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Suhi travnjaci – čuvari bioraznolikosti

Zajednički dvoipolgodišnji hrvatsko-slovenski projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“ provodi se u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a njime se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.

Izložba: Iz ostavštine Gjure Pilara

Hrvatski prirodoslovni muzej i Muzej Brodskog Posavlja pozvaju vas na otvorenje izložbe „Iz ostavštine Gjure Pilara“ u četvrtak, 23. svibnja 2019. u 13 sati u izložbenoj dvorani Muzeja Brodskog Posavlja (Starčevićeva 40, Slavonski Brod).

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER