Suhi travnjaci – čuvari bioraznolikosti
U okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska pokrenut je projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“
Zajednički dvoipolgodišnji hrvatsko-slovenski projekt „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“ provodi se u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska, a njime se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“.
Prirodne ljepote naše domovine, uz modro more, krške planine, brojna jezera i nepregledne šume, uključuju i raznovrsne travnjake. Iako na njih možda i ne bismo odmah pomislili kada govorimo o našoj prirodi i njenim ljepotama, oni su važni dio naše prirodne baštine. Upravo zbog toga, geologinja dr. sc. Renata Brezinščak, voditeljica Botaničkog odjela dr. sc. Suzana Buzjak i kustos dr. sc. Igor Boršić iz Hrvatskog prirodoslovnog muzeja žele vas pobliže upoznati s ovim divnim staništima.
- Stručnjaci partnerskih institucija na projektu „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“
Pojednostavljeno rečeno, travnjaci su površine na kojima rastu različite trave. Kad čujemo riječ travnjak, prvo što pomislimo su visoke zelene vlati trava i šareni cvjetovi. Stručna ili znanstvena definicija travnjaka jest da su to ekosustavi s prevladavajućom zeljastom vegetacijom, u kojoj dominiraju trave. S obzirom na način održavanja, u travnjake spadaju livade košanice i pašnjaci.
U Hrvatskoj i Sloveniji travnjaci su prvenstveno nastali krčenjem šuma, a održavaju se košnjom i ispašom. To je iznimno važno jer travnjaci bogati vrstama mogu opstati samo ako se njima upravlja na održivi način. U slučaju njihova zapuštanja, odnosno nekorištenja, već kroz nekoliko godina bez košnje ili ispaše, travnjak zarasta grmljem, te se postepeno razvija šuma. Posljedica toga je i smanjena bioraznolikost. Pri tome nestaju sve tipične travnjačke biljne i životinjske vrste, a zamjenjuju ih one šumske. Zbog toga je livade košanice potrebno održavati košnjom, jer se tako sprečava zarastanje u šumu.
- Istraživanje biljaka suhih travnjaka u Parku prirode Žumberak – Samoborsko gorje
No, ni s košnjom nije uputno pretjerivati! Ne preporučuje se niti prečesto, niti prerano kositi, gnojiti ih, ili na njima sijati nezavičajne (alohtone) travne smjese, jer će tako od biološki raznolikih travnjaka nastati osiromašeni travnjaci s malim brojem vrsta. Ispaša je način održavanja bioraznolikosti pašnjaka, ali pod uvjetom da se na njima drži optimalan broj životinja. Previše životinja na ispaši mijenja biljni sastav na travnjaku, pri čemu dio biljaka nestaje, a neke druge postaju dominantne. Posljedično dolazi do promjene broja i vrsta travnjačkih beskralješnjaka, a time i ptica koje se njima hrane. Ekosustav tako postaje mnogo siromašniji vrstama. Stoga je jako važno održavati ravnotežu između prirodnih i antropogenih procesa.
- Raznolikost trava i šarenog cvijeća suhih kontinentalnih travnjaka na Žumberku
Travnjaci se mogu razvrstati i prema pojedinim ekološkim čimbenicima, poput vlage u tlu, pa govorimo o vlažnim, umjereno vlažnim ili suhim travnjacima. Suhi kontinentalni travnjaci kod nas su rasprostranjeni uglavnom u brdskim predjelima, pretežno na južno orijentiranim, osunčanim padinama. Kao područja za košnju nisu izrazito isplativi, ali je zato njihova biološka vrijednost velika. Na tipičnom suhom kontinentalnom travnjaku može rasti i do 50 različitih biljnih vrsta po kvadratnom metru, dok ih je na drugim, intenzivnije korištenim (gnojenim) travnjacima, značajno manje. Posebna vrijednost suhih kontinentalnih travnjaka je velika raznolikost biljaka, koja omogućuje i veliku raznolikost životinja, osobito kukaca.
Atraktivnosti ovih travnjaka doprinosi i obilje šarenoga cvijeća, među kojim se posebno ističu različite vrste orhideja. One većinom cvatu u proljeće, odnosno na početku vegetacijske sezone, kada privlače svojim bojama i neobičnim cvjetovima. Tada s aktivnošću započinje i većina životinja, uglavnom kukaca koji oprašuju biljke, ali i ostalih beskralješnjaka (pauka, gujavica...). Od ostalih životinja na travnjacima se najčešće mogu vidjeti ptice, gmazovi i mali sisavci koji ovdje žive ili pronalaze hranu, npr. sjemenke i kukce.
- Lijevo: Česta biljka suhih travnjaka je i vrsta orhideje pčelina kokica (Ophyrs apifera) | Desno: Orhideja crvena vratiželja česta je na suhim kontinentalnim travnjacima.
Upravo je zbog važnosti tih saznanja u okviru Interreg programa Slovenija – Hrvatska pokrenut zajednički hrvatsko-slovenski projekt nazvan „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“. Radi se o dvoipolgodišnjem projektu u kojem se proučava bioraznolikost suhih kontinentalnih travnjaka dvaju područja: Kozjanskog parka i Parka prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“. Akronim projekta je CarEx, što dolazi od engleskog „Care for Extensive grasslands“. Carex je i znanstveni naziv skupine biljaka koja je u narodu poznata kao šaš. Uglavnom se radi o močvarnim biljkama, ali dio vrsta raste i na suhim travnjacima.
- Leptir plavac na cvatu zvjezdoglavke
Kroz projekt će se istraživati bioraznolikost suhih travnjaka popisivanjem biljaka, leptira i ptica na žumberačkom i kozjanskom području. Također, bioraznolikost će se utvrđivati i u laboratorijima novom metodom DNA metabarkodiranja, pri kojoj se vrste ne određuju putem njihovog vanjskog izgleda, nego analizom njihovog DNA zapisa. Kod lokalnog stanovništva nastojat će se osvijestiti važnost očuvanja suhih travnjaka, važnost njihove bioraznolikosti te važnost planiranja ekoloških koridora koji povezuju pojedina zaštićena područja. To će se postići raznim aktivnostima, kao što su predavanja, radionice, članci u lokalnim novinama i intervjuima na radijskim stanicama.
U projekt su uključeni stručnjaci iz pet partnerskih institucija: Kozjanski park (Podsreda, Slovenija), Javna ustanova Park prirode „Žumberak – Samoborsko gorje“ (Sošice, Hrvatska), Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti – Zavod za ornitologiju (Zagreb, Hrvatska) i Hrvatski prirodoslovni muzej (Zagreb, Hrvatska). Nositelj projekta je Nacionalni inštitut za biologijo – Odjel za istraživanje organizama i ekosistema iz Ljubljane (Slovenija), a projekt vodi i koordinira dr. sc. Davorin Tome iz navedene ustanove. Projekt je započeo u ožujku 2024. godine i trajat će do kraja kolovoza 2026. godine. Ukupna vrijednost projekta je 684.035,59 eura.
Više informacija o projektu možete saznati putem mrežnih stranica projekta.
- Pripremili: dr. sc. Renata Brezinščak, dr. sc. Suzana Buzjak i dr. sc. Igor Boršić | Hrvatski prirodoslovni muzej / Ekovjesnik
- Fotografije: Fotodokumentacija projekta „CarEx - Brigom o suhim travnjacima čuvamo bioraznolikost“