Bečanke i Bečani sve više pješače i voze bicikle
Mobilnost u doba pandemije koronavirusa
Promet se u Beču općenito smanjio tijekom krize koronavirusa, a biciklizam i pješačenje pokazali su se najsigurnijim načinom kretanja u uvjetima provođenja mjera socijalnog distanciranja. Naravno, tome su pridonijela prijašnja velika ulaganja bečke gradske uprave u širenje mreže biciklističkih staza i pješačkih zona, ali i otvaranje privremenih, i to usred pandemije!
Procvat biciklizma nastavio se i tijekom krize
Zbog uvedenih mjera ograničenja kretanja i socijalnog distanciranja, biciklistički promet je u Beču također zabilježio smanjenje, ali u znatno manjoj mjeri u odnosu na ostale oblike prijevoza. Za razliku od javnog prijevoza koji bilježi pad od 80 % i prijevoza automobilima (pad prometa vozila za oko 52 %), biciklisti su gotovo zadržali razinu zabilježenu prije izbijanja krize. To upućuje na zaključak da se bicikl u Beču i dalje itekako koristi.
Svoju ekološku osviještenost građanke i građani Beča potvrđuju već duži niz godina, što pokazuju statistički podaci o tamošnjem biciklističkom prometu koji je od 2011. godine u neprestanom porastu. Vožnja biciklom je, naravno, nakon pješačenja najpovoljnija prometna opcija, koja uz to i čuva okoliš. U doba klimatskih promjena bicikl postaje sve značajnije prijevozno sredstvo, a biciklizam u Beču ruši sve rekorde.
Automatski brojači koji svakodnevno mjere biciklistički promet na bečkim ulicama zabilježili su da je prošle godine tim gradom prometovalo 2,5 % više biciklistica i biciklista nego 2018. No, na pojedinim lokacijama, posebice u ulicama gdje su uvedene nove biciklističke staze, porast je znatno veći. Tako je na najfrekventnijoj biciklističkoj stazi duž ulice Opernring prošle godine ukupno zabilježeno nevjerojatnih 1,6 milijuna biciklistica i biciklista, a samo u jednom danu, primjerice 18. lipnja 2019., tuda se na dva kotača provozalo gotovo 10.000 ljudi!
- Automatski brojač na ulici Operngasse je još početkom listopada 2019. izmjerio preko milijun biciklista / © Fahrrad Wien
Biciklizam se u Beču pokazao kao najsigurniji način kretanja
Uzrok trenutnom manjem padu biciklističkog prometa jednostavno leži u tome što se zbog krize smanjio broj odlazaka na posao, a velik broj građana bio je primoran na rad od kuće. S druge strane, velik rast bilježi vožnja biciklom u slobodno vrijeme što ponovno dokazuju mjerenja automatskih brojača prometa.
Iako se broj putovanja na posao smanjio za 22 posto, istovremeno je zabilježen velik porast vožnja biciklom na Dunavskom kanalu. Na toj se biciklističkoj ruti – omiljenom mjestu za odmor i opuštanje Bečanki i Bečana, promet povećao čak za trećinu. Tako su automatski brojači na Pratersternu samo u jednom danu, 19. travnja ove godine, zabilježili preko 5.000 biciklista, a to je broj koji daleko premašuje podatke za travanj 2019. godine.
U nedavno provedenom istraživanju, 9 posto ispitanih Bečanki i Bečana izjavilo je da bicikl vozi nekoliko puta tjedno (13 % u 2019.), dok je broj onih koji nikada ne koriste bicikl ostao gotovo isti kao i u vremenu prije pandemije koronavirusa (2020. 56 posto / 2019. 57 posto).
- U bečkim „zonama susreta“ svi korisnici javne površine imaju jednaka prava, odnosno pješaci i biciklisti mogu koristiti prometnicu kao i automobili čija je brzina ograničena na 20-30 km/h. / Foto: © Karo Pernegger
Pješačenjem protiv koronavirusa: dvije trećine Bečana uglavnom hoda
Još prije trenutne zdravstvene krize, pješačenje je u Beču bio vrlo popularan način kretanja. To u ovom prelijepom gradu, koji je prije 45 godina imao svega jednu pješačku zonu dugu jedan kilometar, a ove godine već više od stotinu, zapravo i nije iznenađujuće. Istraživanje s početka travnja 2020. pokazuje da je to tako i tijekom krize.
Više od dvije trećine (68 posto) ispitanika navodi da im je pješačenje omiljeni način kretanja te ga i dalje smatraju sigurnim, praktičnim, zdravim i za okoliš prihvatljivim oblikom mobilnosti. U odnosu na vrijeme prije krize, pješaci su sada prelazili duže udaljenosti i to one za koje im je potrebno više od 10 minuta hoda. Kao i kod biciklista, ovaj podatak pokazuje da Bečanke i Bečani trenutno više pješače, posebno oko svojih domova, te svakodnevno idu u šetnju.
- Foto: © Karo Pernegger
Ključno je osigurati više prostora za djecu i starije
Više od polovice ispitanika (54 posto) smatra kako su pločnici najčešće preuski da bi na njima mogli održavati potreban siguran razmak od najmanje jednog metra. Velik dio ispitanika zbog toga je prisiljen promijeniti stranu ulice (40 %) ili se prebacuje na kolnik (38 %). Također, većina ispitanika smatra kako se osobe mlađe od 30 godina uzorno ponašaju i uvažavaju starije sugrađan(k)e. Dapače, čak u većoj mjeri od samih pripadnika skupine osoba starijih od 60 godina.
Mjere uvođenja privremenih biciklističkih staza i zona susreta posebno su važne za obitelji sa školskom djecom te stanovnike u gusto izgrađenim gradskim četvrtima bez dovoljno zelenih površina. No, tom problemu bečka gradska uprava doskočila je usred pandemije, stvarajući nove prostore za slobodno kretanje pješaka i biciklista, o čemu smo već ranije izvijestili.
Posebno zabrinjava podatak prema kojem velik broj umirovljenika preferira ostanak kod kuće kako bi izbjegli kontakt s drugim osobama. To je, naravno, odgovaralo propisanim mjerama austrijske savezne vlade, ali sve više dovodi do usamljenosti starijih osoba. Zbog toga je posebno važno starijim osobama omogućiti više prostora za šetnju, ali i ne samo njima i ne samo tijekom provođenja mjera socijalnog distanciranja.
- Bečki dvorac Schönbrunn © WienTourismus / Peter Rigaud
Beč uvršten među deset svjetskih gradova s najboljim imidžom
Istaknimo još samo podatak kako je prema renomiranom indeksu gradova s najboljim imidžom „Anholt-Ipsos City Brands Index” grad Beč zauzeo sedmo mjesto i time se svrstao među deset najboljih gradova u svijetu. To je ujedno najbolji dosadašnji plasman Beča na ovoj ljestvici.
U sklopu ovogodišnjeg istraživanja tvrtka Ipsos provela je tijekom siječnja ukupno 5.000 intervjua putem interneta s ispitanicima iz deset zemalja. Oni su trebali rangirati 50 gradova iz cijeloga svijeta, ocjenjujući pritom njihov međunarodni status, izgled, sadržaje, ljubaznost stanovnika, puls i potencijal.
Glavni grad Austrije ostvario je jako dobre rezultate u pojedinim kategorijama, stoga se u cjelokupnom poretku našao na sedmom mjestu. U kategoriji izgleda, u kojoj se u obzir uzimaju faktori poput ugodne klime, čistoće, ljepote zgrada i krajolika, grad Beč zauzeo je prvo mjesto. Osim toga, izuzetno je pozitivno ocijenjena i njegova ponuda škola, bolnica i javnog prijevoza, a građanke i građani Beča percipirani su kao ljubazni i pristupačni.
Gradom s najboljim imidžom proglašen je London. Drugo mjesto ljestvice zauzeo je Sydney, dok je treće mjesto pripalo Parizu.
A zašto je austrijska metropola najzelenija prijestolnica svijeta i jedan od najpoželjnijih gradova za život pogledajte u priloženom videu.
S.F. / Ekovjesnik