Milano do prosinca 2020. dobiva 35 km novih biciklističkih staza
Radovi počinju već ove srijede, 29. travnja, na trgu Piazza San Babila, a među prometnicama koje će se prenamijeniti biciklistima je i Zadarska ulica (viale Zara)
Glavni grad Lombardije, talijanske regije najpogođenije pandemijom koronavirusa, tijekom ljeta priprema veliku reorganizaciju prometa i otvaranje novih pješačkih i biciklističkih staza. Plan „Strade aperte“ („Otvorene ceste“) provodit će se s ciljem suzbijanja zaraze te omogućavanja normalnog odvijanja prometa, i to onog koji posljednje vrijeme bilježi najveći porast – biciklističkog i pješačkog.
Grad Milano je 24. travnja na svojim internetskim stranicama najavio početak radova na ekperimentalnom proširenju biciklističkih i pješačkih staza, kojima bi se već tijekom ljeta i zaključno do prosinca ove godine trebalo dobiti 35 kilometara novih površina namijenjenih održivim oblicima mobilnosti.
Plan „Strade aperte“ predstavlja odgovor milanske gradske uprave na krizu koronavirusa, koja je, nažalost, glavni grad Lombardije i cijelu regiju stavila u središte interesa svjetskih medija. Iako kriza još nije gotova, Milano se već sada priprema za novo, post-pandemijsko razdoblje, a njegova gradska uprava ozbiljno razmišlja o potrebi smanjenja automobilskog prometa i onečišćenja zraka.
Onečišćenje zraka utječe na viši stupanj smrtnosti od koronavirusa
Kao što smo već ranije izvijestili, više znanstvenih studija potvrdilo je da je onečišćeni zrak povezan sa širenjem zaraze i višim stopama smrtnosti od koronavirusa, a jedno od istraživanja proveli su znanstvenici sa sveučilišta u Bologni, Bariju, Milanu i Trstu. Usporedbom podataka o onečišćenju zraka štetnim PM10 česticama i broja osoba inficiranih novim koronavirusom, zaključili da su „atmosferske čestice možda imale svoju ulogu“ u intenzivnijem „širenju virusa, posebno u Lombardiji, regiji s najvećim stupnjem onečišćenja zraka.“
Tako je istraživanje potvrdilo da je dolina rijeke Po glavno žarište zaraze u Italiji, dok je u drugim dijelovima Italije zabilježen manji broj slučajeva, što upućuje na zaključak da se u područjima gdje postoji viši stupanj onečišćenja zraka trebaju poduzeti dodatne mjere za sprječavanje širenja virusa.
- BikeMi - bike sharing
Veća sigurnost u javnom prijevozu i smanjenje automobilskog prometa
Prije svega, novi plan reorganizacije prometa u Milanu treba omogućiti veću sigurnost u javnom prijevozu. Na primjer, autobusi, tramvaji i podzemna željeznica morat će ograničiti broj putnika te unutar svakog vozila osigurati dovoljno prostora za držanje potrebnog razmaka. Razmišlja se i o označavanju „sigurnog prostora“ na podovima vozila kako bi se vizualno naglasila udaljenost koje se putnici trebaju pridržavati.
Kako bi se ograničio broj automobila na gradskim prometnicama i utjecalo na vrlo vjerojatno povećanje onečišćenja zraka u vremenu nakon pandemije, milanska gradska uprava prvenstveno želi potaknuti što veću upotrebu bicikala, kako klasičnih, tako i električnih, te dodatno širiti sustav javnih bicikala. Grad Milano je s tim ciljem vladama Talijanske Republike i regije Lombardije već uputio zahtjev za uvođenje subvencija za bicikle i skutere.
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Do ljeta gotove prve dionice biciklističkih staza
Gradska uprava do kraja godine planira izgraditi dodatnih 35 kilometara biciklističkih staza, pored već postojeće mreže u dužini od 220 kilometara, kao i nova parkirna mjesta za bicikle i skutere. Proširenje biciklističke mreže će do prosinca 2020. obuhvatiti pravce duž glavnih gradskih prometnica kojima će povezati postojeće dionice biciklističkih staza.
Prva faza provedbe ovog plana uključuje izgradnju oko 23 kilometra biciklističkih staza, a radovi počinju već u srijedu, 29. travnja, i postupno će se dovršiti do kraja ljeta 2020. Prva dionica nove biciklističke staze počinje se uređivati od trga Piazza San Babila u samom središtu Milana do stanice podzemne željeznice Sesto Marelli. Riječ je o prenamjeni rubnih dijelova kolnika u posebne biciklističke trake, čime će se pločnici osloboditi isključivo za pješake, omogućiti sigurnija vožnja biciklista te usporiti automobilski promet. Prva dionica duž ulice Corso Venezia do Porta Venezia bit će gotova već do polovice svibnja, a radovi se zatim nastavljaju sredinom lipnja duž ulice Corso Buenos Aires da bi krajem srpnja završili na kraju ulice viale Monza - Sesto Marelli, čime će se dovršiti 6 kilometara nove biciklističke staze.
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Preostale intervencije na milanskim prometnicama izvršit će se također prenamjenom rubnih dijelova kolnika u nove biciklističke trake, na kojima će se zahvaljujući uvođenju ograničenja brzine automobila na 30 km/h omogućiti sigurniji biciklistički promet. To se odnosi na rute duž ulica viale Certosa, viale Zara-viale Testi, viale Romagna-viale Campagna-viale Molise te viale Famagosta–via Faenza.
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Nešto zahtjevnije bit će uređenje novih biciklističkih staza na pravcu Legioni Romane–via Berna–via Zurigo te Cavalcavia Eugenio Bussa- via Farini-Cimitero Monumentale u četvrti Porta Nuova u blizini željezničkog kolodvora Milano Porta Garibaldi. Završetak biciklističke staze duž ulice via Monte Rosa, od trga Piazza Buonarroti do trga Piazza Giovanni Amendola, očekuje se također do početka ljeta.
- Izvor: Agenzia Mobilità Ambiente e Territorio (AMAT) / Comune di Milano
Hoće li pandemija utjecati na promicanje održive mobilnosti?
Brojni europski gradovi uvode nove pješačke zone, biciklističke staze, kao i takozvane „zone susreta“ u kojima pješaci i biciklisti mogu koristiti prometnicu zajedno s automobilima čija je brzina ograničena najčešće na 20 km/h. Zadnjih godina najveći pomak u izgradnji biciklističke infrastrukture napravio je Pariz, dok je austrijski glavni grad izgradio impresivnu mrežu biciklističkih staza i pješačkih zona te usred pandemije koronavirusa otvorio privremene pješačke zone i „zone susreta“ kako bi svojim građanima omogućio lakše i sigurnije kretanje u uvjetima mjera socijalnog distanciranja. U Berlinu i Budimpešti te drugim europskim metropolama rubni dijelovi kolnika se iz istih razloga također prenamjenjuju u biciklističke staze.
Aktualna zdravstvena kriza izazvana širenjem zaraze novog koronavirusa te provođenje strogih mjera karantene, samoizolacije i socijalnog distanciranja su uz obustavljen javni prijevoz značajno promijenili način kretanja građana i utjecali na češće pješačenje i povećano korištenje bicikala. Zahvaljujući naglom padu automobilskog prometa u velikim je europskim gradovima također značajno smanjena koncentracija onečišćujućih tvari u zraku, posebice koncentracije dušikovog dioksida (NO2).
S obzirom da je opće poznato kako izloženost onečišćenju zraka može dovesti do štetnih zdravstvenih učinaka, uključujući respiratorne i kardiovaskularne bolesti, a najnovije studije potvrđuju da je onečišćeni zrak povezan sa širenjem zaraze te višim stopama smrtnosti od koronavirusa, europski gradovi morat će hitno ponuditi odgovor na trenutnu zdravstvenu krizu i zaštititi svoje građane. Uostalom, uz postepeno jenjavanje krize i uvođenje „relaksirajućih“ mjera, epidemiolozi nas upozoravaju na mogućnost drugog vala epidemije, a protiv još uvijek prisutnog virusa, cjepivo nećemo imati barem još neko vrijeme.
Primjer Milana koji se već sada priprema za post-pandemijsko razdoblje, trebali bi slijediti svi europski gradovi s ciljem smanjenja onečišćenja zraka te posljedičnog rizika infekcije i više stope smrtnosti od koronavirusa.
Sindikat biciklista nedavno je uputio apel Ministarstvu mora, prometa i infrastrukture RH i svim jedinicama lokalne samouprave u Hrvatskoj kojim ih poziva na provedbu mjera koje će dati odgovor na zahtjeve aktualne krize te brzo i jednostavno riješiti uspostavljanje mreže biciklističkih i pješačkih staza unutar i između pojedinih općina i gradova.
Nekako nismo uvjereni da će većina njih shvatiti kako prometna politika i poticanje oblika održive mobilnosti predstavljaju važniji doprinos ljudskom zdravlju od, primjerice, zatvaranja trgovina nedjeljom i otvaranja bogomolja prije škola, kina i kazališta, pa i frizerskih salona.
S.F. / Ekovjesnik