HET podsjeća na smjernice za hrvatsku energetsku tranziciju
Kompatibilnost s Pariškim sporazumom
Dok se čeka formiranje nove Vlade RH, HET podsjeća što sve Hrvatska mora učiniti po pitanju energetske tranzicije!
Pariškim sporazumom, potpisanim i ratificiranim od strane EU-a, teži se ostvarenju cilja zadržavanja porasta globalne temperature znatno ispod 2 °C u odnosu na predindustrijsko razdoblje, odnosno njegovog ograničenja na 1.5 °C.
Dosadašnja klimatsko-energetska politika EU, koja uključuje ciljeve od 40 % smanjenja emisija, 32 % obnovljivih u bruto potrošnji i 32.5 % smanjenja potrošnje energije do 2030, uz načelni cilj za smanjenje emisija stakleničkih plinova do 2050 za 80 %, nije kompatibilna s navedenim ciljem, već samo s ciljem porasta temperature od 2 °C, navodi HET.
Ako se implementiraju sadašnji ciljevi za obnovljive i energetsku efikasnost, smanjenje emisija stakleničkih plinova će automatski biti 45 %, ali ni to nije dovoljno. Novi prijedlog EU smanjenja emisija 50-55 % do 2030. i postizanje klimatske neutralnosti do 2050., uz Europski zeleni plan, već je daleko bliži potrebnim ciljevima. Međutim, kako bi se porast globalne temperature uspio ograničiti na 1.5 °C, uz postizanje klimatski neutralne EU do 2050., HET navodi kako je emisije stakleničkih plinova potrebno smanjiti za 55-60 % do 2030.
Za kompatibilnost s porastom od 1.5 °C, u sektoru proizvodnje električne energije potrebno je smanjiti emisije za 60-85 % do 2030. i za 99 % do 2050. Kako tehnologija hvatanja i skladištenja CO2 (Carbon capture and storage - CCS ) zasad nije spremna, to znači da ugljenu nema mjesta u mixu 2030., a da do tada veći dio električne energije treba biti iz obnovljivih izvora.
Kako se u sektoru prometa emisije do 2050. trebaju dovesti do nule, kako bi bio kompatibilan s ciljem od 1.5 °C, uz normalni životni vijek vozila od gotovo 20 godina i izbjegavanje naslijeđenih troškova (eng. stranded costs), potrebno je prestati prodavati automobile s motorom s unutrašnjim izgaranjem najkasnije do 2030. godine, a ako je ikako moguće već 2025. Također, da bi se postigli ciljevi kompatibilni s 1.5 °C do 2030., emisije u prometu treba smanjiti za 75 %, što uz veliki broj postojećih vozila znači da je već sada potrebno gotovo u potpunosti prijeći na prodaju električnih automobila.
U sektoru zgradarstva emisije se trebaju smanjiti za 75 % do 2030., odnosno za 99% do 2050., a za to je obnovu zgrada potrebno ubrzati na 5 % godišnje. Također, fosilna goriva nisu kompatibilna sa smanjenjem emisija 2050. za 99 %, uz normalni životni vijek plinskih bojlera od 20 godina, pa najkasnije 2030. ili najboljem slučaju još prije treba zabraniti instalaciju novih kako bi se izbjegli naslijeđeni troškovi. Za nove i rekonstruirane zgrade zabrana priključenja na plinsku mrežu trebala bi nastupiti odmah, ili najkasnije 2025. godine.
Koje su reperkusije ciljeva na pojedina goriva i što to znači za Hrvatsku, detaljnije pročitajte ovdje.
- HET – Hrvatska energetska tranzicija / Ekovjesnik