Koji će grad osvojiti titulu Europske zelene prijestolnice 2022.?
Tko je vjerovao da Zagreb od „europske prijestolnice smeća“ u tako kratkom vremenu može postati Europska zelena prijestolnica?
Prestižna titula Europske zelene prijestolnice svake se godine dodjeljuje jednom europskom gradu s više od 100.000 stanovnika koji se najviše istaknuo u svojim naporima postizanja okolišne, društvene i ekonomske održivosti. Pobjednik za 2022. proglasit će se kasnije ove godine, najvjerojatnije u Lisabonu - Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu, a jedno je sigurno i posve očekivano: Zagreb nije među finalistima!
Još nije poznato koji će grad od četiri finalista osvojiti prestižnu titulu Europske zelene prijestolnice za 2022., no u tijeku su prijave za sljedeću nagradu za 2023. godinu koje su otvorene 28. svibnja i zatvaraju se 28. listopada 2020. U tijeku je i dodjela nagrade Europski zeleni list 2022. (European Green Leaf Award - EGLA 2022) za manje gradove s 20.000 do 100.000 stanovnika. Za prijavu je potrebna registracija i podnošenje prijave, a sve informacije o ispunjavanju uvjeta i ostali potrebni podaci dostupni su na ovoj poveznici.
- Estonija je jedna od digitalno najnaprednijih država svijeta, a njezin glavni grad Tallinn poznat je po uspješnim tehnološkim startupima i često se naziva europskom prijestolnicom inovacija. / Foto: EPA
Gradu koji osvoji titulu Europske zelene prijestolnice za 2023. godinu (European Green Capital Award - EGCA 2023) Europska komisija dodijelit će financijsku nagradu u iznosu od 600.000 eura te po 200.000 eura svakom od dva grada dobitnika nagrade Europski zeleni list 2022. godine. Navedena sredstva dodjeljuju se s ciljem daljnjeg poboljšanja ekološke održivosti gradova i ostvarenja njihove vizije održivosti, a znatno uvećani iznosi nagrada odražavaju važnost gradova za postizanje ciljeva Europskog zelenog plana, uključujući nedavno usvojenu Strategiju EU-a o biološkoj raznolikosti do 2030.
Titula Europske zelene prijestolnice gradu pobjedniku osim prestiža donosi i veliku financijsku korist, uključujući veće mogućnosti i snažniju provedbu ekoloških projekata, povećanje turističkog prometa i strana ulaganja, a time i jačanje lokalnog gospodarstva i stvaranje novih radnih mjesta. Pobjednici i gradovi koji uđu u uži izbor također imaju pristup ekskluzivnoj mreži Europskih zelenih prijestolnica koja im pruža potporu i platformu za razmjenu znanja i najboljih europskih praksi. Pored toga, samom prijavom za nagradu Europske zelene prijestolnice mnogi su gradovi tijekom procesa prijave stekli važna i korisna iskustva te bolje procjenjuju svoj napredak i planove razvoja u usporedbi s dosadašnjim dobitnicima nagrade i drugim prijavljenim gradovima.
- Čak dva francuska grada konkuriraju za titulu EGCA 2022 – Park Colombière, Dijon / © Ville de Dijon
Svaki grad koji podnosi zahtjev mora zadovoljiti stroge kriterije te se ocjenjuje na osnovu postignuća u sljedećih 12 područja: kvaliteta zraka, buka, otpad, voda, priroda i biološka raznolikost, održiva upotreba zemljišta i tla, zeleni rast i ekološke inovacije, ublažavanje klimatskih promjena, prilagodba klimatskim promjenama, održiva urbana mobilnost, energetska učinkovitost i upravljanje gradom.
Titulu će osvojiti Dijon, Grenoble, Tallinn ili Torino
Ovu prestižnu titulu i nagradu Europske komisije proteklih su godina osvojili gradovi poput Stockholma, Hamburga, Nantesa, Kopenhagena, Bristola, Ljubljane, Osla i Lisabona, a 12. svibnja 2020. povjerenik EU-a za okoliš, pomorstvo i ribarstvo Virginijus Sinkevičius objavio je finaliste za titulu Europske zelene prijestolnice za 2022. godinu. Izabrana su četiri europska grada i to francuski gradovi Dijon i Grenoble, estonski glavni grad Tallinn i talijanski Torino.
Navedena četiri grada ušla su u posljednju fazu natjecanja kada članove međunarodnog žirija trebaju uvjeriti u njihovu sveukupnu predanost održivom urbanom razvoju i sposobnost da djeluju kao uzor ostalim gradovima, kao i da uspješno ostvaruju interakciju sa svojim građanima. Prezentacija i sama ceremonija dodjele nagrade održat će se tijekom dva dana, kasnije ove godine, najvjerojatnije u Lisabonu - Europskoj zelenoj prijestolnici za 2020. godinu.
„Europska prijestolnica smeća“ u tri je godine trebala postati „zelena“
Zagreb je očito propustio svoju šansu da postane Europska zelena prijestolnica za 2022. godinu, kao i mogućnost osvajanja novčane nagrade u visini od 350.000 eura. Ruku na srce, je li netko uopće očekivao da je s ovakvom gradskom upravom na čelu s Milanom Bandićem to i bilo moguće?
Zagreb nije uspio postati ni Europska prijestolnica kulture 2020., a u rujnu prošle godine pompozno je najavljena kandidatura za Europsku zelenu prijestolnicu 2022. godine. Neosnovane želje su jedno, a realnost „Europske prijestolnice smeća“, sada dodatno poharane katastrofalnim potresom, najnovijim poplavama i, nažalost, dugogodišnjom devastacijom hrvatskog glavnog grada, ipak nešto sasvim drugo.
Uostalom, u kojoj bi od ranije navedenih 12 kategorija Zagreb mogao „zablistati“ i zadiviti stroge međunarodne kriterije? Možda svojom izvrsnom kvalitetom zraka zahvaljujući požarima na Jakuševcu ili velikim naporima uloženim u ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama koja najviše dolaze do izražaja u uništavanju zelenih površina, pa čak i u izdavanju novčanih kazni za građane i građanke koji uređuju vrtove ispred svojih zgrada? Zapitajmo se što je u uvjetima aktualne zdravstvene krize napravljeno na području održive urbane mobilnosti i omogućavanju sigurnog kretanja pješaka i biciklista.
Podsjetimo, vodstvo grada koji se zbog neredovitog odvoženja otpada i njegovog gomilanja po kvartovima guši u smeću i čija gradska pročelnica zbog nagomilanog smeća Zagrepčankama i Zagrepčanima prijeti rigoroznim kaznama i najavljuje poskupljenje odvoza otpada, osnovalo je posebnu radnu skupinu, koja je trebala pripremiti svu potrebnu dokumentaciju za kandidaturu. Čak dvadeset ljudi trebalo je raditi na pripremi opsežne dokumentacije koju je vodio Gradski ured za strategijsko planiranje – isti onaj koji je osmislio program „Ljeta na Savi“.
- Gospodarenje otpadom u Zagrebu / Foto: Ekovjesnik
„Jedan od onih događaja koji je istovremeno i smiješan i žalostan“
Reakciju na ovu kandidaturu tada je na Facebooku objavio Tomislav Tomašević, zastupnik u zagrebačkoj Gradskoj skupštini: „Kandidiraju današnji Zagreb za titulu „Europske zelene prijestolnice“?!? Zagreb koji je najgora europska metropola po postotku odvajanja otpada? Zagreb koji stalno smanjuje urbane zelene površine, a na Medvednici je dozvolio potpunu šumsku kataklizmu? Zagreb u kojem 50 % vode iscuri iz dotrajalih cijevi, a konstantno se grade nove ukrasne fontane dok se izvan funkcije stavljaju javne česme za pitku vodu? Zagreb u kojem se predloženim izmjenama GUP-a ukida zabrana izgradnje novih javnih garaža u centru grada što će dovesti još automobila u centar i usporiti javni prijevoz dok sve europske metropole idu u suprotnom smjeru? Zagreb koji ima improvizirane biciklističke staze, a zadnju tramvajsku prugu je dobio prije oko 20 godina? Zagreb koji nije uveo ni O od Obnovljivih izvora energije, a prilagođava se na klimatske promjene tako da investitoru iz Dubaija za gradnju luksuznih stanova ustupa površinu Hipodroma koja je po važećim propisima predodređena za šatorsko naselje kad se dogodi klimatska katastrofa?“.
Mnogi su tada pomislili kako će upravo ova kandidatura konačno ukazati na svu problematiku dosadašnjeg načina upravljanja gradom Zagrebom, a Inicijativa Savica za park je na svojoj Facebook stranici objavila kako je to „jedan od onih događaja koji je istovremeno i smiješan i žalostan. Ipak, gledajući dugoročno, možda ovo buduće sramoćenje nije toliko ni loše. Naime, ocjena ovisi o neovisnom odboru stručnjaka što znači da gradska mašinerija ovaj put neće moći koristiti bot-ove za lažno glasanje kao što je to bio slučaj s Adventom. Zbog toga vjerujemo da će ovo biti korak u pravom smjeru jer će se gradskim 'umovima' sasvim jasno i nedvosmisleno ukazati na njihov problem s izvrnutom percepcijom stvarnosti. Iako vjerujemo da će stručnjacima za (ne)odabir biti dovoljni i fabricirani podaci koje će im poslati Grad, potrudit ćemo se da dobiju na uvid i stvarne podatke te tisuće fotografija uništenih javnih i zelenih površina, uništavanja Medvednice, kaosa s otpadom po cijelom gradu, Jakuševca (s posebnim osvrtom na nedavni požar) i stotine drugi problema koji su relevantni za ovu ocjenu.“
Unatoč tome, vodstvo Grada Zagreba nije ništa naučilo, a nedavni događaji pokazuju da ne namjerava promijeniti svoj način katastrofalnog upravljanja gradom. Vremena za pripremu još jedne „uspješne“ kandidature za Europsku zelenu prijestolnicu imaju do 28. listopada ove godine, i uopće ne sumnjamo da bi ishod ponovno bio potpuni fijasko. Za osvajanje ove prestižne titule ipak je potrebno puno više truda od onog uloženog u zabavu za komarce i tek pokojeg prolaznika na programu „Ljeto na Savi“.
S.F. / Ekovjesnik