Bali: Mitska plaža Kuta izgleda kao odlagalište

Nevolje u tropskom raju

Fotografije koje su se ovih dana munjevito proširile svjetskim medijima prikazuju indonezijsku plažu Kuta prekrivenu ogromnim količinama otpada koje je na obalu izbacio Indijski ocean. Još uoči ovogodišnjih božićnih blagdana plažu Kuta svakog je dana čistilo 700 čistača, a 35 kamiona odvozilo je oko stotinu tona otpada na obližnje odlagalište.

Plaža Kuta na indonezijskom otoku Baliju poznata je širom svijeta po ljepoti krajolika i čarobnim zalascima sunca te je jedno od najomiljenijih turističkih odredišta na tom „rajskom“ otoku. Otkrivena 60-tih godina prošlog stoljeća ubrzo je postala poznata po surfanju i noćnom životu. Nekadašnje mirno ribarsko naselje tijekom godina se transformiralo u jedno od najpoznatijih svjetskih turističkih odredišta, posebice u ljetnim mjesecima te tijekom božićnih i novogodišnjih blagdana. No izgled ove plaže zasigurno je razočarao i šokirao mnoge turiste koji su se tamo zatekli ovog prosinca, jer ih je umjesto tropskog raja s tirkiznim vodama i bujnim palmama dočekao nevjerojatan prizor nepreglednih hrpa otpada.

Fotografije koje su se ovih dana munjevito proširile svjetskim medijima prikazuju plažu Kuta prekrivenu ogromnim količinama otpada koje je na obalu izbacio Indijski ocean. Još uoči ovogodišnjih božićnih blagdana plažu Kuta svakog je dana čistilo 700 čistača, a 35 kamiona odvozilo je oko stotinu tona otpada na obližnje odlagalište.

„Na plaži svakog dana ima jako puno otpada, izbacuje ga ocean i to je stvarno strašno“, izjavio je jedan austrijski turist za Agence France-Presse (AFP).

U studenom su lokalne vlasti proglasile alarmantno stanje duž šest kilometara dugačke obale, uključujući plaže Kuta, Jimbaran i Seminyak, najpoznatije dijelove otoka Balija, koji je ove godine posjetilo više od pet milijuna turista.

„Problem se pogoršava tijekom kišne sezone, od studenog do ožujka, kada jaki vjetrovi i oceanske struje nanose velike količine otpada na plažama, a donose ga i poplavljene rijeke i bujice“, objasnio je Putu Eka Merthawan iz lokalne agencije za zaštitu okoliša.

„Otpad svakako remeti boravak turistima i narušava estetski izgled plaža, ali problem plastičnog otpada je mnogo ozbiljniji od toga“, izjavio je Gede Hendrawa, oceanograf sa Sveučilišta Udayana na Baliju. „Ribe jedu sitne čestice mikroplastike, a konzumacija ribe kod ljudi može uzrokovati zdravstvene probleme poput raka“.

Kako bi se uspješnije borila protiv plastičnog otpada, Indonezija se s ostalih 40-tak zemalja pridružila UN-ovoj kampanji „Čisti oceani“ koja je pokrenuta početkom 2017. godine s ciljem rješavanja problema plastičnog otpada u morima i oceanima.

Indonezijska vlada obvezala se na smanjenje plastičnog otpada u morima i to za 70 posto do 2025. godine, no kritičari ne vjeruju u pozitivan ishod tog plana. Jakarta u tu svrhu namjerava značajno povećati recikliranje otpada, što je u toj zemlji trenutačno gotovo nepostojeća i nepoznata aktivnost. Također, indonezijske su vlasti pokrenule kampanju za očuvanje okoliša i smanjenje korištenja plastičnih vrećica u trgovini na malo.

Kao četvrta najnaseljenija zemlja svijeta s oko 255 milijuna stanovnika, Indonezija je nakon Kine s 1,29 milijuna tona drugi najveći svjetski onečišćivač mora plastičnim otpadom.

VEZANE VIJESTI

Mitske plaže još jednom postale odlagališta otpada

Poznate plaže na Baliju ponovno su bile zatrpane ogromnim količinama plastičnog otpada koje je na njih izbacio Indijski ocean. Stručnjaci tvrde kako je ovaj neugodan prizor postao već redoviti godišnji događaj koji se ponavlja zahvaljujući monsunu, lošem gospodarenju otpadom i globalnoj plastičnoj krizi.

Kokosove otoke nastanjuje 600 stanovnika i 414 milijuna komada plastike

Plastici za osvajanje cijelog svijeta nije trebalo puno duže od jednog stoljeća, no čini se kako joj je za njegovo golemo onečišćenje trebalo daleko manje vremena. Da je dospjela i u najudaljenije dijelove svijeta potvrđuje istraživanje morske biologinje dr. Jennifer Lavers i njezinih suradnika. 

Što se događa kada rakovi samci školjke zamijene plastičnim otpadom?

Rakovi samci (Paguroidea) veći dio svog života provode u potrazi za školjkom idealne veličine, a kada uginu emitiraju kemijski signal koji obavještava ostale da je potencijalna školjka postala dostupna. Možete li zamisliti što se događa nakon što rak samac ugine zarobljen u plastičnoj boci?

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER