Beograđani nastavljaju borbu za očuvanje šume na Košutnjaku
Primjeri ozelenjavanja europskih metropola trebali bi posramiti i Zagreb i Beograd
Iako su početkom rujna srpski mediji prenijeli vijest da se šuma na beogradskom Košutnjaku neće sjeći, „pluća Beograda“ su i dalje u opasnosti, upozorava Dejan Jovanović iz udruženja građana Bitka za Košutnjak.
Kako prenosi portal Balkan Green Energy News, izgleda da se u Beogradu ne odustaje od plana sječe šume na Košutnjaku, čime bi drveće ove park šume i gradskog izletišta koje se prostire na površini od 330 hektara, dijelilo istu sudbinu kao i stotine, a moguće i tisuće stabala posječenih u glavnom gradu Srbije u posljednje dvije godine.
Beogradske gradske vlasti su u srpnju ove godine stavile na javni uvid elaborat izrade plana detaljne regulacije za kompleks Avala filma kojim je otkrivena namjera sječe velikog dijela šume na Košutnjaku te predložene minimalne zelene površine na području planiranom za izgradnju stambenih, javnih, poslovnih i sportskih objekata. Planu su se usprotivile brojne udruge za zaštitu okoliša, a da Košutnjaku prijeti sječa velikog dijela šume i to radi izgradnje objekata prosječne visine od pet katova upozorila je i srpska Zelena stranka. Naime, uvidom u novi Plan detaljne regulacije ustanovljeno je da se izgradnja planira na 86,8 hektara, od čega na 26,8 hektara šume, zbog čega je pokrenuta i peticija za zaštitu Košutnjaka.
- Spomenik prirode Šuma Košutnjak / Vladakul
Dejan Jovanović iz udruženja građana Bitka za Košutnjak tvrdi da obustava izgradnje stambeno-poslovnih objekata na ovom području ipak nije potvrđena, a time ni spriječena sječa šume. Udruženje građana tražilo je zapisnik sa sastanka na kome je navodno odlučeno da se odustaje od sječe, a Jovanović objašnjava da njihov zahtjev nije uvažen temeljem čega se zaključuje kako projekt na Košutnjaku ipak nije trajno obustavljen.
Kako navode u udruženju, investitor tvrtka Avala Studios već duže vrijeme priprema umanjenu verziju prvotnog plana, prema kojem će se umjesto gotovo 600 tisuća četvornih metara stanova i drugih sadržaja vjerojatno ponuditi manja izgrađenost.
„Kako bi taj plan uspio potrebni su pojedinci i grupe građana koji će investitoru ponuditi pomoć. Na kraju će doći mediji koji će proglasiti da je Košutnjak sačuvan tako što će biti posječeno 'samo malo ili nekoliko' stabala, ali će se novo naselje ipak graditi“, kazao je Dejan Jovanović.
- Okupljanje građana na Košutnjaku / Facebook - Bitka za Košutnjak
Građani brane beogradski Central Park
Vijest da će se sjeći drveće na Košutnjaku uznemirila je velik broj građana, ali ih je i ujedinila u obrani „pluća Beograda“. Zahvaljujući velikom broju ljudi koji su prosvjedovali tijekom ovoljetnih velikih vrućina i pandemije koronavirusa, grupa građana iz udruženja Bitka za Košutnjak uspjela je privremeno zaustaviti projekt „težak“ oko 1,5 milijardi eura.
„Mi branimo naš Košutnjak kao što bi Njujorčani branili svoj Central Park ili stanovnici Londona Hyde Park i Regent's Park. Ako se u Central Parku ne mogu graditi stanovi, onda se ne mogu ni kod nas na Košutnjaku. Ako ostanemo ustrajni u ovolikom broju, znači da ćemo pobijediti“, istaknuo je Dejan Jovanović i dodao da je akcija oko spašavanja Košutnjaka važna i zbog toga što je probudila ekološku svijest kod građana, koji se drveća sjete najčešće tijekom zime kada onečišćenje zraka postaje znatno veći problem.
U uvjetima sve izraženijih klimatskih promjena poznato je koliko su parkovi i zelene površine bitni za kvalitetu zraka i ugodniju klimu u gradovima. U udruženju građana Bitka za Košutnjak stoga planiraju pokrenuti inicijativu za sadnju novih stabala te u suradnji s građanima uvesti praksu dojave bolesnih stabala kojima je doista potrebno uklanjanje i zamjena mladim stablima jer se šuma treba obnavljati. „Naš cilj je da ova bitka preraste u stvaranje. Košutnjak želimo obnavljati zajedno“, zaključio je Jovanović.
- Građani iz udruženja Bitka za Košutnjak s kutijama punima prigovora za beogradsku gradsku upravu. / Facebook - Bitka za Košutnjak
Sve češća sječa drveća u Beogradu
Park Borići na Petlovom brdu, udaljen oko 15 kilometara od središta Beograda, prije dvije godine zadesila je slična sudbina, navodi portal Balkan Green Energy News. Unatoč prosvjedima, u tom je parku 2018. godine posječeno nekoliko stotina stabala, a osim porasta temperatura građani su ubrzo osjetili i drugu posljedicu sječe i to u obliku viših računa za struju jer su češće koristili klima uređaje.
Prošle godine je posječeno oko 150 stabala zbog projekta izgradnje žičare, koja bi „unatoč histeriji agresivne manjine“, kako je izjavio Goran Vesić, zamjenik gradonačelnika Beograda, trebala povezati Kalemegdanski park s Novim Beogradom (Ušće). Također, posječeni su drvoredi tijekom rekonstrukcije Rooseveltove i Dušanove ulice na beogradskom Dorćolu, a nedavno su na društvenim mrežama objavljene snimke sječe zdravog drveća ispred crkve sv. Marka u samom središtu grada.
Primjera sječe drveća i uništavanja gradskog zelenila u Beogradu ima napretek, uz toliko sličnosti s „ljubavlju i pažnjom“ kojima se prema urbanoj prirodi u Zagrebu ophodi lokalna gradska vlast na čelu s Milanom Bandićem. Dok europske i svjetske metropole u sklopu prilagodbe klimatskim promjenama ubrzano sade drveće, šire postojeće i uređuju nove parkove i zelene površine, trebamo se zapitati kada ćemo i kako konačno stati na kraj devastaciji prirode i sveopćoj betonizaciji na ovim našim prostorima.
Nasreću, građanske inicijative, koje su u civiliziranim europskim društvima važan instrument participacije građana u procesu donošenja odluka i kreiranju javnih politika, sve su jače i odlučnije u suprotstavljanju neodgovornom i bahatom ponašanju aktualnih lokalnih političara.
Ekovjesnik
- Naslovna fotografija: Drvored platana, Spomenik prirode Šuma Košutnjak / autor: Vladakul
