Zastupnice i zastupnici u Hrvatskom saboru, zaustavite donošenje Zakona o sjemenu!
Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“ zatražila je od svih zastupnika i zastupnica Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu jer isti nije izrađen u skladu s postojećim propisima
Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava, ističu u Inicijativi Sjeme je naše ljudsko pravo.
Uz simboličnu akciju razmjene sjemena na južnoj strani Markovog trga, Inicijativa Sjeme je naše ljudsko pravo, koju podržavaju 134 udruge s preko 25.000 članova te više od 31.000 zabrinutih građana, poljoprivrednika i predstavnika znanstvene zajednice, jutros je na konferenciji za medije zatražila od svih zastupnika i zastupnica Hrvatskog sabora da zaustave aktualni prijedlog Zakona o sjemenu, jer isti nije izrađen u skladu s postojećim propisima i vodi daljnjoj ugrozi prehrambene suverenosti Republike Hrvatske.
Prijedlog Zakona o sjemenu, sadnom materijalu i priznavanju sorti poljoprivrednog bilja dodatno otežava položaj hrvatskih poljoprivrednih proizvođača u odnosu na proizvođače iz ostalih država a članica EU te ograničava njihovo pravo na sjeme, ističu u Inicijativi. Takvim Zakonom najviše će biti pogođena ratarska proizvodnja i proizvodnja krumpira – jedine grane poljoprivrede u kojima smo samodostatni. Znatan porast troškova proizvodnje ugrozit će i proizvođače u sektorima mesa i mlijeka, gdje nam je samodostatnost oko 50 %, a koji siju ratarske kulture za vlastite potrebe ishrane stoke. Prijedlog Zakona o sjemenu ima direktan negativan gospodarski učinak na više od 100.000 poljoprivrednih gospodarstava upisanih u Upisnik poljoprivrednih gospodarstava.
- Foto: Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“
Stoga Inicijativa od Hrvatskog sabora traži sljedeće:
- Odgađanje donošenja Zakona o sjemenu do trenutka donošenja EU regulative koja će definirati područje sjemenarstva, i trenutno je u postupku, kako bi se u njega unijela sva potrebna usklađenja i strateške smjernice nove zelene politike EU. Preliminarna studija koja će definirati smjer buduće reforme marketinških direktiva o sjemenu biti će objavljena već u travnju ove godine.
- Poštivanje ugovora i deklaracija: Međunarodnog ugovora o genetskim resursima za hranu i poljoprivredu (NN 1/2009) koji je Hrvatska potpisala i ratificirala 2009. godine te Deklaracije Ujedinjenih naroda o pravima seljaka i drugih osoba koje rade u ruralnim područjima koju je Hrvatska također obavezna poštivati. U članku 19. stavku 2 Deklaracije navedeno je sljedeće: „Seljaci i druge osobe koje rade u ruralnim područjima imaju pravo čuvati, kontrolirati, štititi i razvijati svoje vlastito sjeme i tradicijska znanja.“
- Ukoliko je zakon nužno donijeti ranije, tražimo da se iz njega isključi pojam „sjeme s obiteljskog gospodarstva“ iz članka 3., kao i članak 16. te sve ostale odrednice vezane za ovaj pojam.
- Poštivanje postupka pripreme i izrade nacrta prijedloga Zakona o sjemenu, kojim se promiče pristup o boljim propisima u skladu sa Zakonom o procjeni učinaka propisa („Narodne novine“, broj 44/17) i Uredbom o provedbi postupka procjene učinaka propisa („Narodne novine“, broj 52/17) – što je u ovom slučaju potpuno izostalo, uz izostanak izrade Iskaza o procjeni učinaka Zakona o sjemenu.
„Pojam 'sjeme s poljoprivrednog gospodarstva' ne postoji ni u jednoj europskoj direktivi, pa niti u zakonodavstvu i jedne zemlje članice EU. Također, ni u jednoj državi članici ne postoji ograničenje uzgoja sjemena za vlastite potrebe – niti u pogledu pojedinih kategorija sjemena, ni ograničenje na korištenje isključivo certificiranog sjemena sa Zajedničkog kataloga EU. Štoviše: ne postoji ni obavezna dorada sjemena koje je zabranjeno stavljati na tržište, niti obavezna registracija autohtonih sorti koje nisu namijenjene stavljanju na tržište – kao što je propisano člankom 16. Prijedloga zakona, što stvarajući nepotrebne troškove čini naše poljoprivrednike još nekonkurentnijima na otvorenom europskom tržištu. Sjeme prošlosti klica naše budućnosti i ograničavanje njegovog korištenja predstavlja kršenje temeljnih ljudskih prava.” - naglasio je Robert Hadžić iz Inicijative.
- Foto: Inicijativa „Sjeme je naše ljudsko pravo“
Sunčana Pešak dodaje da je tržište sjemena u svijetu vrlo koncentrirano i kontrolira ga svega sedam najvećih kompanija. „Dok FAO (Svjetska organizacija za hranu i poljoprivredu UN-a) naglašava važnost čuvanja sjemena na gospodarstvu, kao i tradicijskih znanja o njegovom uzgoju, te tvrtke, koje su dobrim dijelom odgovorne za genetsku eroziju, nas uvjeravaju da ne znamo proizvesti sjeme, da bez njih ne možemo proizvesti hranu! Ne smijemo to dopustiti.“
Inicijativa također poziva znanstvenu zajednicu koja je s omalovažavanjem prozvala Inicijativu i sve njezine članice (udruge) i pojedince da pristupe konstruktivnom dijalogu kako bi zajednički radili na uklanjanju opterećenja i ograničenja koja hrvatsku poljoprivredu čine nekonkurentnom. Nekritičkim prepisivanjem naloga odozgo evidentno se služi sjemenarskom lobiju koji je u ovim trenucima vrlo aktivan na europskoj i domaćoj razini, u potpunoj suprotnosti sa svim odrednicama i strateškim smjernicama buduće zelene europske politike.
„Mi smo u procesu analize predloženog Zakona o sjemenu konzultirali najeminentnije svjetske i europske pravne stručnjake i eksperte za sjemenarstvo i vodili se zaštitom nacionalnih interesa u ostvarivanju prehrambene suverenosti“, poručuju iz Inicijative.
Popis svih udruga koje su podržale Inicijativu dostupan je ovdje.