WWF slavi 60 godina postojanja

60 godina brige o prirodi u cilju stvaranja pravednijeg, zdravijeg i održivijeg svijeta

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF (World Wide Fund for Nature) slavi 60. rođendan i poziva na hitne mjere za rješavanje globalne klimatske i prirodne krize, te osiguravanje održive budućnosti za sve stanovnike planeta.

„Zajedno s vladama, tvrtkama i zajednicama, u sljedećih 10 godina moramo postići više nego što smo postigli u posljednjih 60“, ističe Marco Lambertini, generalni direktor WWF Internationala.

 

Danas je jasnije no ikada prije da svjedočimo katastrofalnom urušavanju biološke raznolikosti našeg planeta. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazuje da su se populacije divljih životinja smanjile za 68 % u posljednjih pola stojeća, što zauzvrat prijeti našoj klimi, hrani, slatkim vodama i zdravlju. Pandemija COVID-19, čiji su korijeni u neobuzdanoj promjeni namjene zemljišta, krčenju šuma i trgovini divljim životinjama, najnoviji je dokaz da neodržive ljudske aktivnosti uništavaju naš planet.

Tijekom 60 godina WWF je bio i ostao jedan od predvodnika u borbi za zaštitu prirode diljem svijeta. Začetnik je brojnih inicijativa, čiji se utjecaji osjećaju i danas - od podrške uspostavi svjetski poznatih zaštićenih područja poput nacionalnog parka Galapagos ili vulkana u Ekvadoru i Ruandi, do očuvanja ključnih vrsta, uključujući pande, tigrove, nosoroge i slonove. Vođen znanošću, WWF se suočio s velikim ekološkim izazovima, od zaštite brojnih zajednica ili lansiranja prvih svjetskih ekoloških oznaka za hranu i potrošačke proizvode, do zalaganja za usvajanje globalnih sporazuma o močvarama, trgovini divljim životinjama, biološkoj raznolikosti i klimi.

Od svojih početaka 1961. godine, WWF, globalno prepoznatljiv po svojoj pandi, proširio je svoju djelatnost sa zaštite vrsta i staništa na očuvanje divljih životinja, šuma, mora i slatkovodnih sustava, kao i transformiranje tržišta, poljoprivrednih praksi korisnih za klimu i okoliš i poboljšanje upravljanja prirodnim resursima. Izrastao je u multikulturnu globalnu organizaciju koja djeluje u gotovo 100 zemalja i koju podržava više od 35 milijuna ljudi koristeći svoj glas i akcije za stvaranje pravednijeg, zdravijeg i održivijeg svijeta. U našoj regiji djeluje WWF Adria koja pokriva područje Albanije, Bosne i Hercegovine, Crne Gore, Hrvatske, Kosova, Sjeverne Makedonije, Slovenije i Srbije.

„Iako službeno postojimo tek šest godina, WWF je ovdje prisutan još od početka ovog stoljeća“, ističe Nataša Kalauz, direktorica WWF Adrije. „Zajedno s brojnim partnerima radimo na značajnim promjenama poput zaustavljanja poticaja za izgradnju malih hidroelektrana ili unaprjeđenju upravljanja zaštićenim područjima. Ponosni smo na višegodišnji rad na uspostavljanju prekograničnog rezervata biosfere Mura-Drava-Dunav, koji bi ove godine trebao biti prepoznat i od strane UNESCO-a.“

  • Helena i Ivica Lešić pioniri ribolovnog turizma na Lastovu / WWF Adria

Kalauz ističe da WWF ima i značajnu ulogu u očuvanju Jadranskog mora, ali i ribara i drugih zajednica koje o njemu ovise. Kroz uspostavu prve zone bez ribolova u Parku prirode Telašćica, donesenu u suradnji s ribarima, i poticanje održivog turizma, WWF istovremeno štiti Jadran i jača gospodarstvo kroz tzv. Blue economy projekte.

„Diljem svijeta WWF radi na zaštiti divljih vrsta, kao i na oporavku njihovih populacija u divljini. U našoj regiji žive brojne životinje neophodne za naš opstanak i mi ih želimo očuvati i zaštititi, te poboljšati odnos između ljudi i naših velikih zvijeri: vuka, risa i medvjeda. Priroda je oduvijek mogla bez nas, no mi, ljudi, bez prirode ne možemo. U WWF-u smo odlučni doprinijeti budućnosti u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom“, zaključuje Kalauz.

WWF je jedna od najvećih i najuglednijih svjetskih nezavisnih organizacija za zaštitu prirode, s gotovo pet milijuna pristalica i globalnom mrežom aktivnom u više od stotinu zemalja. Misija WWF-a je zaustaviti propadanje zemljinog  prirodnog okruženja te izgraditi budućnost u kojoj ljudi žive u skladu s prirodom čuvajući svjetsku biološku raznolikost te osiguravajući da je upotreba obnovljivih prirodnih resursa održiva, promovirajući smanjenje zagađenja i rasipne potrošnje. Za dodatne informacije posjetite WWF Adria.

 

  • WWF Adria / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Tjedno pojedemo jednu kreditnu karticu!

Nedavno provedeno istraživanje pokazuje veliku mogućnost da tjedno u svoj organizam unosimo prosječno pet grama plastike, što je proporcionalno količini plastike u jednoj kreditnoj kartici. Dalbergova analiza provedena na australskom Sveučilištu u Newcastleu navodi da svaka osoba tjedno unese oko 2.000 komadića plastike u svoje tijelo. Na mjesečnoj razini to doseže 21 gram, a godišnje naša konzumacija plastike iznosi čak 250 grama.

Neki darovi ne mogu čekati!

Ove godine blagdani neće biti kao što smo navikli. Pandemija je promijenila naše živote, no darovi koje odlučimo pokloniti mogu nam dati nadu u bolju budućnost i zdraviji planet. U ovo blagdansko vrijeme stavimo pod bor nešto jedinstveno!

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER