Svjetski dan zaštite okoliša 2021.
Uključite se u borbu za zaštitu okoliša, razmislite što možete učiniti za prirodu i pozovite svoje prijatelje da vam se pridruže. Ne zaboravite - naše zdravlje i naša budućnost ovise o prirodi!
Ujedinjeni narodi pozivaju na zaštitu i obnovu svjetskih ekosustava na kojima se temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi, a udruživanjem u globalni pokret #GeneracijaObnove cilj je zaustaviti njihovu degradaciju i svima osigurati održivu budućnost
Tema ovogodišnje kampanje i mnogih događanja diljem svijeta koja će se ovim povodom održati je obnova ekosustava (Ecosystem Restoration), a Svjetski dan zaštite okoliša obilježava se pod motom „Reimagine, Recreate, Restore!“. Zemlja domaćin je Pakistan.
Ovogodišnjim obilježavanjem počinje UN-ovo Desetljeće za obnovu ekosustava 2021.-2030. (United Nations Decade on Ecosystem Restoration) koje je proglašeno 1. ožujka 2019. godine rezolucijom Generalne skupštine Ujedinjenih naroda, a provodi se pod vodstvom UN-ovog Programa za okoliš (UNEP) i Organizacije za prehranu i poljoprivredu UN-a (FAO). Ujedinjeni narodi pozivaju na zaštitu i obnovu svjetskih ekosustava na kojima se temelji društveni i gospodarski napredak čovječanstva te zdravlje i dobrobit ljudi, a udruživanjem u globalni pokret Generacija obnove (eng. Generation Restoration) cilj je zaustaviti njihovu degradaciju i svima osigurati održivu budućnost.
Ekosustavi su izuzetno važni za očuvanje bioraznolikosti i uključuju šume, mora, rijeke, močvare i ostala vlažna staništa te travnjake, ušća i koraljne grebene. Očuvani i otporni ekosustavi presudni su za pročišćavanje vode i zraka, sprječavaju eroziju tla i ublažavaju ekstremne pojave poput suša i poplava, a imaju i nezamjenjivu ulogu u postizanju klimatske neutralnosti.
Njihov značaj dodatno je istaknut tijekom aktualne zdravstvene krize, budući da je čovječanstvo nekontroliranim zadiranjem u prirodna staništa divljih životinja i uništavanjem prirodnih ekosustava znatno utjecalo na povećanje rizika od širenja raznih mikroorganizama koji s gubitkom ravnoteže u okolišu prelaze na ljude i izazivaju bolesti. Pandemija COVID-19 najbolji je povod za preispitivanje našeg odnosa prema prirodi i okolišu te je u prvi plan stavila važnost ljudskog zdravlja i njegovu ovisnost o očuvanju i održivom korištenju prirodnih resursa. Naime, velik broj svjetskih znanstvenika potvrdio je teoriju kako je pandemija, uzrokovana novim koronavirusom (SARS-CoV-2), povezana s poremećajem ravnoteže u okolišu i sa svime što se u njemu događa.
Kako su mnogi ekosustavi diljem svijeta nepovratno uništeni i/ili značajno degradirani, opstanak ljudi ovisit će o brzini djelovanja i odlučnim akcijama međunarodne zajednice za njihovo očuvanje i obnovu. Stoga se pozivaju sve vlade, tvrtke, stručna i znanstvena zajednica te šira javnost da u nadolazećem razdoblju spriječe daljnju degradaciju ekosustava i osiguraju budućnost generacijama koje dolaze. Obnovom ekosustava uz tranziciju na kružno gospodarstvo i klimatski neutralno društvo, istovremeno možemo spriječiti siromaštvo, glad, gubitak bioraznolikosti, ublažiti klimatske promjene te umanjiti nesigurnost u pristupu pitkoj vodi.
Vrijednosti ekosustava:
- Polovica svjetskog BDP-a ovisi o prirodi i svaki dolar uložen u obnovu stvara do 30 dolara ekonomske koristi. (Verdone i Seidl, 2017.)
- Šume pružaju pitku vodu trećini najvećih svjetskih gradova te omogućuju život 80 %, 75 % i 68 % svih vrsta vodozemaca, ptica i sisavaca. (HLPE, 2017.; Vié, Hilton-Taylor i Stuart, 2009.)
- Životi najmanje 2 milijarde ljudi ovisni su o poljoprivrednom sektoru, posebno siromašno i ruralno stanovništvo. (WRI, 2019.)
- Tresetišta pohranjuju gotovo 30 % globalnog ugljika u tlu. (Scharlemann i sur., 2014.)
- Ulična stabla omogućuju smanjenje od oko 0,5 do 2,0 °C ljeti uz maksimalne temperature zraka te time izravno štiti zdravlje najmanje 68 milijuna ljudi. (MacDonald i sur., 2016.)
Degradacija ekosustava:
- Degradacija ekosustava već utječe na dobrobit najmanje 3,2 milijarde ljudi ili 40 % svjetske populacije. (IPBES, 2018.)
- Svake godine svijet izgubi 10 milijuna hektara šuma - područje veličine Republike Koreje ili dvostruko veće od Kostarike. (FAO i UNEP, 2020.)
- Erozija tla i drugi oblici degradacije svijet godišnje stoje više od 6 bilijuna dolara u količini izgubljene hrane i ostalim uslugama ekosustava. (Sutton i sur., 2016.)
- Otprilike 30 % prirodnih slatkovodnih ekosustava nestalo je od 1970. godine.
- Trećina globalnih zaliha ribe prekomjerno se iskorištava, u odnosu na 10 % 1974. godine. (FAO, 2020.)
UN-ov Program za okoliš (UNEP) pripremio je materijale i vodič za djelovanje (toolkit i Ecosystem Restoration Playbook), kao i publikacije i platforme za razmjenu znanja, koji nam daju jasne smjernice za djelovanje, promjenu naših životnih navika i podizanje svijesti o važnosti obnove ekosustava.
Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja RH ovogodišnji Svjetski dan okoliša obilježava objavom Infografika o stanju okoliša i uslugama ekosustava u Hrvatskoj.
U proteklih 48 godina Svjetski dan zaštite okoliša je postao globalna platforma za podizanje svijesti o širokom području zaštite okoliša, od onečišćenja mora i globalnog zatopljenja, do užih okolišnih tema na lokalnoj, nacionalnoj ili globalnoj razini. Svatko je pozvan na sudjelovanje – kao pojedinac ili kao dio grupe, i svatko može odabrati svoju temu kojom se pozornost usmjerava na osobito važan okolišni problem.
Ovogodišnja tema - obnova ekosustava - može imati različite oblike, a neki od njih su sadnja drveća, ozelenjavanje gradova, preoblikovanje vrtova, promjena načina prehrane ili čišćenje rijeka i morskih obala. Ne zaboravimo, ovo je (zadnja) generacija koja se može pomiriti s prirodom.
S.F. / Ekovjesnik