Rijeka prva u Hrvatskoj pristupila VII. fazi Europske mreže zdravih gradova

Grad Rijeka je u Europsku mrežu zdravih gradova uključen od 1998. godine

Danas je u Rijeci predstavljen ulazak Grada Rijeke u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) primila je Grad Rijeku u VII. fazu Europske mreže zdravih gradova, čime je Rijeka za sada postala jedini grad iz Hrvatske koji je udovoljio uvjetima za pristup najnovijoj fazi ove prestižne Mreže. O tome su danas na predstavljanju u Gradu Rijeci govorili Goran Palčevski, zamjenik gradonačelnika Rijeke i Jadran Mandekić, voditelj projekta „Rijeka – Zdravi grad“.

Strateški ciljevi VII. faze  Europske mreže zdravih gradova su unapređenje zdravlja svih stanovnika i smanjenje nejednakosti u pristupu zdravstvenim uslugama, vođenje vlastitim primjerom na nacionalnoj, regionalnoj i globalnoj razini te podrška implementaciji strateških prioriteta Svjetske zdravstvene organizacije.

Grad Rijeka je Europskoj mreži zdravih gradova pristupio 1998. godine za vrijeme trajanja III. faze projekta, te je time pokrenuta izravna komunikacija sa Svjetskom zdravstvenom organizacijom i intenzivirana suradnja s ostalim gradovima članovima a s ciljem promicanja inovacija i promjena u politici zdravlja na lokalnoj razini.

Grad Rijeka od tada kontinuirano prolazi kroz sve faze koje su uslijedile.

  • Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Nova usluga Informacijskog servisa Grada Rijeke

Kako bi se građanima Rijeke ubrzao i pojednostavio postupak podnošenje zahtjeva za odgodu i/ili oslobađanje od plaćanja komunalne naknade, Grad Rijeka je razvio novu uslugu na Informacijskom servisu Grada Rijeke (ISGR), kao jednu od mjera pomoći gospodarstvenicima pogođenima pandemijom koronavirusa.

Potrošnja voća i povrća u zemljama EU

Prema podacima Eurostata za 2017. godinu, svega 27 % stanovništva EU-a – ili tek oko jedne od četiri osobe, izjavilo je da voće konzumira najmanje dva puta dnevno. Sljedećih 37 % stanovništva EU-a voće konzumira jednom dnevno, dok ga preostalih 36 % konzumira rjeđe ili ga uopće ne konzumira tijekom tjedna. Situacija s povrćem je slična: u usporedbi s potrošnjom voća, nešto manji udio od 23 % stanovništva EU-a konzumirao je povrće najmanje dva puta dnevno, a nešto veći udio od 40 % jeo je povrće jednom dnevno.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER