Manhattanski tornjevi otporni na porast razine mora?

U New Yorku će razina mora do 2050. godine porasti za 28-76 cm

Ako razina mora nastavi rasti tijekom narednih desetljeća, što će se dogoditi sa zgradama u obalnim gradovima poput New Yorka? Odgovor na to pitanje gradskim je vlastima New Yorka ponudila tvrtka DFA svojim konceptualnim dizajnom Pier 40 za 19 drvenih tornjeva na Manhattanu, osmišljenih da ostanu u uporabi čak i kada poraste razina mora.

Predloženi projekt Pier 40 sastojao bi se od 19 drvenih tornjeva na mjestu sadašnjeg pristaništa uz obalu rijeke Hudson na Manhattanu. Tvrtka DFA je provela detaljno istraživanje te je upotrijebila algoritam za odabir najprikladnije strukture za potporu tornjeva, a polazeći od pretpostavke kako će predviđeno podizanje razine mora neizbježno poplaviti ovaj dio New Yorka, glavna ideja bila je da tornjevi budu i dalje dostupni.

Sadašnji izgled pristaništa Pier 40 na obali rijeke Hudson / Foto: Wikimedia Commons

Glavni ulazi i predvorja tornjeva koristila bi se sve dok razina mora ne bi drastično porasla, a u tom slučaju u tornjeve bi se ulazilo preko terasa smještenih na višim razinama. Valovite platforme predviđaju nesmetan pristup, a okoliš tornjeva također će biti uređen sukladno očekivanom podizanju razine mora.

Postojeća dizala trebala bi se koristiti i nakon podizanja razine mora, a za očekivati je kako su autori projekta uzeli u obzir sva djelovanja morske vode na otpornost i stabilnost građevinske konstrukcije tornjeva, iako sam prijedlog ne elaborira tu temu.

Očekuje se kako će razina mora u New Yorku porasti za 28-76 cm do 2050. godine i između 127 i 190 cm do 2100. godine, a većina postojećih zgrada nije namijenjena za takve neizbježne promjene. Navedeni podaci objavljeni su u službenim priopćenjima njujorškog ureda za zaštitu okoliša i u dokumentu „One City Built to Last“ koji predviđa transformaciju njujorških zgrada u niskougljičnoj budućnosti.

Render: DFA

Projekt Pier 40 je predviđen na velikom starom pristaništu uz rijeku Hudson koji zahtijeva temeljitu obnovu i predstavlja dugoročnu viziju sa sveobuhvatnim dizajnerskim pristupom za budućnost

Visina tornjeva kretala bi se između 29 m i 138 m, a njihovo glavno obilježje bila bi elegantna konstrukcija od lijepljenog lameliranog drva s glaziranom fasadom i zelenim krovom, kao i malim zelenim „džepovima“. Tornjevi bi imali isključivo stambenu namjenu, s naglaskom na socijalno i pristupačno stanovanje, no projekt predviđa i luksuzne stanove.


Struktura tornjeva / DFA

Uz tornjeve bi se nalazili kulturni i sportsko-rekreacijski sadržaji, kao i vezovi i hangari za čamce, a razne plutajuće strukture u okruženju služile bi za razbijanje valova i zaštitu tornjeva u slučaju nevremena.

Iako ovaj i slični projekti vjerojatno neće biti realizirani u skorije vrijeme, riječ je o vrlo zanimljivoj ideji, a uz pretpostavku kako razina mora doista raste, arhitekti će se u budućnosti morati učestalije baviti takvim pitanjima.

Newatlas.com (15.02.2018.) / Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Drveni krov i velika stabla u obnovljenom terminalu američke zračne luke

Nakon više od tri godine radova, jedna od najprometnijih zračnih luka na pacifičkom sjeverozapadu predstavila je svoj prošireni glavni terminal koji sada natkriva drveni krov površine od nevjerojatnih 36.000 četvornih metara. Deseci stabala, tisuće drugih biljaka i prirodno svjetlo koje prodire kroz novi drveni krov stvaraju ugodnu atmosferu u užurbanom i ambiciozno proširenom terminalu.

Njujorški gradonačelnik ima plan protiv klimatskih promjena

Uragan Sandy snažno je pogodio New York prije šest godina i potopio površinu od 132 kvadratna kilometra, oštetio ili uništio 17 tisuća kuća, a život su izgubile čak 44 osobe. U New Yorku se stoga više ne raspravlja o globalnom zatopljenju, već se pronalaze najbolja rješenja zaštite. Glavna pitanja su gdje se i koliko brzo mogu izgraditi barijere koje će grad zaštititi od porasta razine mora i neizbježnog udara sljedećeg razornog uragana.

Umjetni snijeg bi mogao spasiti svjetske obale

Umjetni snijeg bi u teoriji mogao spasiti ledene ploče i ograničiti podizanje razine mora, ali to bi zahtijevalo žrtvovanje Antarktike.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER