New York gradi greben od kamenica kako bi se obranio od poplava
U njujoršku luku do 2024. planiraju vratiti 25 milijuna kamenica godišnje. Dosad su njihov broj povećali za 75 milijuna!
Obale New Yorka su od udara valova i podizanja mora u prošlosti branile ogromne količine kamenica na podmorskim grebenima. Sada ih jednu po jednu vraća cijela vojska volontera okupljenih oko projekta Billion Oyster.
Projekt Billion Oyster (Milijarda kamenica) su s ciljem ozdravljenja i podizanja bioraznolikosti njujorške luke 2014. godine pokrenuli Murray Fisher i Pete Malinowski. Njih dvojica upoznali su se tijekom rada u školi Urban Assembly New York Harbour School, čiji je Murray bio ravnatelj, a Pete predavač akvakulture. Na pokretanje projekta potaknulo ih je saznanje kako se kroz inicijative javnog obrazovanja studenti s velikim entuzijazmom uključuju u obnovu degradirane njujorške luke, posebno kada im se dodijeli određena odgovornost. Billion Oyster Project (BOP) je uspješno primijenio tu ideju te učenicima njujorških javnih škola, studentima, volonterima, znanstvenicima, ali i vlasnicima restorana ponudio priliku da se upoznaju s bogatom tradicijom uzgoja kamenica i sudjeluju u projektu za obnavljanje njihovih staništa.
© Billion Oyster Project / Facebook
Njujorčanima je trebalo manje od stotinu godina da unište cijelu populaciju kamenica u luci, a zahvaljujući ovom hvalevrijednom projektu posljednjih sedam godina obnavljaju se važni prirodni resursi i staništa u neposrednom okruženju velegrada. U projektu sudjeluju brojni volonteri, studenti i partneri, a staništa kamenica trebala bi u potpunosti biti obnovljena do 2035. godine.
Stoga nikoga ne začuđuje prizor velikog broja plastičnih kanti na šljunčanoj površini pored šetališta Domino Park u Brooklynu jer svaka od njih sadrži male komadiće buduće njujorške klimatske otpornosti. Kante su svakako pune školjki kamenica, prikupljenih u više od 45 njujorških restorana, a na ovu se lokaciju dovoze svakog tjedna. Ovaj se prikupljeni vrijedni otpad – trenutno već gotovo 820 tona školjki – čisti i suši te potom „obogaćuje“ mikroskopski sićušnim ličinkama kamenica i ponovno raspoređuje u vrećama po njujorškoj luci. Reciklirane školjke tako služe kao dom za rast mladih kamenica, koje bi u konačnici trebale izgraditi grebene za ublažavanje udara velikih valova i erozije obale, kao i spriječiti plavljenje obale izazvano porastom razine mora.
Obnavljanje populacije kamenica, osim podizanja bioraznolikosti i drugih ekoloških dobitaka koji se ostvaruju obnovom staništa ove nekada široko rasprostranjene autohtone vrste, predstavlja jedan od pokušaja da se New York zaštiti od rastuće prijetnje podizanja razine mora. Stanovnici New Yorka uvjerili su se u razornu snagu oceana i prije nekoliko mjeseci, kada je uragan Ida preplavio ceste, podzemnu željeznicu i suterenske stanove u nižim dijelovima grada, i tako ukazao na nužnost poboljšanja krhke gradske infrastrukture namijenjene obrani od ekstremnih vremenskih događaja.
© Billion Oyster Project / Facebook
Pete Malinowski ipak naglašava kako kamenice ne mogu spasiti New York od poplava, ali predstavljaju „važan dio različitih rješenja i intervencija koje se moraju dogoditi.“
Naime, grebeni kamenica su nekada davno činili više od 89.000 hektara njujorške obale te su kao čvrste podmorske strukture imale značajnu ulogu u prirodnom sustavu ublažavanja poplava. No, velika potražnja za kamenicama dovela je do njihove pretjerane berbe pa se procjenjuje da je na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće svake godine ubrano njih više od milijardu! Stanovnici New Yorka su doslovno proždirali na tone kamenica, i to kao jeftinu brzu hranu na uličnim štandovima, a drobljenje njihovih školjki pomoglo je u izgradnji brzorastuće metropole. Količina kamenica se ubrzo smanjila, a industrijsko onečišćenje i izgradnja obala učinili su grad sve negostoljubivijim za sve vrste morskog života. Tako su se i lokalno uzgojene kamenice većinom prestale koristiti 1920-ih godina.
Pete Malinowski navodi kako postoje zapisi o propadanju grebena ispred Staten Islanda, kada su ih oluje sve više počele rušiti i nanositi sedimente bliže kopnu. U projektu Billion Oyster svakako su svjesni teškog rada koji je potreban za potpunu obnovu prirodnog sustava grebena kamenica u njujorškoj luci. „Za njihov potpun povratak trebat će nam puno više od milijardu kamenica, a također su potrebne stotine godina da grebeni narastu do prijašnje veličine“, kaže Malinowski.
© Billion Oyster Project / Facebook
Međutim, bioinženjering ipak omogućuje napredak, a pomoći će i realizacija projekta obrane od poplava Living Breakwaters, odnosno divovski greben koji se postavlja uz južnu obalu Staten Islanda, jedne od pet gradskih četvrti New Yorka na istoimenom otoku, na kojem će se moći uzgajati velik broj kamenica. Projekt je prije više od deset godina osmislila krajobrazna arhitektica Kate Orff, vrijedan je 60 milijuna dolara, a pokrenuo ga je Guvernerov ured za oporavak (GOSR) nakon superoluje Sandy u 2012. godini. Pri gradnji ovog grebena koriste se djelomično potopljene gomile kamenja i šute koje se miješaju sa školjkama u kojima su usađene ličinke kamenica. Očekuje se kako će greben s vremenom rasti te tako ublažavati udare valova i eroziju obale.
Slične metode koriste se i u drugim dijelovima svijeta, a unatoč određenim sumnjama u njihovu učinkovitost, stručnjaci ističu kako su „živi grebeni“ daleko bolje rješenje od umjetnih te mogu ublažiti udare oluja i sve češćih ekstremnih vremenskih događaja. Dakako, uz njihovu stalnu obnovu i širenje.
© Billion Oyster Project / Facebook
Sličnog je mišljenja i Malinowski, koji se nada da će grebeni s kamenicama donekle pomoći u zaštiti od poplava. Osim toga, Malinowski smatra kako se provedbom projekta Billion Oyster podiže razina svijesti stanovnika New Yorka te im se omogućuje bolje razumijevanje prirodnog okruženja grada i nužnosti za postizanje njegove klimatske otpornosti.
„Sudjelovanjem u projektu pomažemo u poboljšanju svijeta, a ključ za rješavanje izazova klimatskih promjena je promjena ljudskog ponašanja i njihovog odnosa prema okolišu. To nije moguće bez izravne veze s prirodnim svijetom“, zaključuje Pete Malinowski.
S.F. / Ekovjesnik