Jedinicama lokalne samouprave u 2022. dodatnih 15,5 milijuna kuna za sanaciju divljih odlagališta
Novi javni pozivi Fonda vrijedni su 34,5 milijuna kuna
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost objavio je tri javna poziva u vrijednosti 34,5 milijuna kuna, a odnose se na razne aktivnosti gospodarenja otpadom – od sanacije divljih odlagališta i uklanjanja olupina automobila s otoka pa sve do smanjenja korištenja plastike u zaštićenim područjima.
Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost (FZOEU) i u 2022. godini nastavlja s programom provedbe sanacije područja onečišćenih otpadom odbačenim u okoliš, odnosno sanacije tzv. divljih odlagališta. Jedinice lokalne samouprave imat će tako na raspolaganju 15,5 milijuna kuna za raščišćavanje divljih odlagališta te će moći ostvariti 40, 60 ili 80 % sufinanciranja, odnosno maksimalno do 800.000 kuna. Fond je osigurao i dodatnih 15 milijuna kuna za romska naselja, kojima će se na temelju Operativnog programa nacionalnih manjina uklanjanje takvog otpada financirati u potpunosti.
Kako bi osigurale financiranje, jedinice lokalne samouprave trebaju najprije definirati lokacije u vlastitom ili državnom vlasništvu te prikupiti informativne ponude za izradu Plana sanacije i izvođenje radova uklanjanja, uz stručni nadzor, navode u Fondu. Na tragu poticanja kružnog gospodarstva, u sklopu sanacije je potrebno predvidjeti izdvajanje korisnog otpada i njegovo zbrinjavanje kod ovlaštenih sakupljača, dok se ostatak otpada treba predati na uređeno odlagalište.
Uklanjanje olupina automobila na otocima
Program sličan sanaciji divljih odlagališta je i uklanjanje auto-olupina zatečenih na otocima. Unatoč tome što Fond od 2007. godine sustavno organizira zbrinjavanje otpadnih automobila dio njih se, nažalost, još uvijek može pronaći u prirodi. S obzirom da su im vlasnici uglavnom nepoznati, takvi automobili nisu u sustavu gospodarenja otpadnim vozilima, ali ih je, zbog štete koju nanose okolišu, potrebno ukloniti i zbrinuti na odgovarajući način. Kroz prošlogodišnji program, koji je obuhvaćao otoke, parkove prirode i nacionalne parkove, iz okoliša je uklonjeno 80-ak olupina.
Specifičnost ovogodišnjeg Fondovog Poziva na iskaz interesa jest što je upućen isključivo jedinicama lokalne samouprave na otocima, odnosno onima kojima otoci administrativno pripadaju. Nakon što se tijekom godine prikupe relevantni podaci o lokacijama i količinama auto olupina, Fond će izraditi plan provedbe te pokrenuti akciju njihovog uklanjanja.
Program za zaštićena područja nacionalnih parkova i parkova prirode
Kako navode u Fondu, odlaganje otpada posljednje je u hijerarhiji gospodarenja otpadom, a prioritet se uvijek treba dati aktivnostima koje će dovesti do smanjenja njegovog nastanka. Pritom, poseban interes postoji za smanjenjem količine plastike, čije se korištenje u posljednjih 50 godina povećalo čak 20 puta te danas čini više od 80 posto morskog smeća. Sukladno EU direktivi o plastičnim proizvodima za jednokratnu uporabu, njihova je proizvodnja već značajno ograničena. Međutim, cilj je dodatno smanjiti potrebu za njenim korištenjem te potaknuti njeno recikliranje, odnosno održiviju uporabu.
Na tragu toga, Fond ove godine pokreće i program „Plastic free zone“, namijenjen nacionalnim parkovima i parkovima prirode, koji bi trebali biti primjeri dobre prakse u korištenju održivih materijala i motiviranju na promjenu. U okviru objavljenog poziva vrijednog četiri milijuna kuna, javnim ustanovama će se sufinancirati projekti edukacije te nabave usluga i opreme koji će za svrhu imati smanjenje korištenja jednokratnih plastičnih proizvoda, ali i uklanjanje otpadne plastike i drugih vrsta otpada u zaštićenim područjima prirode. Pojedini prijavitelj će za takve aktivnosti moći osigurati do 150.000 kuna bespovratnih sredstava. Pozivom se također posebno ističe važnost aktivnosti informiranja, promotivnih akcija i edukacije šire javnosti, a sve kako bi se smanjio ekološki otisak te očuvali njihovih ekosustavi.
Sve aktivnosti koje će financirati FZOEU u konačnici doprinose ciljevima gospodarenja otpadom, ali i postizanju ciljeva nacionalne i europske klimatske politike kao okosnice održivog razvoja u idućih 30 godina, zaključuju u Fondu.
Ekovjesnik