Sretan nam Svjetski dan divljih vrsta!

Očuvanje divljih vrsta ključno je za sve nas

Povodom današnjeg Svjetskog dana divljih vrsta, WWF naglašava važnost zaštite biljnih i životinjskih vrsta za očuvanje planeta.

Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila je 3. ožujka Svjetskim danom divljih vrsta u prosincu 2013. godine. Cilj ovog obilježavanja je slavljenje bioraznolikosti, podizanje opće svijesti o važnosti divljih životinja i biljaka na Zemlji te isticanje najugroženijih vrsta. Ovogodišnja tema Svjetskog dana divljih vrsta je „Oporavak ključnih vrsta za obnovu ekosustava“ (Recovering key species for ecosystem restoration) koja nosi snažnu poruku o važnosti zdravih ekosustava za čovjeka te poziva da se sudbina najugroženijih vrsta preokrene, a podrži obnova njihovih staništa i ekosustava te promovira njihovo održivo korištenje.

 

„Dok je svijet u globalnoj krizi, a naše misli s unesrećenima i žrtvama, svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF na Svjetski dan divljih vrsta podsjeća na važnost očuvanja svijeta u kojem živimo u svim njegovim segmentima, uključujući prirodni svijet, bez kojeg ni mi, ljudi, ne možemo preživjeti“, ističu u WWF Adriji.

Šume, mora, oceani, rijeke i tla pružaju nam kisik koji udišemo, hranu koju jedemo i vodu koja nam je neophodna za život. Bez njih, ne bismo mogli živjeti na način na koji je to moguće danas. Prirodni kapital, što je zajednički naziv za sve dobrobiti prirode, godišnje na globalnoj razini iznosi preko 110 milijardi eura i vrlo je važan za razvoj gospodarstva i društva.

>>> Pročitajte još >>> Svjetska organizacija za zaštitu prirode (WWF) pokrenula je regionalnu kampanju „Love It or Lose It“ kojom nas sve poziva da volimo prirodu kako ne bi nestala

„Kako bismo očuvali prirodan svijet, moramo sačuvati biljne i životinjske vrste, koje su u sve većoj opasnosti. Posljednji WWF-ov Izvještaj o stanju planeta pokazuje nam da su u zadnjih pedeset godina populacije sisavaca, ptica, riba, vodozemaca i gmazova smanjene za čak 68 %. Naše zemlje su iznimno bogate divljim vrstama koje održavaju ekosustave u ravnoteži. Nestanak samo jedne vrste znači opasnost za velik broj drugih“, poručuje Snježana-Malić Limari iz WWF Adrije.

  • Veliki panda (Ailuropoda melanoleuca) © Richard Barrett / WWF UK

Jedna od najvećih prijetnji divljim vrstama su svakako zločini protiv prirode, koji uključuju nezakoniti lov i ribolov, usmrćivanje zaštićenih vrsta, nezakonitu trgovinu i krijumčarenje, te nezakonito hvatanje i posjedovanje divljih vrsta. Naša regija često je ciljno tržište i mjesto tranzita divljih vrsta. Lokalne i strane vrste ugrožene su zbog čovjekovih aktivnosti. Pravi primjer toga je nedavni slučaj odbjeglog mladunca lava u Budvi, koji je danima bio izgubljen u šumama Crne Gore. Uz to, prije nekoliko mjeseci smo svjedočili nezakonitom prijevozu odraslog tigra trajektom u uvjetima neprihvatljivim za držanje i prijevoz divlje životinje. Sve to pokazuje da su zločini protiv divljih vrsta češći i prisutniji nego što mislimo, ističu u WWF Adriji.

  • © WWF

Kaznena djela protiv divljih vrsta su među najunosnijim aktivnostima organiziranog kriminala u svijetu, uz trgovinu ljudima, drogom i oružjem. WWF kroz projekt „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi“ (LIFE SWiPE) radi na obeshrabrivanju i u konačnici smanjenju kaznenih djela protiv divljih vrsta kroz poboljšanu suradnju relevantnih institucija i bolju provedbu nacionalnih i međunarodnih propisa o zaštiti okoliša. Tako doprinosi oporavku ugroženih europskih vrsta i poboljšanju zdravlja ekosustava.

Zajedničkim snagama možemo preokrenuti ovaj negativni trend i očuvati bogatstvo i ljepotu svijeta oko nas. U vremenu velikih podjela i konflikata, ne smijemo zaboraviti da svi dijelimo ovaj planet i njegove blagoslove i moramo brinuti o njemu zajedno.

O LIFE SWiPE projektu: Cilj projekta „Uspješan progon kaznenih djela protiv divljih vrsta u Europi” (LIFE SWiPE) je obeshrabriti i u konačnici smanjiti kaznena djela protiv divljih vrsta, kroz bolju provedbu propisa EU-a o zaštiti okoliša i veći broj uspješno procesuiranih kaznenih djela, pomažući na taj način oporavak ugrožene europske biološke raznolikosti i zdravlja ekosustava. Projekt financijski podržava europski program LIFE  a provode ga WWF, Flora & Fauna International, Mreža za praćenje trgovine divljim vrstama TRAFFIC, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske i Pravosudna akademija Republike Hrvatske, u 11 europskih zemalja: Bosna i Hercegovina, Bugarska, Hrvatska, Italija, Mađarska, Poljska, Rumunjska, Slovačka, Srbija, Španjolska i Ukrajina.

 

WWF Adria / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Uz brošuru „Vrtovi koji zuje“ krenite u sadnju biljaka za oprašivače!

U brošuri se predstavljaju biljke za oprašivače koje možete saditi u vašem vrtu, objašnjava se važnost dostupnosti cvijeća kroz čitavu sezonu i kako odabirom biljaka možete pomoći oprašivačima da se nose s klimatskim promjenama. Također, navodi se i kako već ove jeseni sami možete sakupiti sjemenke divljeg cvijeća.

Svjetski dan divljih vrsta: Nestanak samo jedne vrste narušava cijeli prirodni sustav

Svjetska organizacija za zaštitu prirode WWF koristi ovogodišnji Svjetski dan divljih vrsta kako bi naglasila važnost svih divljih vrsta na planetu - od biljaka, preko gljiva, riba, vodozemaca, gmazova pa sve do sisavaca. Svi oni su jedna karika u lancu prirodne ravnoteže, a nestankom samo jedne karike narušavamo cijeli ekosustav na planetu.

Život ispod vode: za ljude i planet

Svjetski dan divljih vrsta obilježava se svake godine 3. ožujka s ciljem edukacije javnosti o sveukupnoj raznolikosti biljnih i životinjskih vrsta na Zemlji te podizanja svijesti o potrebi i važnosti njihova očuvanja, kao i sve raširenijem problemu ilegalne trgovine divljim vrstama.

Populacije divljih vrsta od 1970. u prosjeku smanjene za dvije trećine

Uzroci uključuju uništavanje okoliša poput krčenja šuma, neodržive poljoprivrede i ilegalne trgovine divljim vrstama, što doprinosi izbijanju virusa poput COVIDa-19. Posebno zabrinjava visoka stopa smanjenja broja populacija slatkovodnih vrsta koje nestaju puno brže od onih u oceanima ili šumama. WWF stoga poziva na hitne mjere kako bi se trend preokrenuo do 2030. zaustavljanjem uništavanja prirodnih staništa i reformom našeg prehrambenog sustava.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER