Sindikat biciklista: Hitnim mjerama za biciklistički promet do smanjenja energetske ovisnosti
Pandemija u Hrvatskoj nije potaknula znatnija ulaganja u razvoj biciklističke infrastrukture. Može li nas na to natjerati poskupljenje energenata?
U Sindikatu biciklista naglašavaju važnu ulogu gradonačelnika i gradonačelnica koji u uvjetima aktualne energetske krize imaju odgovornost i moć izbora koji doprinose strateškoj sigurnosti zemlje te štite džepove građana. Riječ je o izboru koji spaja zdravstvenu i urbanu regeneraciju te konkretan odgovor na hitni zahtjev mlađih generacija za borbu protiv globalne klimatske krize.
Sindikat biciklista je u četvrtak svim gradonačelnicima i gradonačelnicama gradova u Hrvatskoj poslao otvoreno pismo koje nastavku prenosimo u cijelosti:
„Poštovani gradonačelniče, poštovana gradonačelnice,
U jeku trenutnog rata u Ukrajini koji nas je sve emocionalno pogodio, postoji realna opasnost da će naši građani osjetiti i značajne ekonomske neprilike zbog poskupljenja energenata. Obraćamo Vam se s prijedlozima kako je to moguće ublažiti djelovanjem na lokalnoj razini.
Naime, Hrvatska je, kao i ostatak Europske unije, uvela široke ekonomske sankcije Rusiji, državi o čijim energentima nažalost uvelike ovisimo. Te iako se uskoro bliži toplije doba godine u kojem troškovi za grijanje neće biti toliko opterećenje građanima, prometni sektor se još uvijek uvelike oslanja na ruska fosilna goriva koja će biti skuplja i nedostupnija.
- „Grad koji pedalira je zdravi grad!“, tvrdi francuski ekonomist i urbanist Frédéric Héran koji zagovara prijelaz na ekološki prihvatljive vrste prijevoza u gradovima. Podsjetimo, Sindikat biciklista je tijekom prvog zatvaranja u proljeće 2020. godine uputio dopis Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo i Nacionalnom stožeru civilne zaštite u kojem je pozvao na poticanje uvođenja mjera zaštite od pandemije CoViD-19 na način da se prometne površine (privremeno) prenamijene kako bi se biciklistima i pješacima olakšalo kretanje i održavanje fizičke distance te rasteretio javni prijevoz. / Foto: Fred Pixlab - Unsplash
Dok naša Vlada i Europska unija razvijaju hitne energetske strategije, upravo vi, gradonačelnici, imate priliku učiniti mnogo toga s odmah vidljivim učincima. Najjednostavniji, najbrži i najefikasniji potez je odlučno smanjivanje rasipanja energijom, počevši od gradske mobilnosti gdje se danas većina putovanja još uvijek odvija privatnim automobilom i to poglavito za kratka putovanja, većinom ispod pet kilometra.
Osim što trošenjem manje uvezenih energenata možemo smanjiti odljev našeg novca državi kojoj paralelno uvodimo ekonomske sankcije, nije nipošto zanemariva već od prije poznata prednost aktivne mobilnosti za ljudsko zdravlje i okoliš.
U nedavnoj prošlosti, razdoblja krize pokazala su se kao katalizatori značajnih, dugo odgađanih promjena. Tako na primjer, nakon naftne krize 1973. u kojoj su alternativna rješenja mobilnosti ostala gotovo zaboravljena, jedna je zemlja, Nizozemska, tu krizu iskoristila kao priliku da radikalno promijeni model svakodnevne mobilnosti strukturalno se fokusirajući na bicikl. U sljedećim desetljećima nizozemski model se pomalo odmicao od tada općeprihvaćenog autocentričnog načina planiranja te je transformirao svoje gradove u mirna i sigurna mjesta, gdje se djeca mogu slobodno šetati i igrati na ulicama.
U međuvremenu se velik dio svijeta, a pogotovo Europe, također počeo sve više oslanjati upravo na taj „alternativni“ model prometa kao najjednostavnije i jedino racionalno rješenje za sve veće probleme koji proizlaze iz urbane mobilnosti podređene privatnom automobilu: prometne gužve, kronični nedostatak parkirnih mjesta, sjedilački način života, zagađenje okoliša, ljudske žrtve i ekonomski troškovi uslijed nesreća, sve to uz energetsku nesamostalnost i globalni problem klimatske krize.
>>> Pročitajte još >>> Čak šest od deset korisnika pariških biciklističkih staza su novi biciklisti
- Pariške privremene biciklističke staze, izgrađene tijekom pandemije s ciljem rasterećenja javnog prijevoza, postale su trajna biciklistička infrastruktura. Tu odluku podržala je većina stanovnika francuskog glavnog grada, a ulaganja u širenje mreže biciklističkih staza posebno su potaknula velik porast broja biciklistica. / Foto: Paris à Vélo
Bicikl se također potvrdio kao prijevozno sredstvo koje odolijeva svim preprekama i u kriznim situacijama koje su pogodile naše područje, poput ekonomske krize 2008., poplave 2014. kao i tijekom potresa i pandemije u zadnje dvije godine. U svim navedenim situacijama, bicikl je omogućio pojedincima i zajednici održavanje mobilnosti koja je ključna za normalni život i održavanje ekonomije. Stoga želimo li zaista biti spremni i „otporni” na sve događaje u budućnosti, bicikl nema alternative.
Suočeni s ovom novom krizom, upravo vi u svojoj lokalnoj samoupravi može napraviti izravnu promjenu u kratkom roku te konačno ponuditi svojim građanima slobodu izbora održivih oblika mobilnosti koji mnogi već žele i spremni su prihvatiti, ali tek kada bi gradovi postali sigurniji za sve sudionike u prometu te samim time prilagođeni čovjeku, a ne automobilu.
Uz to, pojava električnih bicikala sada omogućuje svim dobnim skupinama pedaliranje čak i na dužim rutama i sa znatnim visinskim razlikama, uz neusporedivo manju potrošnju kada se usporedi s bilo kojim automobilom, čak i električnim.
Javni prijevoz svakako čini okosnicu održive mobilnosti svakog većeg grada, no ulaganja u JGP u pravilu su veći i dugotrajniji procesi. Za razliku od toga, biciklistički promet može doživjeti velike promjene u kratkom vremenskom roku i uz značajno manji budžet. Takve promjene uglavnom se temelje na preraspodjeli već postojećeg uličnog prostora, koji je trenutno na većini gradskih prometnica raspodijeljen 80-90 % u korist automobilskog prometa, što pješake i bicikliste tjera na uske površine te među njima stvara konflikt i destimulira aktivne oblike kretanja, dok se u komfor vozača automobila iz nepoznatog razloga ne zadire.
- Pojedine europske zemlje godinama su davale prednost biciklizmu te u biciklističku infrastrukturu ulagale velika financijska sredstva. Nizozemska i Danska dva su najistaknutija primjera i prave biciklističke velesile u kojima nije čudno da se nizozemski premijer na posao vozi biciklom te da bicikle javno koriste i članovi danske kraljevske obitelji. No, pandemija Covid-19 ipak je prisilila i druge europske zemlje da slijede njihov primjer. / Pixabay
Stoga ovdje predlažemo nekoliko jednostavnih i provedivih mjera u hrvatskim urbanim sredinama, po uzoru na rješenja u sličnim europskim gradovima:
- uspostava privremenih biciklističkih traka na kolnicima ulica s više traka (Pop Up Bike Lanes kakve su već uspostavljene tijekom pandemije širom Europe npr. U nama bliskim gradovima Budimpešti i Beču) koje omogućuju sigurnije kretanje i potiču nove bicikliste na pronalaženje sigurnih ruta kroz grad,
- smanjenje brzine u većini stambenih i netranzitnih ulica na 30 km/h i određivanje maksimalnih 50 km/h u ostatku grada. Mjera koja je također izrazito bitna za smanjenje potrošnje goriva,
- premještanje biciklističkog prometa na kolnik u ulicama preuskim za odijeljeni promet. Prisutnost većeg broja biciklista na kolniku nužno je naglasiti dodatnom signalizacijom i ograničenjem brzine
- proširenje mreže stanica javnih gradskih bicikala.
- proširenje pločnika: ukoliko su pješačke staze preuske (i još dodatno sužene mnogobrojnim kantama za otpad i/ili terasama kafića), potrebno ih je proširiti na dio površine kolnika posebnim oznakama na prometnicama te ograničiti brzinu.
Ponovno naglašavamo kako u ovom trenutku računamo na vas jer upravo vi imate u svojim rukama odgovornost i moć izbora koji doprinose strateškoj sigurnosti zemlje te štite džepove građana; izbor koji spaja zdravstvenu i urbanu regeneraciju te konkretan odgovor na hitni zahtjev mlađih generacija za borbu protiv globalne klimatske krize.
Sindikat biciklista je udruga koja unazad 10 godina djeluje na nacionalnoj i europskoj razini kao platforma koja okuplja stručnjake iz područja prometa, urbanizma, energetske efikasnosti, društvenih znanosti i ekologije te je kao takva prepoznata kao jedna od vodećih organizacija civilnog društva u regiji baveći se održivim prometom u gradskim sredinama.
Stojimo vam u potpunosti na raspolaganju za sve upite, savjete i suradnje.“
Otvoreno pismo potpisuje Janko Večerina, predsjednik udruge Sindikat biciklista
Sindikat biciklista / Ekovjesnik