Stručni skup „Svjetlosno onečišćenje danas“

Četvrtak 9. lipnja 2022. na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu s početkom u 11:00 sati

Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Katedra za zdravstvenu ekologiju i medicinu rada i sporta, Škola narodnog zdravlja, Medicinski fakultet Zagreb i Hrvatsko društvo za zdravstvenu ekologiju pri Hrvatskom liječničkom zboru organiziraju stručni skup pod nazivom „Svjetlosno onečišćenje danas“.

Svjetlosno onečišćenje, kao dosad manje percipiran oblik onečišćenja postaje sve više prisutan zbog pojava koje sežu u prirodu, poljoprivredu, sigurnost prometa, ljudsko zdravlje, filozofsko poimanje svijeta oko nas, te legislative koja se počela baviti tim problemom, navodi se u najavi stručnog skupa „Svjetlosno onečišćenje danas“, koje će se održati 9. lipnja na Medicinskom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu.

Bez obzira na striktnu definiciju svjetlosnog onečišćenja kao: promjenu razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana unošenjem svjetlosti proizvedene ljudskim djelovanjem, svako umjetno svjetlo nije jednako štetno. Kako postoje i prirodni ciklusi koji „remete“ ciklus „dan-noć“, kratkotrajni poremećaju tog prirodnog ciklusa nisu za ljude i prirodu štetni, osim u iznimnim situacijama kao što su periodi prirodnih migracija, parenja i sličnog. Istraživanja utjecaja na živi svijet pokazala su da je svjetlosno onečišćenje direktno vezano uz pad broja nekih ptica pjevica, noćnih leptira, šišmiša, vodenih kukaca i morskih kornjača te povećanje drugih, danjih vrsta na štetu okoliša i ekonomije.

Što se samog čovjeka tiče, mnoštvo novih istraživanja pokazuju da nije samo nesanica povezana s faktorom gubitka ciklusa „dan-noć“, već su tu: glavobolje, hipertenzija, šećerna bolest, a na kraju i maligna oboljenja. U slijedu tih razmišljanja javlja se pojam „ekološke javne rasvjete“ i smanjivanja našeg utjecaja na prirodu i ljude stručnim odabirom tipa rasvjetnog tijela, vrste svjetlosnog izvora i njegovo upravljanje tijekom noći i tijekom prirodnih ciklusa, bez dovođenja u pitanje pozitivnih strana javne rasvjete, kao što su sigurnost i estetika. Ono što iznenađuje kod računalnih simulacija je saznanje da su kut pod kojim svjetlo napušta rasvjetno tijelo i boja svjetla iznimno važna za njezino prodiranje kroz atmosferu i njen ekološki efekt. I na kraju, možda i najmanje važni, postoje i filozofsko/kulturološki, teološki i znanstveno/astronomski problemi u sadašnjoj nemogućnosti gledanja zvjezdanog neba. Na svu sreću, svjetlosno onečišćenje se bitno razlikuje od ostalih i može ga se spriječiti vrlo jednostavno, znanjem, zaključuju organizatori stručnog skupa.

Više informacija o stručnom skupu „Svjetlosno onečišćenje danas“ potražite u prilogu članka.

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Rennes: Zbogom billboardi!

Francuski grad Rennes počeo je uklanjati velike reklamne panoe površine 12 m² i 8 m²! Pravo rješenje za očuvanje krajolika smanjenjem vizualnog i svjetlosnog onečišćenja, ali i poticaj na umjerenu potrošnju.

Vidljivost zvijezda na noćnom nebu smanjuje se daleko brže nego što se ranije mislilo!

Zbog svjetlosnog onečišćenja u večernjim i noćnim satima ljudi diljem svijeta vide sve manje zvijezda na noćnom nebu. Zabrinjavajući podaci istraživanja potvrđuju da se svjetlosno onečišćenje povećava godišnjom stopom od sedam do deset posto, što je daleko više u odnosu na podatke dobivene satelitskim mjerenjima emisija umjetne svjetlosti na Zemlji.

Svjetlosno onečišćenje i novi pravilnik onečišćen utjecajem rasvjetne industrije

U hrvatskim je medijima nedavno odjeknula vijest o obvezi uvođenja svjetlostaja, odnosno obveznog smanjenja javne rasvjete u noćnim satima i to u trajanju od najmanje tri sata. Tako će sve hrvatske jedinice lokalne samouprave uskoro morati odrediti u kojem će dijelu noći smanjiti intenzitet svoje vanjske rasvjete za najmanje 50 posto. Naravno, ostaje im i mogućnost njezinog potpunog gašenja.

Hrvatska ostala na jednom međunarodnom parku tamnog neba

Međunarodna organizacija za zaštitu noćnog neba (International Dark Sky Association – IDA) početkom godine suspendirala je status prvom hrvatskom Međunarodnom parku tamnog neba – značajnom krajobrazu Petrova Gora – Biljeg, izvijestili su iz Hrvatskog astronomskog saveza.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER