Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu: Uloga potrošača u sustavu nije pasivna

EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood): Potrošač preuzima dio odgovornosti, ali edukacija i podizanje svijesti su na svima nama!

Kako bi povećala informiranost potrošača pri svakodnevnom odabiru hrane i ukazala na visoke EU standarde koji jamče da je hrana u Hrvatskoj, kao i cijeloj EU, sigurna za konzumaciju, Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) predstavila je novo izdanje kampanje EU bira sigurnu hranu, koju drugu godinu zaredom provodi u suradnji s Europskom agencijom za sigurnost hrane (EFSA) te uz podršku Ministarstva poljoprivrede i brojih institucionalnih partnera u Hrvatskoj.

U Europskoj uniji godišnje se baci 88 milijuna tona hrane, a procjenjuje se da vrijednost otpada od hrane u EU-u iznosi 143 milijarde eura. Europska komisija procjenjuje da gotovo 10 % otpada od hrane nastane zbog nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani, a kao najčešći razlog bacanja hrane navedena je prevelika količina kupljene i pripremljene hrane. Više od trećine kućanstava (39 %) nikada ili rijetko iskoristi ostatke obroka za pripremu novog obroka. Tijekom 2021. godine u Hrvatskoj je svaki stanovnik u prosjeku bacio 71 kg hrane, pri čemu je najviše otpada (53 %) nastalo u kućanstvima, a iste godine zabilježeno je devet epidemija uzrokovanih hranom s ukupno 102 oboljelih, među kojima je najučestalije bilo trovanje salmonelom.

 

„Prema zadnjim relevantnim europskim istraživanjima, hrvatski potrošači su zainteresiraniji za pitanja vezana uz sigurnost hrane od prosjeka Europske unije. Vjerujem da je podizanju svijesti hrvatskih građana o sigurnosti hrane uvelike doprinijela visoka razina transparentnosti hrvatskog sustava sigurnosti hrane i povlačenja proizvoda s tržišta“, istaknula je ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić.

Također je naglasila važnost koju kontinuirana edukacija o sigurnosti hrane i povezanim temama ima za građane: „Ove godine u središtu kampanje u Hrvatskoj, kao i u EU-u, bit će i tema smanjenja bacanja hrane. To je izuzetno važno jer više od pola otpada od hrane potječe iz kućanstava, a čak 10 % je posljedica nerazumijevanja oznaka roka trajanja na hrani. Upravo zato neophodno je kontinuirano provoditi edukaciju i osviještavati naše potrošače. Na svima nama je da kao pojedinci smanjimo bacanje hrane na najveću moguću mjeru i tako doprinesemo smanjenju ekonomskih, ekoloških i društvenih posljedica koje bacanje hrane nosi sa sobom“.

  • Ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić

„Svatko u lancu prehrane ima svoju ulogu. Ulaskom u Europsku uniju preuzeli smo EU legislativu i time jedan od najviših standarda higijene i sigurnosti hrane. To nije nekakva floskula, već je zaista tako. Ministarstvo poljoprivrede orijentirano je na kontrolu primarne proizvodnje i pripadnika prehrambene industrije“, istaknuo je načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš, dr. vet. med.

Kakomožemo smanjiti bacanje hrane, higijenom hrane utjecati na njezinu sigurnost i spriječiti bolesti koje se prenose hranom, izbjeći kontaminante te na koji način uvjeti u kojima se uzgajaju životinje utječu na kvalitetu i sigurnost naše hrane, ključne su teme ovogodišnje kampanje koja se, osim u Hrvatskoj, provodi u još devet europskih zemalja – Austriji, Italiji, Španjolskoj, Latviji, Poljskoj, Portugalu, Finskoj, Grčkoj i Cipru.

Ravnateljica HAPIH-a dr. sc. Darja Sokolić, načelnik Sektora za sigurnost hrane i veterinarsko javno zdravstvo Ministarstva poljoprivrede Tomislav Kiš, dr. vet. med. i poznati chef Melkior Bašić nekih od navedenih tema dotaknuli su se i u današnjoj panel raspravi koju je vodio novinar i bloger Domagoj Jakopović Ribafish.

 

„Naši monitorinzi su vrh piramide jer osnovna postavka sadašnje legislative je samokontrola, odnosno svaki proizvođač odgovoran je da sam sebe kontrolira te se tako rizik svodi na najmanju moguću mjeru. Uz to, krajnji potrošač nije zanemariva karika. Mi možemo napraviti savršenu hranu kroz lanac, ali ako piletina stoji tri dana u kuhinji izvan hladnjaka, postoji šansa da neće biti dobra. Svatko treba odraditi svoj dio“, rekao je Tomislav Kiš.

Melkior Bašić osvrnuo se na praksu u restoranima i svijest potrošača: „Moramo pravilno i racionalno raspoređivati namirnice kako bismo smanjili otpad od hrane. Danas smo čuli da svaki Hrvat u prosjeku baci 71 kg hrane, a od toga najviše u kućanstvu. Namirnice su vrijedne i šteta je zbog nepažnje i neznanja baciti pola namirnice. Brojne namirnice, poput bistre juhe, možemo zalediti, a hranu koju smo skuhali možemo ponovno jesti i drugi dan.“, rekao je Melkior Bašić. „U svjetskim restoranima se izuzetno vodi briga o otpadu od hrane. Danas znamo brojne tehnike pomoću kojih možemo, ako je podrijetlo hrane provjereno, namirnicu maksimalno iskoristiti, a otpad od hrane smanjiti na minimum. I potrošači su sve osvješteniji te primjećujem da ih sve više uzima ostatke obroka iz restorana“, istaknuo je Bašić.

  • Melkior Bašić

Cilj je EFSA-e i HAPIH-a približiti potrošačima ponekad kompleksne i stručne informacije o sigurnosti hrane, informirati ih na jednostavan i lako razumljiv način te ih potaknuti na kritičko promišljanje o hrani koju konzumiraju. Osim o temama koje su u fokusu, potrošači mogu saznati više o sigurnosti nove hrane na tržištu, zdravlju bilja, alergenima, aditivima, ambalaži, dodacima prehrani i zdravlju pčela, a sve teme i korisni savjeti mogu se pronaći na posebnoj mrežnoj stranici EU bira sigurnu hranu (#EUChooseSafeFood).

Navedene napore u educiranju potrošača o sigurnosti hrane uz Ministarstvo poljoprivrede partnerski podržavaju Ministarstvo zdravstva, Prehrambeno-biotehnološki fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Prehrambeno-tehnološki fakultet Osijek, Fakultet agrobiotehničkih znanosti Osijek, Veterinarski fakultet Sveučilišta u Zagrebu, Hrvatska gospodarska komora, , Hrvatski zavod za javno zdravstvo, Nastavni zavod za javno zdravstvo „dr.  Andrija Štampar", Hrvatski zbor nutricionista, Centar za edukaciju i informiranje potrošača i Europski centar za izvrsnost potrošača Zagreb.

Kampanjom se želi informirati i educirati potrošače pružajući im razumljive i praktične informacije pa je i ove godine podupiru Melkior Bašić, Antonija Blaće, Maja Brekalo, Hungry Mile Butorac, Doris Pinčić i Domagoj Jakopović Ribafish. Digitalni i društveni mediji glavni su kanali za promidžbu kampanje, a komunikacija će se odvijati i sudjelovanjem na različitim događanjima, poput ovoga koji se odvio u Botaničaru.

 

EFSA je europska agencija za sigurnost hrane koju financira Europska unija, a koja djeluje neovisno o europskim zakonodavnim i izvršnim ustanovama (Komisija, Vijeće, Parlament) te zemljama članicama. Zadaća EFSA-e je pružiti neovisne savjete koje podupire znanost s ciljem pomoći građanima Europske unije u donošenju informiranih odluka o hrani. Osnovana je 2002. godine nakon niza prehrambenih kriza kasnih devedesetih godina prošlog stoljeća kako bi bila izvor znanstvenih savjeta i izvješćivanja o rizicima prehrambenog lanca. Stoga znanstveni savjet EFSA-e pomaže u zaštiti potrošača, životinja i okoliša od rizika povezanih s hranom, a riječ je o znanstvenicima iz cijele Europske unije i šire koji analiziraju, procjenjuju i savjetuju na temelju najnovijih dokaza o sigurnosti hrane i opasnosti za potrošače. Agenciju je pravno ustanovila Europska unija temeljem Uredbe (EZ) br. 178/2002 o utvrđivanju općih načela i uvjeta zakona o hrani te su savjeti EFSA-e temelj za propise i zakone EU-a u području sigurnosti hrane.

 

Hrvatska agencija za poljoprivredu i hranu (HAPIH) djeluje pri Ministarstvu poljoprivrede, a njene djelatnosti obuhvaćaju istraživanja u području poljoprivrede, zaštite bilja, zaštite tla, sjemenarstvu i rasadničarstvu, vinogradarstvu, vinarstvu, uljarstvu, voćarstvu, povrćarstvu, stočarstvu, kontroli kvalitete stočarskih proizvoda i sigurnosti hrane. Stručnjaci HAPIH-a također pružaju stručnu i znanstvenu potporu Ministarstvu poljoprivrede, primarno kod izrade zakonske legislative, stručnih mišljenja i podloga, te provođenju laboratorijskih analiza uzoraka za fitosanitarnu, poljoprivrednu i vinarsku inspekciju. Djelatnosti se zbog njihove specifičnosti obavljaju na području cijele Republike Hrvatske. HAPIH ima ulogu u diseminaciji znanja, istraživanja i razvoja te pronalaženja inovativnih rješenja u području poljoprivrede. Sve aktivnosti su u funkciji unaprjeđenja domaće poljoprivredne proizvodnje i podrške Ministarstvu poljoprivrede, a kroz to, društvenog i gospodarskog razvoja Republike Hrvatske. HAPIH djeluje i kao kontakt točka EFSA-e, odnosno kao poveznica između EFSA-e i nacionalnih institucija u sustavu sigurnosti hrane, istraživačkih instituta, zavoda, akademske zajednice i ostalih dionika.

 

  • Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Sigurnost hrane: novim pravilima do većeg povjerenja potrošača

Danas su u Europskom parlamentu usvojeni novi propisi kojima se osigurava pouzdanost i transparentnost u postupku procjene rizika za sigurnost hrane u EU-u. Nova pravila su već usuglašena s ministrima EU-a, a prihvaćena su sa 603 glasa za, 17 protiv i 27 suzdržanih.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER