Vremenska prognoza za kolovoz 2050. u Francuskoj se ostvarila već u lipnju ove godine

Prognoza koja je 2014. godine djelovala kao znanstvena fantastika obistinila se već ovog ljeta!

Voditeljica vremenske prognoze francuske nacionalne televizije TF1, Évelyne Dhéliat, „lažnom“ prognozom iz 2014. godine predvidjela je da će zbog globalnog zatopljenja temperature u kolovozu doseći 43 °C. Problem je što se prognoza odnosila na ljeto 2050. godine, a prognozirane temperature zraka nisu bile daleko od onih koje su zabilježene u lipnju 2022.!

Prognoza vremena prikazana na francuskoj televiziji TF1 2014. godine temeljila se na projekcijama koje je prije osam godina napravio Météo-France. Voditeljica vremenske prognoze francuske nacionalne televizije TF1, Évelyne Dhéliat, predvidjela je tako vremensku prognozu za 18. kolovoza 2050. u sklopu kampanje Svjetske meteorološke organizacije (WMO) kojoj je cilj bio upozoriti na posljedice globalnog zatopljenja te široj javnosti predstaviti posljedice klimatskih promjena koje se u Europi očekuju 2050. godine.

„Ljeto će biti vruće, vrlo vruće, 2050. godine! Očekujemo 40 °C u Parizu, 41 °C u Strasbourgu i 43 °C u Lyonu“, kazala je tada Évelyne Dhéliat. Međutim, 28 godina ranije u odnosu na „lažnu“ prognozu za kolovoz 2050. godine, u srijedu 15. lipnja proglašen je narančasti meteoalarm za 23 francuska departmana, dok je za četvrtak 16. lipnja označen crveni meteoalarm za 12 departmana na jugozapadu Francuske ili izuzetno opasno vrijeme koji je u pojedinim dijelovima zemlje vrijedio sve do nedjelje 19. lipnja.

Nažalost, nimalo optimistična vremenska prognoza koja je 2014. godine djelovala kao znanstvena fantastika obistinila se već ovog ljeta, i to tijekom drugog ovoljetnog toplinskog vala koji je zapadnu Europu zahvatio sredinom lipnja.

>>> Pročitajte još >>> 2050. je sve bliža. Što nam je činiti kako bi izbjegli najcrnji scenarij?

Podsjetimo, prošle godine je u sklopu europskog projekta European Climate Prediction system (EUCP) objavljen film „Kakva će biti klima u Europi 2050. godine?“. Film je izrađen temeljem rezultata najnovijih dostupnih istraživanja, a posebno šestog izvješća 1. radne skupine Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), kako bi se široj javnosti na pristupačan način predstavile klimatske promjene koje se očekuju u Europi 2050. godine. Znanstvenici u filmu pojašnjavaju varijacije u temperaturi i oborinama, kao i ekstremne klimatske događaje s kojima će se stanovnici Europe morati suočiti te upozoravaju na posljedice toplinskih valova, suša i poplava u našem svakodnevnom životu, čiji će se učinci prema očekivanjima sve više povećavati i pogoditi sve europske regije.

Dokazuje to i najnoviji, preuranjeni toplinski val u ipak hladnijem ljetnom lipnju, s visokim temperaturama koje se obično ne postižu prije srpnja ili kolovoza. Francuska je od 15. lipnja izložena vrlo intenzivnom toplinskom valu, a Météo-France je priopćio kako su od 1947. godine zabilježena 43 toplinska vala, no posljednji je najraniji ikad zabilježen na nacionalnoj razini. Naime, prethodne rekorde drže toplinski valovi iz 2017. i 2005. koji su počeli 18. lipnja. Povrh toga, u četvrtak 16. lipnja u mjestu Saint-Jean-de-Minervois na jugu Francuske u 16:32 sati izmjerena je temperatura od čak 40 °C, što je najranije zabilježena takva temperaturna vrijednost u povijesti francuskih meteoroloških mjerenja. Raniji rekord od 41 °C izmjeren je 21. lipnja 2003. godine.

Météo-France je priopćio kako je na veliku vrućinu utjecao atlantski niskotlačni sustav između Azorskih otoka i Madeire, uzrokujući topao zrak u zapadnoj Europi. Prema prognozi, u gradovima poput Nantesa i Toursa temperature zraka su u subotu trebale doseći čak 43 °C, dok se u Parizu očekivao dosad najtopliji lipanjski dan s temperaturama između 38 i 39 °C. Time bi se srušio prethodni temperaturni rekord francuske metropole postavljen 1947. godine.

Kako je priopćio Météo-France, temperature zraka su već u petak 17. lipnja ponegdje dosegle gotovo 42 °C (41.8 °C Villevieille, 41.6 °C Soumont,  41.5 °C Saint-Jean-de-Minervois, 41.4 °C Prades-le-Lez i 41.1 °C Lézignan-Corbières).

Vrhunac preuranjenog i vrlo intenzivnog toplinskog vala u Francuskoj je prema podacima Météo-France u subotu 18. lipnja donio i sljedeće apsolutne temperaturne rekorde:

  • 42.9 °C Biarritz (40.6 °C 4.8.2003.)
  • 40.6 °C Rochefort Saint-Aignan (40.1 °C 4.8.2003.)
  • 39.2 °C Tarbes (39 °C 13.08.2003.)

Također, zabilježeni su i sljedeći temperaturni rekordi za mjesec lipanj:

  • 41.9 °C Cazaux (40.2 °C 30.06.2015.)
  • 40.5 °C Bordeaux (39.2 °C 26.06.2011.)
  • 40.3 °C Dax (39.1 °C 21.06.2003.)
  • 40.1 °C Angers (39.3 °C 29.06.2019.)
  • 39.4 °C Pau (38.1 °C 29.06.1950.)
  • 39.3 °C Agen (38.8 °C 29.06.1950.)
  • 39.1 °C Nantes (38.6 °C 27.06.2019.)
  • 39.0 °C Poitiers (38.3 °C 29.06.2019.)
  • 39.0 °C Blois (38.1 °C 29.06.2019.)
  • 37.9 °C Orléans (36.9 °C 29.06.2019.)
  • 36.6 °C Besançon (35.8 °C 29.06.2019.)

Od nedjelje 19. lipnja ipak se očekuje postupno zahladnjenje sa zapada, dok se navečer i u noći na ponedjeljak očekuju jaki vjetrovi popraćeni obilnim oborinama.

Posljednji put Francuska je doživjela intenzivan toplinski val 2019. godine, kada su temperature u Parizu dosegle rekordnih 42,6 °C  u srpnju. Prema službenim podacima, tijekom toplinskog vala između 24. lipnja i 7. srpnja 2019. godine umrlo je 567 ljudi, a drugi toplinski val tog ljeta odnio je još 868 života.

Drugi dijelovi Europe, poput Španjolske, također doživljavaju intenzivne vrućine, a u gradovima na jugu Španjolske, poput Seville i Córdobe, temperature su se popele do 43 °C. Drugi gradovi, uključujući Madrid i Barcelonu, također se suočavaju s upozorenjima na vrućinu, ali ipak s manjim temperaturama. Prema podacima koje je objavio španjolski AEMET (Agencia Estatal de Meteorología), u subotu je u San Sebastiánu u Baskiji zabilježena temperatura zraka od 43.5 °C. Prošle godine Španjolska je imala dosad najtoplije i najsuše ljeto, a u Córdobi je izmjerena temperatura od 47 °C .

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Klimatski ekstremi su Europu od 1980.-2020. godine stajali gotovo pola bilijuna eura

Oluje, poplave i toplinski valovi u posljednja su četiri desetljeća diljem Europe doveli do ogromnih šteta koje se mjere iznosom od gotovo pola bilijuna eura te su istovremeno prouzročili između 85.000 i 145.000 smrtnih slučajeva. Manje od jedne trećine ovih gubitaka je osigurano, prema izvješću Europske agencije za okoliš (EEA) o ekonomskim gubicima i smrtnim slučajevima uzrokovanim ekstremnim vremenskim i klimatskim događajima.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER