Onečišćenje zraka svake godine uzrokuje sedam milijuna prijevremenih smrtnih slučajeva

#WorldCleanAirDay #TheAirWeShare - Danas se obilježava Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo!

Čak devetero od 10 ljudi udiše zagađeni zrak, zbog čega bi sve svjetske vlade, organizacije, tvrtke i pojedinci trebali shvatiti potrebu hitne transformativne promjene. Onečišćenje zraka ima štetan utjecaj na klimu, biološku raznolikost i ekosustave te predstavlja najveći rizik za ljudsko zdravlje, a poboljšanjem kvalitete zraka možemo omogućiti zdravstvene, razvojne i ekološke koristi.

Generalna skupština Ujedinjenih naroda usvojila je Rezoluciju o održavanju Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo 19. prosinca 2019. tijekom svog 74. zasjedanja i pozvala Program Ujedinjenih naroda za okoliš (UNEP) da pokrene kampanju njegovog obilježavanja u suradnji s drugim relevantnim organizacijama. Rezolucija naglašava važnost i potrebu hitnog podizanja razine svijesti o globalnom problemu onečišćenja zraka i poticanja akcija za poboljšanje kvalitete zraka. UN-ov Program za zaštitu okoliša (UNEP) je 2020. godine pokrenuo kampanju „Očistite zrak“ („Clean The Air“) kao dio obilježavanja prvog Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for blue skies), čiji je cilj podizanje razine svijesti i bolja informiranost stanovništva o globalnom problemu onečišćenja zraka, kao i o načinima na koje ga možemo ublažiti.

 

Izloženost onečišćenom zraku štetno utječe na zdravlje svih ljudi, ali posebno onih najosjetljivijih – najmlađih i najstarijih s kroničnim zdravstvenim problemima. Danas manje od jedan posto čovječanstva udiše zrak koji zadovoljava najstrože smjernice Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o kvaliteti zraka. Prema procjenama WHO-a, svake godine od posljedica onečišćenja zraka prerano umire čak sedam milijuna ljudi, uključujući oko 600.000 djece mlađe od 15 godina. Pritom se ne računaju brojni dodatni milijuni ljudi koji pate od kroničnih bolesti povezanih s onečišćenjem zraka.

„Zrak koji dijelimo“

Znanstvenici Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Međunarodnog saveza za očuvanje prirode i prirodnih bogatstava (IUCN), Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Programa UN-a za okoliš (UNEP) okupili su se kako bi naglasili važnost rješavanja ovog kritičnog problema, a ovogodišnja tema Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo (International Day of Clean Air for blue skies) je „Zrak koji dijelimo“ („The Air We Share“), s posebnim naglaskom na suradnju i povezanost.

Osim na zdravlje, onečišćenje zraka također utječe na ekosustave. Taloženje sumpora i dušika može rezultirati i zakiseljavanjem i eutrofikacijom, odnosno prekomjernim obogaćivanjem vodnih sustava hranjivim tvarima. Troposferski ozon može imati negativan utjecaj na ekosustave dovodeći do gubitka bioraznolikosti i negativno utječući na rast biljaka, vitalnost, fotosintezu, ravnotežu vode, procese cvjetanja, kao i sposobnost vegetacije da sekvestrira ugljik. Crveni popis ugroženih vrsta IUCN-a uključuje klasifikaciju prijetnji bioraznolikosti, kao i podklasu za onečišćivače koji se prenose zrakom. Na popis je uvršteno 7427 ugroženih vrsta kopnenih kralježnjaka, od kojih je 1181 ugrožena onečišćenjem, a 64 posebno klasificirane kao vrste ugrožene onečišćujućim tvarima koje se prenose zrakom.

Izloženost ozonu također može dovesti do smanjenih prinosa glavnih usjeva, i to između 1-15 posto, te utjecati na njihove nutritivne vrijednosti. Nedavne studije pokazale su da povećanje CO2 u atmosferi negativno utječe na nutritivnu kvalitetu naše hrane. Naime, procjenjuje se da su godišnji ekonomski gubici zbog utjecaja ozona na 23 usjeva 2006. godine iznosili 26 milijardi američkih dolara. Onečišćenje zraka čak može utjecati na vodne sustave kada se u njima nakupljaju štetne koncentracije zagađivača ili smanjenjem sposobnosti vegetacije da filtrira vodene sustave.

Onečišćenje zraka ima visoke ekonomske troškove - primjerice, kroz izgubljene dane na poslu ili u školi zbog kroničnih bolesti poput astme, povećane troškove zdravstvene skrbi, smanjene urode usjeva i smanjenu konkurentnost globalno povezanih gradova. Prošle godine studija Svjetske banke pokazala je da je samo ekonomski trošak utjecaja onečišćenja zraka na zdravlje iznosio 8,1 bilijuna američkih dolara, što je ekvivalentno 6,1 posto globalnog bruto domaćeg proizvoda (BDP) u 2019. godini.

Jedan od najvećih pokretača klimatskih promjena

Najveći utjecaj onečišćenja zraka često je u područjima u blizini izvora emisija, ali mnogi zagađivači zraka mogu putovati ili se formirati u atmosferi stotinama do tisuća kilometara od izvora emisija, uzrokujući regionalne i kontinentalne utjecaje. Na primjer, mineralna prašina i pijesak iz tla, koji čine približno 40 % ukupnih aerosola u nižim slojevima atmosfere, mogu ostati u atmosferi čak tjedan dana, što im omogućuje prijenos preko kontinenata i globalni utjecaj na zdravlje, poljoprivredu, transport, gospodarstvo i klimu.

Konačno, onečišćenje zraka usko je povezano s klimatskim promjenama, pri čemu se mnogi staklenički plinovi i zagađivači zraka ispuštaju iz istih izvora. To znači da bi usvajanje koherentnih politika i mjera usmjerenih na smanjenje emisije klimatskih onečišćivača također moglo imati blagotvoran učinak na kvalitetu zraka. Nasuprot tome, oni također mogu pogoršati jedni druge na više načina. Rastuće temperature mogu rezultirati povećanjem učestalosti šumskih požara, što zauzvrat rezultira povećanim razinama čestica u zraku koje sadrže nekoliko drugih onečišćivača zraka, osobito ozon i crni ugljik (komponenta PM2,5 čestica) koji mogu promijeniti vremenske obrasce i doprinijeti zagrijavanju, osobito na područjima prekrivenima ledom i snijegom.

Prijetnja koja se može spriječiti

Dobra je vijest da je onečišćenje zraka prijetnja koja se može spriječiti i kojom se može upravljati, iako predstavlja kompleksan problem koji zahtijeva koordinirani odgovor svjetskih vlada. Iako onečišćenje zraka nije riješeno ni u jednoj regiji svijeta, a osobito je pogoršano u urbanim i industrijskim područjima zemalja s niskim i srednjim prihodima, mnogi gradovi i zemlje diljem svijeta u kojima postoje jake politike, propisi i sustavi praćenja kvalitete zraka postigli su značajno smanjenje emisija i koncentracija onečišćujućih tvari. No, onečišćenje zraka kao „nevidljivi ubojica“ ne poznaje regionalne i državne granice.

„Zrak koji udišemo uistinu povezuje sve nas, a rješavanje ove prijetnje na održiv način zahtijeva hitnu akciju i suradnju cijelog svijeta“, ističu znanstvenici. „Mi, glavni znanstvenici UNEP-a, WHO-a, IUCN-a i WMO-a pridonijet ćemo integriranijem pristupu koji se temelji na sustavima za rješavanje problema onečišćenja zraka i to tješnjom suradnjom na međunarodnoj razini kako bismo razumjeli razmjere problema, omogućili dijeljenje informacija, identificirali manjkavosti u poznavanju problematike potrebne za hitno djelovanje i potaknuti odgovorne da koordiniraju svoje napore na nacionalnoj razini kako bi brže smanjile prijetnju onečišćenja zraka“, dodaju znanstvenici u svom priopćenju povodom Međunarodnog dana čistog zraka za plavo nebo.

Stoga se svi istraživači, industrijski čelnici, donositelji odluka i političke vođe pozivaju na zajedničko djelovanje sa sljedećim ciljevima:

  • Nastavljanje jačanja i širenja suradnje na svim razinama po pitanju prekograničnog onečišćenja zraka, posebno u području integriranog praćenja, izvješćivanja i razmjene znanja o iskustvima i dobrim praksama. To uključuje jačanje i integraciju politika, kapaciteta institucija u svim zemljama za razvoj znanja, alata, zemaljskih promatranja i podataka za provedbu učinkovitih politika za smanjenje onečišćenja zraka.
  • Pružanje potpore razvoju sveobuhvatne globalne mreže promatranja atmosferskih onečišćivača i to u suradnji sa znanstvenom zajednicom i u koordinaciji s agencijama UN-a, kako bi se razvila jasna slika globalne distribucije atmosferskih onečišćujućih tvari, kao i potreban skup smjernica za savjetovanje zemalja o tome kako se nositi s onečišćenjem zraka.
  • Identificiranje dodatnih koristi djelovanja i određivanja prioriteta politikama koje maksimiziraju sinergiju između višestrukih ciljeva i nacionalnih prioriteta. Povezivanje aktivnosti borbe protiv onečišćenja zraka, ublažavanja klimatskih promjena, očuvanja bioraznolikosti, sigurnosti hrane i razvoja pruža mnoge mogućnosti za povećanje koristi svih akcija i katalizira još veću ambiciju ublažavanja. Time se maksimiziraju koristi, smanjuje rizik neuspjeha politika i ostvaruju nacionalni razvojni prioriteti.
  • Poduzimanje specifičnih znanstveno utemeljenih radnji za upravljanje onečišćenjem zraka, uključujući, primjerice, nacionalne provedbe smjernica Svjetske zdravstvene organizacije o kvaliteti zraka koja bi doprinijela smanjenju smrtnosti uzrokovane onečišćenjem zraka za 80 % te značajno smanjila troškove zdravstvene skrbi.

Naravno, navodi se i važnost provedbe COP26 zdravstvene obveze koja ima za cilj postizanje klimatski otpornog i održivog zdravstvenog sustava, stvaranjem Saveza za transformativno djelovanje u vezi s klimom i zdravljem (ATACH) s više od 57 zemalja kojim predsjeda WHO. Također, potrebno je provoditi zatrpavanje poljoprivrednog otpada iz usjeva u zemlju, umjesto njegovog spaljivanja koje je svake godine odgovorno za značajan udio onečišćenja u mnogim dijelovima svijeta.

„Ovo je samo mali broj znanstveno utemeljenih aktivnosti koje se mogu provoditi s ciljem rješavanja problema onečišćenja zraka, a uz istovremenu korist za klimu, javno zdravstvo i zdravlje ekosustava, sigurnost hrane i održivi razvoj“, zaključuju znanstvenici UNEP-a, WHO-a, IUCN-a i WMO-a.

S.F. / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Palazzo Verde je najzelenija zgrada u Belgiji

Više od tisuću različitih biljaka krasi stambenu zgradu Palazzo Verde (Zelena palača) koju je talijanska arhitektonska tvrtka Stefano Boeri Architetti nedavno dovršila u belgijskom gradu Antwerpenu.

Danas je prvi Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo

Jeste li znali da onečišćenje zraka uzrokuje jedan od devet smrtnih slučajeva širom svijeta? Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, onečišćenje zraka također pridonosi klimatskim promjenama, utječe na ekosustave, sigurnost hrane i gospodarstvo.

Sretan nam drugi Međunarodni dan čistog zraka za plavo nebo!

Jeste li znali da onečišćenje zraka uzrokuje jedan od devet smrtnih slučajeva širom svijeta? Osim utjecaja na ljudsko zdravlje, onečišćenje zraka također pridonosi klimatskim promjenama, utječe na ekosustave, sigurnost hrane i gospodarstvo.

Milijarde ljudi diljem svijeta i dalje udišu nezdravi zrak

Gotovo cjelokupna svjetska populacija udiše zrak koji premašuje granične vrijednosti kvalitete zraka određene novim smjernicama Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) i ugrožava njihovo zdravlje. Rekordan broj od preko 6000 gradova u 117 zemalja svijeta prati kvalitetu zraka, ali ljudi koji u njima žive su još uvijek izloženi štetnim koncentracijama lebdećih čestica i dušikovog dioksida.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER