U EU-u je 2020. godine reciklirano 38 posto otpadne plastične ambalaže
Hrvatska nije u društvu „najgorih“, ali je i dalje ispod europskog prosjeka
Količina ambalažnog otpada iznosila je 177,2 kg po stanovniku EU-a u 2020. godini, varirajući pritom od 66,0 kg po glavi stanovnika u Hrvatskoj do čak 225,8 kg u Njemačkoj.
Eurostat je objavio najnovije podatke o recikliranju plastičnog ambalažnog otpada prema kojima je u 2020. godini svaka osoba koja živi u EU-u u prosjeku proizvela 34,6 kg plastičnog ambalažnog otpada. Od toga je reciklirano svega 13,0 kg ili 38 posto.
Količina plastične ambalaže u porastu
Kako se navodi u priopćenju Eurostata, između 2010. i 2020. količina proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada po stanovniku porasla je za 23 posto (+6,5 kg). Količina recikliranog plastičnog ambalažnog otpada u istom je razdoblju porasla za 32 posto (+3,2 kg). Međutim, unatoč tom poboljšanju, količina nereciklirane plastične ambalaže povećala se od 2010. godine za 3,4 kg po stanovniku EU-a, i to zbog većeg porasta apsolutne količine proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada.
Izvor: © Eurostat
Količina proizvedenog ambalažnog otpada od 149,9 kg po stanovniku EU-a u 2009. godini povećala se za 27,3 kg na 177,2 kg po stanovniku EU-a u 2020. Ta se količina kretala od 66,0 kg po glavi stanovnika u Hrvatskoj do 225,8 kg u Njemačkoj, dok su se količine recikliranog ambalažnog otpada kretale od 35,8 kg po svakom stanovniku Hrvatske do 147,5 kg u Luksemburgu. Inače, čak 14 država članica EU-a u 2020. godini proizvelo je više od 150 kg ambalažnog otpada po stanovniku.
Izvor: © Eurostat
Inače, papir i karton činili su većinu ukupnog ambalažnog otpada (32,7 milijuna tona ili 41,2 %), slijede plastika (15,5 milijuna tona ili 19,5 %), staklo (15,1 milijuna ili 19,1 %), drvo (15,1 %) i metal (5,0 %). Ostali materijali čine svega 0,1 % ukupne količine ambalažnog otpada proizvedenog u 2020. godini. Od 2009. do 2020. papir i karton su konstantno glavni ambalažni otpadni materijal u EU-u, a ukupna količina proizvedenog ambalažnog otpada u istom je razdoblju porasla za 13,3 milijuna tona (+20,1 %).
Podaci pokazuju da je u razdoblju 2009.–2020. stopa recikliranja ambalažnog otpada porasla sa 62,6 % u 2009. na 64,3 % u 2020. Prema Eurostatu, najvišu stopu recikliranja ambalažnog otpada u 2020. postigla je Belgija (79,2 %), naši susjedi Slovenci su na 67,9 %, dok je Hrvatska s 54,2 % bolja samo od Mađarske (48,1 %), Rumunjske (44,6 % - podaci za 2019.) i Malte (40 %).
Stopa recikliranja i stopa oporabe razvijale su se paralelno. Pritom je stopa oporabe, uključujući spaljivanje u postrojenjima za proizvodnju energije, porasla sa 75,8 % u 2009. na 80,2 % u 2020. godini.
Manje reciklirane plastike zbog promjene metode
Nizozemska, Litva, Slovačka, Španjolska, Bugarska i Cipar su 2020. reciklirale više od polovice proizvedenog plastičnog ambalažnog otpada. Nasuprot tome, manje od jedne trećine plastičnog ambalažnog otpada reciklirano je na Malti, u Francuskoj, Danskoj, Mađarskoj, Irskoj, Rumunjskoj, Poljskoj i Austriji. Cilj od 22,5 % recikliranog plastičnog ambalažnog otpada ispunile su sve države članice EU-a, osim Francuske (21,4 %) i Malte (10,2 %).
Izvor: © Eurostat
U 2020. godini na snagu su stupila stroža pravila za prijavu recikliranja. To uključuje usklađenu obračunsku točku za recikliranje i strože praćenje frakcija kompozitnog materijala za pakiranje. Zbog toga je uočeno privremeno smanjenje od tri postotna boda (s 41 % u 2019. na procijenjenih 38 % u 2020.), tumače u Eurostatu.
S.F. / Ekovjesnik