Europska industrija recikliranja ugrožena sve većim uvozom reciklirane plastike
Uvoz reciklirane plastike u EU-u raste što utječe na stvaranje neuravnoteženog tržišta s ozbiljnim posljedicama za okoliš
Europski parlament je krajem travnja 2024. godine usvojio novu Uredbu o ambalaži i ambalažnom otpadu (Packaging and Packaging Waste Regulation – PPWR) kojom se želi riješiti problem stalno rastućeg otpada, uskladiti pravila unutarnjeg tržišta i poticati kružno gospodarstvo.
Jedan od problema o kojem se u Europskom parlamentu dugo raspravljalo jest upotreba recikliranih materijala koji potječu izvan EU-a. U organizaciji Plastic Recyclers Europe (PRE), koja se u ime europskih tvrtki za recikliranje plastike snažno zalagala za uvođenje zaštitnih mjera za europsku industriju plastike, poručuju kako EU zakonodavci šalju obmanjujuću poruku da se ulaganja u europski lanac vrijednosti recikliranja plastike ne isplati. „Tvrtke za recikliranje prve će snositi posljedice ove politike, a sljedeći su na redu prerađivači i proizvođači sirovina“, piše u priopćenju organizacije u kojem se ukazuje i na rezultate nedavnog istraživanja koji potvrđuju zabrinutost industrije recikliranja.
„Godine 2023. tržište je već odgovorilo na ovu destabilizaciju povećanjem izvoza plastičnog otpada iz EU-a za 18 posto. Ove paradoksalne okolnosti dovele su do toga da se sve više otpada iz EU-a odlaže na odlagalištima i spaljuje, što dovodi do ozbiljnog onečišćenja ekosustava i ugrožavanja ekoloških ciljeva Europskog zelenog plana“, navode u organizaciji Plastic Recyclers Europe.
Istraživanje iz 2023. upozorava na posljedice smanjenja ili zaustavljanja budućih ulaganja u europske sustave recikliranja te ističe kako bi prestanak ulaganja rezultirao udvostručenjem europskih emisija stakleničkih plinova do 2040. jer bi se više otpada spaljivalo umjesto recikliralo. Također, istraživanje pokazuje da bi stopa recikliranja PET-a do 2040. pala na stope između 32 i 38 posto, u usporedbi s procijenjenih 67 posto uz daljnja ulaganja u kružno gospodarstvo.
Podsjetimo, prema novoj Uredbi o ambalaži i ambalažnom otpadu, sva ambalaža (osim od laganog drva, pluta, tekstila, gume, keramike, porculana i voska) morat će se moći reciklirati uz ispunjavanje strogih kriterija. Mjerama su također obuhvaćeni minimalni udjeli recikliranog sadržaja za plastičnu ambalažu i minimalni ciljevi recikliranja prema težini ambalažnog otpada. Također, do 2029. godine 90 posto jednokratnih plastičnih i metalnih spremnika za pića (do 3 litre) morat će se prikupljati odvojeno putem sustava povratne naknade ili drugih rješenja koja osiguravaju postizanje ciljeva prikupljanja.
EU zakonodavci ipak su uvažili primjedbe industrije recikliranja pa je uvažen zahtjev za korištenje plastike reciklirane u EU-u ili materijala recikliranih izvan EU-a, ali isključivo ako ispunjavaju europske zahtjeve kvalitete i održivosti za reciklirani materijal. Osim toga, reciklirani plastični otpad koji se koristi za proizvodnju nove plastične ambalaže može se prikupljati u EU-u, ali i izvan EU-a sve dok su ekološki standardi za prikupljanje i recikliranje jednaki onima u EU-u.