REPowerEU: Europska komisija ulaže tri milijarde eura u inovativne projekte u području čistih tehnologija

Financirat će se projekti dekarbonizacije, inovativna elektrifikacija i primjena vodika u industriji, proizvodnja čistih tehnologija i pilot-projekti srednje veličine

S posebnim naglaskom na prioritete plana REPowerEU, pozivom će se pružiti dodatna potpora za okončanje ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima

Europska komisija objavila je treći poziv za velike projekte u okviru Inovacijskog fonda EU-a. Zahvaljujući povećanim prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru sustava EU-a za trgovanje emisijama (ETS), sredstva dostupna u okviru ovog poziva za velike projekte za 2022. udvostručila su se te sada iznose tri milijarde eura, a upotrijebit će se za poticanje uvođenja industrijskih rješenja za dekarbonizaciju Europe. Poziv je posebno usmjeren na prioritete plana REPowerEU te će pružati dodatnu potporu u procesu okončanja ovisnosti EU-a o ruskim fosilnim gorivima.

U okviru poziva financirat će se projekti usmjereni na sljedeće teme:

  • opću dekarbonizaciju (dostupna sredstva: 1 milijarda eura), za inovativne projekte u području energije iz obnovljivih izvora, energetski intenzivnih industrija, skladištenja energije ili hvatanja, upotrebe i skladištenja ugljika te proizvoda koji zamjenjuju one s visokim emisijama ugljika (posebno goriva s niskom razinom emisija ugljika namijenjenih uporabi u prometu, uključujući pomorski i zračni promet)
  • inovativnu elektrifikaciju u industriji i vodik (dostupna sredstva: 1 milijarda eura), za inovativne projekte u području metoda elektrifikacije s ciljem prestanka korištenja fosilnih goriva u industriji te u području proizvodnje vodika iz obnovljivih izvora ili povećanja upotrebe vodika u industriji
  • proizvodnju čistih tehnologija (dostupna sredstva: 0,7 milijardi eura), za inovativne projekte u području proizvodnje komponenti i završne opreme za elektrolizatore i gorivne ćelije, energiju iz obnovljivih izvora, skladištenje energije i dizalice topline
  • pilot-projekte srednje veličine (dostupna sredstva: 0,3 milijarde eura), za visokoinovativne projekte u području disruptivnih ili revolucionarnih tehnologija u području korjenite dekarbonizacije u svim prihvatljivim sektorima u okviru fonda. U okviru tih projekata trebalo bi dokazati funkcionalnost inovacija u praksi, ali se ne očekuje demonstracija ni komercijalna proizvodnja velikih razmjera.

Projekte će ocjenjivati neovisni ocjenjivači prema kriterijima razine inovativnosti, potencijala za izbjegavanje emisija stakleničkih plinova, operativne, financijske i tehničke zrelosti, povećanja potencijala te troškovne učinkovitosti. Poziv je otvoren do 16. ožujka 2023. za projekte u državama članicama EU-a te Islandu i Norveškoj. Perspektivni projekti koji još nisu dovoljno zreli za primanje bespovratnih sredstava mogu primiti pomoć Europske investicijske banke za razvoj projekata, navodi se u priopćenju Europske komisije.

Projekti se mogu prijaviti putem portala EU-a za financiranje i natječaje, na kojem su dostupne informacije o cjelokupnom postupku. Podnositelji prijava bit će obaviješteni o rezultatima ocjene projekata u drugom tromjesečju 2023. Dodjeljivanje bespovratnih sredstava i potpisivanje projekata provest će se u četvrtom tromjesečju 2023.

Dana 29. i 30. studenog 2022. održat će se internetski seminar o iskustvima stečenima u okviru prethodnog poziva i informativni dan kako bi se potencijalnim podnositeljima prijava omogućilo da dobiju informacije i postavljaju pitanja o novom pozivu.

Inovacijski fond EU-a jedan je od najvećih programa financiranja za demonstraciju i komercijalizaciju inovativnih niskougljičnih tehnologija na svijetu, a njime upravlja Europska izvršna agencija za klimu, infrastrukturu i okoliš (CINEA). Financira se prihodima od dražbovne prodaje emisijskih jedinica u okviru ETS-a EU-a te su u okviru njega već provedena dva opsežna poziva na podnošenje prijedloga, na temelju kojih su dodijeljena bespovratna sredstva u vrijednosti 1,1 milijarde eura odnosno 1,8 milijardi eura za sedam odnosno 17 projekata.

Prihodi inovacijskog fonda trenutačno se procjenjuju na 38 milijardi eura do 2030., a cilj mu je davati pravi financijski poticaj poduzećima i javnim tijelima kako bi već sad ulagala u novu generaciju niskougljičnih tehnologija. Poduzeća iz EU-a trebala bi iskoristiti tu početnu prednost kako bi postala tehnološki predvodnici na svjetskoj razini. U okviru paketa „Spremni za 55 %”, o kojem suzakonodavci trenutačno pregovaraju, predloženo je da se fond znatno poveća kako bi se još veća ulaganja usmjerila u revolucionarne zelene tehnologije.

„Danas više nego ikad prije moramo poticati inovacije i proširiti tehnološka rješenja za borbu protiv klimatske krize i energetsku suverenost Europe. Što brže to učinimo, brže ćemo postati imuni na ruske energetske ucjene. Tim novim pozivom u iznosu od 3 milijarde eura iz inovacijskog fonda EU-a poduprijet će se još više projekata u području čistih tehnologija, ubrzati zamjena fosilnih goriva u industrijama koje je teško dekarbonizirati i ubrzati uvođenje vodika iz obnovljivih izvora na tržište EU-a.“ – izjavio je Izvršni potpredsjednik Komisije Frans Timmermans.

Europska komisija / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Bečka tržnica Karmelitermarkt je prva energetski samodostatna tržnica u Europi!

Zahvaljujući suradnji Magistratskog odjela za tržnice Grada Beča (MA 59) i energetskog poduzeća Wien Energie, stara tržnica Karmelitermarkt postala je prva energetski samodostatna tržnica na europskom kontinentu. Na krovu tržnice instaliran je fotonaponski sustav vršne snage 20 kWp, a korištenje sustava skladištenja energije omogućuje autonoman rad tržnice i u slučaju nestanka električne struje.

CEE Bankwatch Network: „EU se uvlači u zamku fosilnih goriva“

Umjesto da Europsku uniju vodi prema postupnom ukidanju fosilnih goriva i pravednoj energetskoj tranziciji, usvajanje izmijenjenog izvornog prijedloga Komisije otvorilo je vrata novom krugu ulaganja u fosilna goriva, poručuje CEE Bankwatch Network.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER