Svjetlosno onečišćenje odsad možete prijaviti i komunalnim redarima!
Intenzivna javna rasvjeta, svjetlosne reklame i panoi vam „tuku“ u prozore i remete san?
Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju podsjeća da je u travnju 2019. na snagu stupio novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, a u studenom 2020. i Pravilnik o zonama rasvijetljenosti, dopuštenim vrijednostima rasvjetljivanja i načinima upravljanja rasvjetnim sustavima.
Dana 24. veljače ove godine konačno su na snagu stupila i dva zadnja dva pravilnika propisana Zakonom o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja, i to Pravilnik o mjerenju i načinu praćenja rasvijetljenosti okoliša i Pravilnik o sadržaju, formatu i načinu izrade plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete. Istaknuo je to Dorian Božičević, glavni tajnik Hrvatskog astronomskog saveza, u razgovoru za Slobodnu Dalmaciju.
„Stupanjem na snagu tih dvaju pravilnika, novi Zakon o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja u punoj je primjeni. Od 24. veljače ove godine jedinicama lokalne samouprave i operatorima javne rasvjete počeli su teći rokovi od 12 mjeseci za izradu plana rasvjete i akcijskog plana gradnje i/ili rekonstrukcije vanjske rasvjete, kao i rok od 12 godina u kojem bi sva vanjska rasvjeta trebala biti u skladu s novim zakonom.“ - kazao je Dorian Božičević.
„Obvezama jedinica lokalne samouprave tu nije kraj jer je dio djelokruga nadzora, osim što ga provodi inspekcija nadležna za područje zaštite okoliša, spušten u ingerenciju komunalnih redarstava. Lokalne samouprave očito će morati uložiti sredstva i napor u dodatno osposobljavanje komunalnih redara vezano uz provedbu mjera zaštite od svjetlosnog onečišćenja. Sukladno zakonu, građani sada, osim inspekciji nadležnoj za zaštitu okoliša, svoje prigovore vezano uz kršenje Zakona o zaštiti od svjetlosnog onečišćenja na lokalnoj razini mogu podnijeti i komunalnim redarstvima.“ – dodao je Božičević.
„Iako se kroz naše aktivnosti u proteklih tridesetak godina svijest o problemu svjetlosnog onečišćenja u Hrvatskoj ponešto povećala, što je uostalom dovelo i do donošenja pravne regulative vezano uz ovu vrstu zagađenja, usporedno je raslo i svjetlosno onečišćenje, što znači da imamo jako puno posla u budućnosti kako bismo svijest o ovom ekološkom problemu povećali do te mjere da ono počne stagnirati, a potom i opadati.“ - zaključio je Dorian Božičević.
Podsjetimo, znanstvenici i udruge za zaštitu okoliša već desetljećima upozoravaju na štetne utjecaje svjetlosnog onečišćenja, kako na ljudsko zdravlje, tako i na biološku raznolikost i životinjski svijet. Zbog svjetlosnog onečišćenja u večernjim i noćnim satima ljudi diljem svijeta vide sve manje zvijezda na noćnom nebu, a najnovija istraživanja potvrđuju zabrinjavajuće podatke da se svjetlosno onečišćenje povećava godišnjom stopom od sedam do deset posto.
Slobodna Dalmacija / Ekovjesnik