Zagrebačka gradska uprava sada ima priliku dokazati koliko je uistinu zelena
Nakon što je u protekle dvije godine izostala značajnija sadnja drveća, a odnos prema održavanju gradskog zelenila ostao isti kao i za vrijeme prethodne gradske uprave, krajnje je vrijeme za početak provedbe konkretnih i ubrzanih aktivnosti ozelenjavanja.
Vijest o osnivanju Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba u medijima se nije nametnula kao „prijelomna“. Nakon olujnog nevremena koje je 19. srpnja pogodilo Zagreb te uzrokovalo gubitke ljudskih života i materijalnu štetu, ali i uništilo velik broj stabala, nije li „prijelomno“ vrijeme da u skladu sa svojim proklamiranim „zelenim“ karakterom zagrebačka gradska uprava konačno krene s provedbom mjera prilagodbe klimatskim promjenama i rješavanja problema gubitka bioraznolikosti?
Hrvatske lokalne samouprave, uz nekoliko izuzetaka, ozelenjavanjem se bave prilično sramežljivo, no zagrebačka „zelena“ gradska uprava čak se nije potrudila informirati širu javnost o osnivanju Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba. S obzirom na zaključak gradonačelnika Zagreba Tomislava Tomaševića o osnivanju navedene radne skupine, od Službe za informiranje Grada Zagreba i Ureda gradonačelnika početkom srpnja zatražili smo odgovore na nekoliko pitanja vezana uz njeno osnivanje i rad. Odgovore nismo dobili unatoč višekratnom slanju upita, a 12. srpnja, dan uoči održavanja 25. sjednice Gradske skupštine Grada Zagreba, dobili smo obavijest koja je, kako doznajemo, u istom obliku podijeljena zastupnicama i zastupnicima u Gradskoj skupštini.
Prvo pitanje koje smo postavili zagrebačkoj gradskoj upravi bilo je zaslužuje li vijest o osnivanju navedene radne skupine jednak tretman kao iscrpno i učestalo obavještavanje javnosti o drugim aktivnostima zagrebačke gradske uprave i njenim komunalnim tvrtkama. Podsjetimo, uvođenjem novog modela naplate i odvoza komunalnog otpada te općenito problemom gospodarenja otpada u Zagrebu bavila se cijela hrvatska javnost zbog količine objavljenih informacija, poslanih priopćenja i održanih konferencija za medije. Naprotiv, informacija o osnivanju Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba kao da se namjerno skrivala od javnosti pa je na stranicama Gradske skupštine samo objavljen zaključak o njenom osnivanju te informacija o izabranim članovima i članicama na stranicama Grada Zagreba.
- Nakon sječe stabala, zamjenska sadnja najčešće izostaje © Ekovjesnik
Kad smo već kod članova i članica ove radne skupine, zanimalo nas je tko je od njih uopće stručan u izvršavanju navedenih zadaća, posebice u području krajobrazne arhitekture ili općenito aktivnostima sadnje drveća i uređenja zelenih površina, ali nismo dobili odgovor ni na to pitanje. Pritom, naravno, nismo mislili na osobe zaposlene u gradskim uredima koje se ni dosad nisu proslavile širenjem i/ili uređenjem zagrebačkih parkova i zelenih površina. S obzirom da je zaključak o osnivanju navedene radne skupine donijet 12. svibnja 2023., odnosno prije više od dva mjeseca, zanimalo nas je i jesu li se njeni članovi i članice već sastajali, donijeli nekakav zaključak i pokrenuli određenu aktivnost ili eventualno konstatirali katastrofalno stanje i zapuštenost zagrebačkih zelenih površina.
„Zeleni“ koji se više bave asfaltiranjem nego ozelenjavanjem
Da aktivnosti sadnje uz gradonačelnikovo obrazloženje o očekivanim velikim sušama ovog ljeta ne trebamo očekivati prije jeseni jasno je već nekoliko mjeseci, no ljeto ionako nije uobičajena sezona sadnje drveća. Pitanje je zbog čega su izgubljene dosadašnje sezone u kojima je, osim obnove drvoreda i zamjenske sadnje, u potpunosti izostalo značajnije ulaganje u zelenu infrastrukturu, a priča o suši ne drži vodu ni zbog dva prilično kišna proljetna mjeseca sa zabilježenim suficitom oborina. Uostalom, kako smo više puta izvijestili o dobrim primjerima europske prakse, očekivana i posve uobičajena ljetna suša nije umanjila ili zaustavila aktivnosti sadnje u drugim europskim gradovima. Tim više smo vijest o osnivanju navedene radne skupine dočekali s nestrpljenjem jer građanke i građani Zagreba od „zelene“ gradske uprave s pravom očekuju konkretne aktivnosti ozelenjavanja te konačnu promjenu odnosa prema održavanju gradskog zelenila, koji se nimalo nije promijenio, a kamoli napredovao u odnosu na prethodnu gradsku upravu.
U nedostatku zatraženih objašnjenja zagrebačke gradske uprave i dalje smo u uvjerenju kako je Radna skupina za ozelenjavanje Grada Zagreba osnovana zahvaljujući kakvom-takvom pritisku i svojevrsnom ultimatumu SDP-a u Gradskoj skupštini Grada Zagreba te obvezi podnošenja izvještaja gradonačelnika Tomislava Tomaševića o planiranim aktivnostima ozelenjavanja Zagreba. Međutim, kakva se to „zelena“ vlast mora natjeravati na pokretanje aktivnosti ozelenjavanja i to s dvogodišnjim zakašnjenjem?
Za komentare smo se obratili Renatu Peteku, SDP-ovom zastupniku u zagrebačkoj Gradskoj skupštini, koji je s nama podijelio svoja razmišljanja o temi ozelenjavanja Zagreba i općenito funkcioniranju gradske uprave.
- Renato Petek © privatna arhiva
„Svaka informacija važna za funkcioniranje grada, za pružanje usluga ili brigu o gradskom prostoru zaslužuje kvalitetnu i otvorenu komunikaciju i adekvatan tretman gradske uprave. Posebno u prezentaciji iste i najavljenih promjena gradske uprave poslije loše komunikacije kakvu je njegovao Milan Bandić.“ – kazao je Renato Petek. „Na većinu vaših važnih pitanja, odgovore mora i može dati gradonačelnik Tomašević i gradska uprava, ona su i koncipirana za izvršnu vlast, ne prema ovlastima predstavničkog tijela. No, pokušat ću odgovoriti što mi je poznato, već će se iz toga vidjeti i brojni problemi u komunikaciji i transparentnosti sadašnje gradske uprave.“
„Šokiran sam što se s osnivanjem tako važne radne skupine za zelene politike, kakvim se deklarira stranka Možemo!, moralo čekati pune dvije godine! No, ne bih rekao da se radi o ultimatumu SDP-a, već o stavljanju u fokus javnosti i naglaska na više tema putem ovlasti gradskih zastupnika. SDP je otvorio više bitnih tema za funkcioniranje građana, a ovo je jedna koja direktno utječe na borbu s posljedicama klimatskih promjena koje pogađaju i naš grad. Nažalost, gradonačelnik nema niti poslije dvije godine konkretan plan provedbe zelenih politika koje je doslovno mogao vidjeti u drugim europskim i svjetskim gradovima koje je kao aktivist često posjećivao. Kopirati ideje, prilagoditi ih Zagrebu i provesti. Za to gradonačelnik ima sve ovlasti i resurse. Međutim, Zagreb i dalje nema program ozelenjavanja grada, plan sadnje drveća i niskog raslinja, kao i brojne druge aktivnosti koje se odnose na zelene politike. Očekivao sam od Možemo! puno više konkretnih rezultata na području zelenih politika s obzirom da pripadaju obitelji zelenih stranka Europe.“ – odgovorio nam je Renato Petek.
>>> Pročitajte još >>> Usvojen prvi pariški bioklimatski prostorni plan
- U Parizu je prema javno dostupnom planu sadnje od studenog 2020. do travnja 2023. godine posađeno 63 707 stabala. © Ville de Paris
Na pitanje o eventualnim saznanjima o radu novoosnovane radne skupine, Petek je kazao: „Ja kao zastupnik nažalost nemam informacija o njihovu radu, kao što nemam niti o jednoj drugoj radnoj skupini, njih više desetaka koje je osnovao gradonačelnik. Zbog netransparentnosti u komunikaciji gradske uprave, mi kao zastupnici nemamo informacije o radu i djelovanju radnih skupina pa tako ne mogu niti procijeniti kvalitetu njihova rada, niti intenzitet održavanja sjednica. Nemam ni informacije o stručnosti članova osnovane skupine, nisu mi dostupne ni kao zastupniku. Često izražavam nezadovoljstvo time što se izvještaji o djelovanju radnih skupina i povjerenstava ne objavljuju javno, no pomaka nema.“
Jedna od glavnih zadaća navedene radne skupine je definiranje ciljeva i mjera ozelenjavanja Zagreba. Nije li paradoksalno da „zelena“ gradska uprava s navedenim aktivnostima kreće tek sada, iako su planove ozelenjavanja Zagreba već detaljnije najavili svojim predizbornim programom i to uz potporu organizacija i udruga za zaštitu okoliša. Kako to da se u skladu s proklamiranim karakterom „zelene“ gradske uprave time nisu bavili tijekom protekle dvije godine?
„Iako je program Možemo! oko zelenih politika razrađen, u realizaciji je malo toga ostvareno. Slabašni su rezultati vezani i za gospodarenje otpadom, promet, brigu o javnom prostoru ili održavanju i proširenju zelenih površina. U Zagrebu se u dvije godine dogodilo jedno veliko zeleno ništa!“ – kazao je Petek.
>>> Pročitajte još >>> Ljetne vrućine lakše se podnose uz igru vode i hlad stabala
- Praterstern, jedno od najfrekventnijih prometnih čvorišta u Beču, u posljednjih godinu dana u potpunosti se transformirao u zeleni otok svježine koji predstavlja još jedan primjer uspješne provedbe mjera kojima se bečka gradska uprava bori protiv učinka urbanih toplinskih otoka. © MA28 / Christian Fürthner
Radna skupina bi se, između ostalog, trebala upoznati s europskim primjerima dobre prakse te analizirati relevantne primjere drugih (glavnih) gradova EU-a koji su razvili i primijenili razna inovativna rješenja, a koja bi se mogla primijeniti i u Zagrebu. Znači li to da će se organizirati studijska putovanja članova i članica radne skupine kako bi se pobliže upoznali s praksama drugih europskih gradova?
„Žao mi je što vam ne mogu više reći o planovima i načina rada radnih skupina. Radnih skupina ima više desetaka, a zajedničko im je to što javnost niti zastupnici nemaju informacija o njihovom radu. Tražio sam da se da se javno objavljuju zapisnici radnih skupina i povjerenstava, no za sada ništa nije javno dostupno. Također, tražio sam podatke o broju sjednica jer se naknade vežu uz iste, no više mjeseci mi nije odgovoreno. Za sada je sve oko radnih skupina tajna, iako se radi o novcu građana Grada Zagreba“, odgovorio je Petek.
Gradsku upravu podsjetili smo i na najnoviji Sporazum o suradnji s Gradom Bečom, potpisan prije više od godinu dana, kao i službene posjete Ljubljani i Tirani, od kojih se itekako puno toga može naučiti i to ne samo o aktivnostima ozelenjavanja. Osim toga, ako je Služba za informiranje Grada Zagreba s javnosti podijelila fotografije gradonačelnika Tomaševića na kojima sadi drveće u Tirani, zašto takve fotografije ne nastaju u Zagrebu pa makar i u promotivne svrhe? Poput nekadašnjih dolazaka biciklom na posao i konferencije za medije ili priče u kojoj je u kasnim večernjim satima u zgradi gradske uprave upaljeno samo jedno svjetlo, ono u uredu gradonačelnika Tomaševića.
- Renato Petek © privatna arhiva
S obzirom da Grad Zagreb „sudjeluje“ u EU misiji „100 klimatski neutralnih i pametnih gradova do 2030.“ kako to da već nema razrađene mjere i aktivnosti ozelenjavanja Zagreba u sklopu nužne i hitne prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena?
„Informacije o radu izvršne vlasti dostupne su nam kroz izvještaj o radu gradonačelnika, gradskih ureda i službi, no radi se o materijalu bez jasno zadanih rokova provedbe programa i politika. Za temu za koju pitate ne nalazim niti riječ o tome.“ – objašnjava Petek. „Sramim se usporediti rad i uspjehe brojnih drugih gradova srednje Europe i Zagreba po pitanju jednostavnih aktivnosti i intervencija u prostoru i funkcioniranju grada, a koje automatski podižu kvalitetu života stanovnicima i posjetiteljima Zagreba. Tijekom ovih paklenih vrućina vidi se razlika brige za stanovnike u Zagrebu u odnosu na druge gradove u Hrvatskoj, poput Rijeke. Navest ću nekoliko primjera, od dostupnost pitke vode i prskalica za vodu u javnom prostoru pa do rezultata ozbiljnog planiranja i rada koji bi se vidjeli kroz moderan gradski javni prijevoz, proširenje pješačkih zona ili pak širenja zelenih površina te korištenje gradskih otvorenih potoka gdje se ciljano mogu realizirati sadržaji koji bi privlačili građane u zelene koridore, od Medvednice do Save.“
Tree Topping i prekomjerna košnja travnjaka ustaljena praksa
- Dok Berlin projektom „Više pčela za Berlin - Berlin cvjeta“ širi cvjetne livade bogate raznolikim vrstama te potiče sadnju samoniklih trajnica i stvaranje staništa za kukce oprašivače, u Zagrebu se nakon stanke izazvane obilnim oborinama ponovno nemilice kosi. Kako su nas obavijestili iz gradske uprave, „do sada je Radna skupina za ozelenjavanje Grada Zagreba pokrenula više projekata“, a među njima je i „odabir travnjaka pogodnih za smanjeni režim košnje i transformaciju u cvjetne livade“. © Ekovjesnik
Kako komentirate stanje zagrebačkih parkova i zelenih površina te općenito izostanak značajnijeg ozelenjavanja Zagreba u posljednje dvije godine? Uz sve izraženije posljedice klimatskih promjena, a posebno štetno djelovanje toplinskih valova na zdravlje građana, smatrate li da smo u Zagrebu izgubili previše vremena? Zašto po uzoru na gotovo sve europske (glavne) gradove, ali i neke manje hrvatske gradove, Zagreb ne širi mrežu punktova s besplatnom pitkom vodom? Do kada će Zagreb biti „žedni grad“ bez mogućnosti konzumiranja i dostupnosti besplatne pitke vode u javnom prostoru, čime se utječe i na smanjenje korištenja jednokratne plastike? Primjerice, Grad Beč svake godine proširuje svoju mrežu javnih česmi sa stotinjak novih i trenutačno raspolaže s 1 300 njih, a navodimo i izvrstan primjer pariške gradske uprave koja svoju impozantnu mrežu fontana s besplatnom pitkom vodom ovog ljeta širi mogućnošću punjenja u ugostiteljskim objektima i trgovinama koji sudjeluju u kampanji „Ovdje biram parišku vodu!“.
„Svu dinamiku u radu radnih tijela i gradskih poduzeća određuje izvršna vlast, gradonačelnik je dobio podršku građana na izborima, time i ovlasti za upravljanje gradom. Tako da samo mogu konstatirati da je u dvije godine učinjeno sramotno malo vezano uz aktivnosti ublažavanja posljedica klimatskih promjena.“ – kazao je Petek.
- Crne vreće s otpadom čekaju odvoz pored koševa u parkovima i na zelenim površinama i po nekoliko dana. © Ekovjesnik
Neovisno o velikim problemima u gospodarenju otpadom u Zagrebu i očitom lošem funkcioniranju novog modela odvoza otpada, stječe se dojam da ova gradska uprava nije u stanju organizirati i pružiti osnovne komunalne usluge. Konkretno, nedavno smo svjedočili nepropisno odloženom otpadu u Parku mladenaca nakon koncerta održanog sredinom lipnja 2023., koje je duže od tri tjedna čekalo odvoz. Također, u Novom Zagrebu je sad već uobičajena praksa pražnjenja koševa s otpadom početkom tjedna, a pune crne vreće s otpadom ponekad se pored koševa u parkovima i na zelenim površinama ostavljaju vranama i po nekoliko dana te čekaju da ih radnici Zrinjevca pokupe kamionom.
„Neprihvatljivo je da se bilo kakav otpad ne odvozi redovito. Poslije aktivnosti na javnim površinama otpad se mora odvesti momentalno, a površina vratiti u prvobitno stanje“, smatra Petek. „Osnovna uloga Grada kao jedinice lokalne samouprave su komunalne aktivnosti, pružanje potrebnih usluga građanima. Veliki je poraz ove Uprave Holdinga i gradonačelnika u tome što u dvije godine nisu uspjeli organizirati funkcionirajući sustav odvoza otpada, redovno održavanje čistoće grada i njegovih javnih površina. To su osnovni i rekao bi najbitniji poslovi gradskih tvrtki i uprave, a dio usluga se u zadnje dvije godine srozao, dok su svi poslije Bandića očekivali da nemre bit gore. Na moju veliku žalost, prve dvije godine Tomaševića su u dijelu njegova rada dokazale da nije svaka promjena i dobra promjena, promjena na bolje.“
Nedavno smo objavili fotografije prvog zagrebačkog urbanog voćnjaka u Podbrežju, koji je „uređen i opremljen u sklopu aktivnosti promicanja zelenih prostornih rješenja kao novog javnog sadržaja parkovnog karaktera“ te u skladu s usvojenim elaboratom krajobraznog uređenja. Radove na uređenju i opremanju izveo je Zagrebački holding – Podružnica Zrinjevac, a ukupni troškovi iznosili su 750 320 kuna (uklj. PDV) ili gotovo 100 000 eura kako je navedeno u obrazloženju Grada Zagreba.
- Prvi zagrebački urbani voćnjak početkom srpnja © Ekovjesnik
Šira javnost s njegovim uređenjem nije bila „bombardirana“ kao prilikom detaljnog predstavljanja drugih aktivnosti – primjerice, novog modela prikupljanja miješanog otpada ili još uvijek nedovršene izgradnje biciklističke infrastrukture, pa se i tada stekao dojam da je voćnjak nastao u prilično „tajnim“ okolnostima. Kako je ipak riječ o prvom zagrebačkom urbanom voćnjaku, bilo je za očekivati da će aktualna zagrebačka vlast ovim projektom i brigom za njegovo održavanje i napredovanje istaknuti svoju „zelenu“ orijentaciju. Međutim, u skladu s proklamiranom „transparentnosti“ zagrebačkih „zelenih“, već je u objavi na Facebook stranici „Novi Zagreb – zapad je naš“ stajalo: „detaljnije o svemu kad radovi budu gotovi“.
Radovi su gotovi, a imamo i rezultate koji su potvrdili sumnju da se prvi urbani voćnjak neće redovito zalijevati i da će se mlada stabla sušiti baš kao i tijekom prošlogodišnjih ljetnih mjeseci.
„Jadno stanje ovog 'voćnjaka' odraz je brige i politika 'zelene' vlasti u Zagrebu. Takvi su projekti prioriteti zelenih. U kakvom je stanju grad s održavanjem zelenih i javnih površina svjedočimo svi svakodnevno u kvartu u kojem živimo, krećući se gradom koji je i dalje zapušten i propada.“ – kazao nam je Renato Petek.
„Zagreb zaslužuje dobiti novu gradsku upravu koja će ga snažnim koracima i energijom podići prema standardu gradova srednje Europe jer ćemo ovako, kako se grad sada vodi, samo nastaviti stagnirati, bit ćemo grad iz kojeg će ljudi odlaziti. Zagreb volimo pa smo zbog toga ponekad subjektivni. No uvjeren sam da mu svi želimo brži napredak i razvoj te transformaciju prema humanom zelenom gradu, ugodnom za život u kojemu će usluge i urbane odlike biti na korist i dostupne svima. To je i moja vizija i misija djelovanja kao gradskog zastupnika. Sve dok sam tu, to je moj put, moja vodilja i za nju ću raditi svom snagom, znanjem i energijom.“ – zaključio je Renato Petek.
- Park mladenaca nakon olujnog nevremena © Ekovjesnik
Od upozorenja „Oprez, pada žbuka!“ do upozorenja „Oprez! Opasnost od pada stabla!“
U obavijesti o radu Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba koja nam je stigla iz gradske uprave, a koja je u istom obliku podijeljena zastupnicama i zastupnicima u Gradskoj skupštini, priložen je tekst Zaključka o osnivanju i imenovanju ove radne skupine, a uz informaciju o „do sada više pokrenutih projekata“, navodi se kako će „Radna skupina i nadalje raditi na definiranju jasnih mjera s ciljem ozelenjavanja grada.“
Nakon što je u protekle dvije godine izostala značajnija sadnja drveća, a odnos prema (ne)održavanju gradskog zelenila ostao isti kao i za vrijeme prethodne gradske uprave, krajnje je vrijeme za početak provedbe konkretnih i ubrzanih aktivnosti ozelenjavanja kao važne mjere prilagodbe klimatskim promjenama i rješavanja problema gubitka bioraznolikosti. Posljednjih dvadesetak godina Zagreb nije postigao bitniji pomak u području sadnje novih i širenja postojećih parkova i zelenih površina, a nova „zelena“ gradska vlast u protekle dvije godine nije pokazala pretjerano zanimanje za uređenje javnih zelenih površina, a još manje započela s očekivanim preokretom i promjenom odnosa prema gradskom zelenilu. Unatoč očekivanjima građana, ali i apelu zagrebačkih udruga i građanskih inicijativa, na različite načine angažiranih na temama prilagodbe klimatskim promjenama i očuvanja bioraznolikosti, nužne aktivnosti ozelenjavanja Zagreba i ubrzanje reforme brige za gradsko drveće i zelenilo nisu se dogodile.
Ovakva olujna nevremena koja su prošlog tjedna zahvatila Zagreb i cijelu Hrvatsku bit će sve češća, na što nas već desetljećima upozoravaju znanstvenici, a jedan od glavnih načina borbe protiv klimatskih promjena upravo je sadnja stabala i kvalitetna briga o postojećem zelenilu koja, između ostalog, uključuje i redovito zalijevanje mladih stabala. Brojni su primjeri europskih i svjetskih gradova koji posljednjih godina provode hitne mjere sadnje čime nastoje ublažiti posljedice klimatskih promjena te istovremeno povećati kvalitetu života svojih građana. Njihove primjere dovoljno je preslikati i primijeniti u Zagrebu, a o njima cijenjeni članovi i članice Radne skupine za ozelenjavanje Grada Zagreba sasvim dovoljno podataka imaju i na Ekovjesniku.
- Stradala su i stabla neposredno uz skulpturu „Mladenci“ kipara Stipe Sikirice © Ekovjesnik
Od ove jeseni uobičajeno istican broj od „2 000 novih stabala godišnje“ jednostavno neće biti dovoljan za popravak štete koju je zagrebačkom drveću uzrokovalo prošlotjedno olujno nevrijeme. Sve izraženije klimatske promjene i razorni učinci klimatskih ekstrema nisu na našoj strani, a temeljem dvogodišnjeg izostanka ulaganja u zelenu infrastrukturu, novoosnovana radna skupina ne ulijeva nadu da će se nešto bitnije promijeniti. Ukoliko se zainteresiranim stručnjacima i građanima ne omogući sudjelovanje u procesima odlučivanja o donošenju i provedbi rješenja prilagodbe klimatskim promjenama, a velika javna kampanja ozelenjavanja i kolektivne sadnje uz sudjelovanje što većeg broja građana po uzoru na dobre prakse drugih europskih gradova ne pokrenu već ove jeseni, Radna skupina za ozelenjavanje Grada Zagreba (p)ostat će prilično neuvjerljiv greenwashing zagrebačkih „zelenih“.
S.F. / Ekovjesnik