Samo 4 000 koraka dnevno čini vas zdravijima
Svaki korak se broji: Već 2 337 koraka dnevno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti
Opće je poznato kako je nedostatak tjelesne aktivnost jedan od najvećih rizika za razvoj kardiovaskularnih bolesti. Kako optimalan broj koraka i njihova uloga u zdravlju još uvijek nisu dovoljno istraženi, znanstvenici su najnovijom studijom nastojali procijeniti odnos između broja dnevno prijeđenih koraka i mortaliteta od svih uzroka te kardiovaskularnih bolesti.
Svima je poznato onih famoznih 10 000 koraka dnevno koji su potrebni kako bismo što duže ostali u dobroj formi i zdravi. Iako ih uopće nije tako teško napraviti, sve one kojima to predstavlja problem obradovat će vijest o novoj studiji koja pokazuje da vašem zdravlju koristi i 4 000 koraka dnevno. Toliko je potrebno da se počne smanjivati rizik od preuranjene smrti od bilo koje bolesti, ali uvijek postoji prostor za koju tisuću koraka više i još veću zdravstvenu dobrobit.
Najnovija studija koja se bavi ovim pitanjem objavljena je u časopisu European Journal of Preventive Cardiology i otkriva da najmanje 3 967 koraka dnevno smanjuje rizik od preuranjene smrti od bilo koje bolesti, dok se s 2 337 koraka dnevno umanjuje mogućnost od kardiovaskularnih bolesti. Ipak, za svakog od nas ima još dovoljno koraka za napredak jer se rizik od preuranjene smrti od bilo koje ili kardiovaskularne bolesti značajno smanjuje sa svakih dodatnih 500 do 1 000 koraka. Točnije, s 1 000 koraka više dnevno, rizik od preuranjene smrti iz bilo kojeg razloga smanjuje se za dodatnih 15 posto, dok je svakih 500 koraka dnevno više povezano sa smanjenjem stope smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti za sedam posto.
Ova studija naglašava ono što je već odavno svima jasno, a to je da je tjelesna aktivnost izuzetno važna za naše zdravlje. Istraživanje zdravstvenog učinka tjelesne aktivnosti, odnosno broja dnevno prijeđenih koraka, provedeno je na gotovo 227 000 ispitanika i to pod vodstvom Macieja Banacha, profesora kardiologije na Medicinskom sveučilištu u Łódźu u Poljskoj te izvanrednog profesora u Centru za prevenciju kardiovaskularnih bolesti na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Johns Hopkins u Baltimoreu (SAD). Ustanovljena je snažna povezanost između broja koraka i sveukupne smrtnosti sa značajnim razlikama između mlađih i starijih skupina, odnosno najveće prednosti uočene su među osobama mlađima od 60 godina.
„S 20 000 koraka dnevno ostvarujemo dakako još veću dobrobit za zdravlje. Nema gornje granice i naša studija potvrđuje da je bolje da što više hodamo“, kazao je Maciej Banach. „Otkrili smo da to vrijedi i za muškarce i za žene, bez obzira na dob i bez obzira na to žive li u umjerenom, suptropskom ili subpolarnom području svijeta ili u regiji s mješavinom različitih klima.“
Iako četiri tisuće koraka možemo napraviti prilično brzo – prosječna osoba može napraviti oko 1 000 koraka u samo 10 minuta – studije pokazuju da se više od četvrtine svjetske populacije nedovoljno kreće. Prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), nedostatak tjelesne aktivnosti je četvrti vodeći uzrok smrti u svijetu s 3,2 milijuna smrtnih slučajeva godišnje.
Značajan pad tjelesne aktivnosti zabilježen je osobito od početka pandemije koronavirusa, što je također povezano s činjenicom da rad od kuće znači da više nema potrebe za putovanjem na posao. Stoga je važno u svakodnevni život ponovno integrirati što više kretanja jer male promjene mogu napraviti veliku razliku. Primjerice, u uredu biste mogli češće otići do svojih kolega umjesto da telefonirate. Što češće ustajanje, kao i hodanje dok telefonirate također donosi dodatne korake, a korisnici javnog prijevoza mogu izaći jednu stanicu ranije na putu do posla ili s posla te tako napraviti dodatne korake.
„U današnjem svijetu u kojem raspolažemo sve naprednijim lijekovima za borbu protiv određenih bolesti, poput kardiovaskularnih, uvijek bismo trebali naglašavati važnost promjene načina života, uključujući pravilnu prehranu i tjelovježbu, koja igra važnu ulogu u smanjenju kardiovaskularnog rizika i učinkovitom produljenju života“, naglasio je voditelj istraživanja Maciej Banach. Prema riječima znanstvenika, ovo je dosad najveća analiza na tu temu.
S.F. | Ekovjesnik