Koje europske metropole imaju najčišće i najsigurnije prometnice?
Življenje. Kretanje. Disanje. – Poredak europskih gradova u održivom prometu
Rim, Moskva i London najlošiji su od 13 europskih prijestolnica s obzirom na utjecaj prometa na onečišćenje zraka, navodi se u izvješću koji je za Greenpeace izradio Wuppertal Institut, javlja Euronews.
Prema izvješću Wuppertal Instituta (Kodukula, Santhosh; Rudolph, Frederic; Jansen, Ulrich; Amon, Eva (2018): 'Living. Moving. Breathing.' Hamburg: Greenpeace Germany), Kopenhagen, Amsterdam i Oslo su tri europska glavna grada koja su dobila nabolje ocjene javnog prijevoza, sigurnosti na cestama, kvalitete zraka, upravljanja mobilnošću i aktivne mobilnosti, odnosno udjela stanovnika koji koriste bicikle ili hodaju.
„Ovim smo izvješćem željeli predstaviti dobre primjere i potaknuti konkurenciju među europskim glavnim gradovima“, izjavila je za Euronews Barbara Stoll iz njemačke organizacije Greenpeace, koja je naručila studiju konzultanata za zaštitu okoliša pri Wuppertal Institutu.
Studija je objavljena 22. svibnja, gotovo istodobno s prijavom šest država članica EU Europskom sudu pravde zbog izlaganja građana prekomjernom onečišćenju zraka.
Ujedinjeno Kraljevstvo, Francuska, Njemačka, Mađarska, Italija i Rumunjska već su ranije službeno upozorene zbog neuspješnog rješavanja problema emisija ugljikovog dioksida (CO2) i dušikovog oksida (N2O) te nisu poštovale rok određen za donošenje plana poboljšanja kvalitete zraka.
Tko je najbolji, a tko najgori?
Kopenhagen, Amsterdam i Oslo su ovim izvješćem dobili najbolje ocjene u većini kategorija i imaju izvrsne mjere podizanja sigurnosti na cestama, a dobili su i relativno dobre ocjene kvalitete zraka, upravljanja mobilnošću i aktivne mobilnosti. Zanimljivo je što su upravo ova tri grada dobila gotovo najlošije ocjene javnog prijevoza, posebice Amsterdam.
U Rimu, Moskvi i Londonu prevladava motorizirani prijevoz, a prema Barbari Stoll daje mu se čak i prevelik prioritet. Stoll smatra kako se u ovim gradovima vlasnicima automobila i vozačima ide na ruku raznim olakšicama, poput liberalne politike parkiranja, što je također pridonijelo njihovim lošim ocjenama.
Euronews / Izvor: Ranking of European Cities in Sustainable Transport, Santhosh Kodukula & Frederic Rudolph, Wuppertal Institute
„Gradovi kojima se dobro upravlja općenito prakticiraju integrirano odlučivanje o tome kako se odmaknuti od motoriziranog prijevoza i pretvoriti gradske prostore u površine usmjerene na potrebe njihovih stanovnika, a to su ujedno i gradovi s boljom kvalitetom života“, zaključuje Barbara Stoll.
Švicarski Zürich je prvi po kvaliteti javnog prijevoza, no iza njega se na drugom mjestu izjednačeni nalaze Beč, Pariz, Budimpešta i Moskva, koja u drugim kategorijama nije postigla visoke ocjene, a u drugima je među najgore rangiranim gradovima.
„Možemo učiti na primjeru najbolje, ali i najgore rangiranih gradova“, izjavila je Stoll.
Što je moguće promijeniti?
U Greenpeaceu ističu tri moguća rješenja:
1. Gradovi svakako trebaju nastojati smanjiti emisije i onečišćenje zraka.
2. Potrebno je kontinuirano promicati potrebu podizanja kvalitete života stanovnika gradova, što se može činiti putem omogućavanja pristupačnog javnog prijevoza, korištenja obnovljivih izvora energije, kao i što većom primjenom zona bez automobila.
3. Oživljavanje gradskih središta širenjem pješačkih zona i ponudom povoljnih tarifnih modela javnog prijevoza.
„Za podizanje kvalitete života u gradovima, posebice u pogledu kvalitete zraka i sigurnosti prometnica, potrebno je da se gradske uprave u cijeloj Europi konačno opredijele za davanje prioriteta potrebama svojih stanovnika, a ne automobila“, zaključuje Stoll.
S.F. / Ekovjesnik