Parlametar 2023.: Potpora EU članstvu, veći interes za europske izbore

Europski parlament objavio rezultate istraživanja Parlametar 2023. koji pokazuju nastavak potpore građana za EU, kao i veći interes za predstojeće europske izbore

79 % građana u Hrvatskoj te 72 % na razini EU-a vide koristi za njihovu državu od EU članstva, a 70 % ispitanika smatra da EU utječe na njihovu svakodnevicu. Više od polovine građana EU-a (57 %) već sada iskazuje interes za nadolazeće EU izbore koji će se održati od 6.-9. lipnja 2024., a prioritetne političke teme za građane su borba protiv siromaštva (36 %), javno zdravstvo (34 %), klimatske promjene te potpora gospodarstvu (po 29 %).

Čak 7 od 10 ispitanika vjeruje da njihova država ima koristi od članstva u EU-u. Glavni razlozi koje za to navode su doprinos Unije miru i jačanju sigurnosti (34 %) te boljoj suradnji između zemalja članica (34 %). Predodžba o EU-u je ostala stabilna od posljednjeg istraživanja u ožujku 2023. pa tako 45 % EU građana ima pozitivno mišljenje, 38 % neutralno, a 16 % ima negativnu predodžbu o EU-u.

U Hrvatskoj gotovo 8 od 10 ispitanika (79 %) vidi koristi od EU članstva, prije svega zbog novih mogućnosti za rad (51 %), doprinosa EU-a gospodarskom rastu zemlje (32 %) te boljem standardu života , ali i boljoj suradnji Hrvatske s drugim EU članicama (po 29 %). Većina ispitanika ima pozitivnu predodžbu o EU-u (51 %), što je više od EU prosjeka, neutralno mišljenje njih 38 %, a 11 % negativno.

Borba protiv siromaštva i javno zdravlje trebali bi biti prioriteti

Daleko od ideje nepovezanosti sa svakodnevicom, 70 % građana smatra da aktivnosti EU-a utječu na njihov život. Više od trećine EU građana vjeruje da bi borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (36 %) te javno zdravlje (34 %) trebali biti prioriteti za Europski parlament. Slijede mjere protiv klimatskih promjena te potpora gospodarstvu i stvaranju novih radnih mjesta (po 29 %). Migracije i azil s 18 % trenutačno su na devetom mjestu na listi prioriteta, što je porast za 7 postotnih bodova u odnosu na jesen prošle godine.

I za hrvatske ispitanike prioritetna tema za Europski parlament treba biti borba protiv siromaštva i socijalne isključenosti (45 %), a gotovo jednako važnom smatraju i podršku gospodarstvu te otvaranje novih radnih mjesta (44 %). Slijede javno zdravstvo i budućnost Europe (po 28 %), obrana, sigurnost i zaštita vanjskih granica EU-a te djelovanje protiv klimatskih promjena (po 23 %).  Kao i proljetos, od 15 ponuđenih tema u istraživanju, migracije i azil su na posljednjem mjestu prioriteta (6 %).

Komentirajući rezultate istraživanja, predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola je istaknula: „Ovaj Eurobarometar pokazuje da je Europa važna. U ovom teškom geopolitičkom i društveno-gospodarskom kontekstu, građani vjeruju da će EU ponuditi odgovore. Velika većina Europljana vjeruje da su EU mjere imale pozitivne učinke na njihovu svakodnevicu.“

Kao što je razvidno iz političkih prioriteta, ekonomske poteškoće i dalje su izazov za mnoge Europljane, iako su indikatori u posljednjih šest mjeseci nešto bolji. 73 % ispitanika (6 postotnih bodova manje nego na proljeće 2023.) smatra da će im u idućoj godini standard života biti u padu. Više od trećine Europljana (37 %) ponekad ili većinom ima problema s plaćanjem računa.

U Hrvatskoj 74 % ispitanika očekuje pad životnog standarda (13 p.b. manje nego proljetos). U protekloj godini njih 44 % povremeno su imali poteškoća s plaćanjem računa na kraju mjeseca, a 9 % imaju probleme većinu vremena (2 p.b. manje nego u ožujku 2023.).

Većina Europljana želi da Europski parlament ima važniju ulogu

S približavanjem europskih izbora 2024., većina Europljana (53 %) želi da Europski parlament ima važniju ulogu. To je mišljenje većine u 21 državi članici, među ostalim i u Hrvatskoj (59 %). Većina EU ispitanika  (57 %) zainteresirana je za predstojeće izbore za Europski parlament, što je stabilan rezultat u usporedbi s proljećem 2023. (+1 p.b.), a 6 p.b. više u odnosu na jesen 2018., odnosno u sličnom razdoblju uoči prošlih europskih izbora. 68 % građana kaže da bi vjerojatno izašli na izbore da se oni održavaju za tjedan dana. To je devet postotnih bodova više nego najesen 2018.

I u Hrvatskoj se u odnosu na isto razdoblje prije posljednjih EU izbora bilježi značajan porast zainteresiranih građana, sada ih je 57 % što je 11 postotnih bodova više nego najesen 2018. 53 % ispitanika kaže da bi vjerojatno glasali na europskim izborima kada bi se oni održavali idući tjedan.

„Tijekom proteklih pet godina, mi smo osluškivali. Europski parlament je ponudio rješenja. Borimo se protiv siromaštva, društvene isključenosti i klimatskih promjena, kako bismo stvorili radna mjesta i obranili EU vrijednosti kao što su demokracija, ljudska prava i sloboda govora. Ali demokracija se nikada ne može uzimati zdravo za gotovo. Moramo je braniti i očuvati tako što ćemo dati svoj glas. Svaki glas na predstojećim europskim izborima je važan.“ - izjavila je predsjednica Europskog parlamenta Roberta Metsola.

Detaljni rezultati istraživanja mogu se pronaći ovdje.

Jesensko istraživanje Eurobarometra provela je agencija Verian (nekadašnji Kantar Public) u razdoblju od 25. rujna do 19. listopada 2023. u svih 27 država članica EU-a. Istraživanje je provedeno uživo, a intervjui na daljinu (CAVI) dodatno su korišteni u Češkoj, Danskoj, Finskoj i Malti. Obavljeno je sveukupno 26 523 intervjua. Rezultati EU-a ponderirani su prema broju stanovnika u svakoj zemlji.

Ured Europskog parlamenta u Hrvatskoj / Ekovjesnik

Izbori za Europski parlament održat će se u razdoblju od 6. do 9. lipnja 2024. u svim državama članicama EU-a, a u Hrvatskoj će građani biti pozvani na birališta 9. lipnja 2024. Nakon izbora Parlament će glasati o novom predsjedniku ili predsjednici Europske komisije, izvršnog tijela EU-a te će imati ključnu ulogu u provjeri kandidata za povjerenike, putem pojedinačnih saslušanja. Na prošlim europskim izborima, održanim u svibnju 2019., glasalo je 51 % birača, što je najviša razina od 1994. U odnosu na europske izbore 2014. izlaznost je rasla u 19 članica, među kojima je bila i Hrvatska. Najveći skok zabilježen je u Poljskoj, Rumunjskoj, Španjolskoj, Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj te u Slovačkoj i Češkoj, gdje je inače izlaznost tradicionalno vrlo niska. U Hrvatskoj je odaziv rastao za gotovo pet postotnih bodova u odnosu na 2014., te je iznosio 29,9 %.

VEZANE VIJESTI

Godinu dana uoči europskih izbora predstavljeno istraživanje Eurobarometra o stavovima građana

Prema istraživanju Eurobarometra, građani prepoznaju vodeću ulogu EU-a u rješavanju kriza, 71 % njih svjesno je utjecaja EU-a na njihove svakodnevne živote i snažno podupiru demokraciju. Najviše su zadovoljni potporom EU-a Ukrajini (69 %) te obranom demokracije i vladavine prava (64 %), a većina njih već je zainteresirana za europske izbore 2024. godine.

Europljani zabrinuti zbog krize troškova života, očekuju dodatne mjere EU-a

Rastući troškovi života najveća su briga za 93 % Europljana te za 91 % građana Hrvatske, a potom se ističe prijetnja od siromaštva i socijalne isključenosti (82 %). Nedavne krize ojačale su podršku građana EU-u pa 72 % ispitanika vjeruje da je njihova zemlja ostvarila koristi od članstva, a 62 % članstvo u EU-u vidi kao dobru stvar. Međutim, građani očekuju da EU nastavi raditi na rješenjima za ublažavanje učinaka uzastopnih kriza.

Geopolitička situacija glasanje na europskim izborima čini još važnijim

Posljednje istraživanje Eurobarometra Europskog parlamenta prije izbora u lipnju otkriva sve veću zabrinutost građana trenutačnim geopolitičkim okolnostima. Šest od 10 ispitanika (60 % u EU-u te 61 % u Hrvatskoj) iskazuje interes za EU izbore, a europska obrana i sigurnost za građane je sve važnija tema. Jačanje gospodarstva i otvaranje novih radnih mjesta (46 %) te borba protiv siromaštva i društvene isključenosti (45 %) prioritetna su pitanja za birače u Hrvatskoj.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER