Njemačka se sve više okreće obnovljivim izvorima energije
Udio obnovljivih izvora energije u mreži porastao s 48,42 posto u 2022. na 55 posto u 2023. godini
Savezna mrežna agencija (Bundesnetzagentur) objavila je preliminarne podatke o rastu kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2023. godini. Instalirani kapacitet obnovljivih izvora porastao je za 17 gigavata na ukupno gotovo 170 GW što je povećanje od 12 posto na godišnjoj razini. Porast se uglavnom odnosi na solarnu energiju i energiju vjetra.
„Napravili smo veliki korak naprijed, posebno u pogledu rasta solarnih kapaciteta, koji se gotovo udvostručio u usporedbi s prethodnom godinom. Ova ulaganja pomažu nam u ubrzanju energetske tranzicije, a prošle je godine Njemačka prvi put proizvela više od polovice svoje električne energije iz obnovljivih izvora“, rekao je Klaus Müller, predsjednik Savezne mrežne agencije. „Što se tiče vjetroelektrana na kopnu, još nismo tamo gdje želimo biti. Veliko povećanje odobrenja u 2023. ipak nam daje razloga za optimizam i omogućit će snažniji rast kapaciteta.“
Solarna energija
Rast solarnih kapaciteta u 2023. iznosio je 14,1 GW, gotovo dvostruko više nego u 2022. godini. To je postignuto zahvaljujući brojnim privatnim solarnim instalacijama i značajnijem povećanju prizemnih i komercijalnih krovnih solarnih kapaciteta. Bavarska je s 3,5 GW imala najviše novih solarnih kapaciteta 2023. godine. Na kraju godine instalirani solarni kapacitet u Njemačkoj iznosio je ukupno 81,7 GW što znači da će od sada svake godine biti potrebno 19 GW novih kapaciteta kako bi se postigao cilj od 215 GW do 2030. godine.
Većina privatnih solarnih instalacija na zgradama također ima sustave za skladištenje baterija. U 2023. to je bio slučaj za oko 70 posto privatnih instalacija.
Savezna mrežna agencija je 2023. imala oko 260 000 plug-in balkonskih solarnih modula u svom ključnom registru podataka o energetskom tržištu ili tri puta više nego 2022. Povećanje balkonskih modula činilo je 1,5 posto (0,2 GW) ukupnog rasta solarnog kapaciteta u Njemačkoj. Međutim, pretpostavlja se da je njihov broj zapravo još veći jer vjerojatno nisu registrirani svi moduli.
Kopnene vjetroelektrane
Rast kapaciteta kopnenih vjetroelektrana u 2023. bio je za 2,9 GW veći nego prethodne godine. Ova brojka uključuje nove kapacitete puštene u rad umanjene za kapacitete koji više nisu u pogonu. Instalirani kapacitet kopnenih vjetroelektrana ukupno je na kraju 2023. iznosio 60,9 GW. Njemačka će tako svake godine trebati instalirati 7,7 GW novih kapaciteta kako bi postigla cilj od 115 GW instaliranog kapaciteta do 2030. godine.
Schleswig-Holstein je s 1,1 GW imao najviše novih kapaciteta 2023. godine, dok su Bavarska i Baden-Württemberg, velike pokrajine na jugu zemlje, zajedno imale oko 0,08 GW novih kapaciteta kopnenih vjetroelektrana (Bavarska 0,023 GW, Baden-Württemberg 0,054 GW).
U 2023. izdano je 80 posto više odobrenja za kopnene vjetroelektrane nego prethodne godine. Ova su odobrenja bila za ukupni kapacitet od oko 8 GW, za koji se očekuje da će biti implementiran u narednim godinama.
Priobalne vjetroelektrane
U 2023. godini s radom je počela jedna offshore vjetroelektrana s 27 vjetroagregata - Arcadis Ost I u Baltičkom moru kapaciteta 0,3 GW. Rast kapaciteta pučinskih vjetroelektrana u 2023. bio je sličan onome u prethodnoj godini, a njihov instalirani kapacitet u Baltičkom i Sjevernom moru sada ukupno iznosi 8,5 GW.
Energija iz biomase
Rast biomase u 2023. bio je nizak s 0,12 GW, ali ipak dvostruko veći nego u 2022. Rastu su uglavnom pridonijele tri nove kombinirane toplinske i električne elektrane (CHP), koje proizvode korisnu toplinu, kao i električnu energiju. Instalirani kapacitet biomase sada iznosi oko 9 GW.
Savezna mrežna agencija konačni izvještaj o rastu kapaciteta obnovljivih izvora energije u 2023. objavit će krajem siječnja 2024.
Udio obnovljivih izvora energije u mreži porastao na 55 posto u 2023. godini
Podsjetimo, prema podacima Savezne mrežne agencije udio obnovljivih izvora energije u njemačkoj elektroenergetskoj mreži dosegnuo je u 2023. godini 55 posto (2022. 48,42 posto) zahvaljujući povećanju kapaciteta i povoljnim vremenskim uvjetima. U skupini obnovljivih izvora najviše je električne energije (31,1 posto) proizvedeno u kopnenim i pučinskim vjetroelektranama. Slijede solarna energija i biomasa s udjelima od 12,1 odnosno 8,4 posto, dok preostalih 3,4 posto dolazi iz hidroenergije i drugih obnovljivih izvora energije. Udio obnovljivih izvora bio je tako prošle godine za 6,6 postotnih bodova veći nego 2022., a do 2030. trebao bi dosegnuti planiranih 80 posto.
S 251,2 TWh u 2023. godini, ukupna proizvodnja iz obnovljivih izvora energije bila je oko 7,5 posto veća nego prethodne godine kada je iznosila 233,7 TWh. Proizvodnja kopnenih vjetroelektrana (118,7 TWh) bila je oko 18,0 posto veća nego prethodne godine (100,6 TWh), dok je proizvodnja pučinskih vjetroelektrana pala za 4,9 posto, odnosno na 23,5 TWh s 24,7 TWh. S 55,2 TWh solarna proizvodnja ostala je na prošlogodišnjoj razini (55,3 TWh), a snažan rast solarnog kapaciteta 2023. kompenzirao je relativno niže razine sunca nakon rekordnih iz 2022. godine. Proizvodnja iz konvencionalnih izvora iznosila je ukupno 197,2 TWh, što je pad od 24,0 posto u odnosu na 2022. Sve u svemu, proizvodnja iz kamenog ugljena bila je 36,8 posto manja, a iz lignita 24,8 posto manja u 2023. nego u 2022.
Stjepan Felber | Ekovjesnik