Zadar i Rijeka među gradovima koje očekuje najveći rast zatopljenja
O utjecaju klime, zagrijavanju i gradovima kao toplinskim otocima govori prof. dr. sc. Robert Lončarić s Odjela za geografiju Sveučilišta u Zadru
Prema istraživanju o budućem stanju klime u pet hrvatskih gradova koje je provela Mia Agapito, Zadar i Rijeka su gradovi u kojima će najbrže i najviše porasti broj dana s temperaturom iznad 20 stupnjeva Celizija, izvijestio je Zadarski list.
U svom diplomskom radu pod nazivom „Očekivano toplinsko opterećenje Dubrovnika, Osijeka, Rijeke, Zadra i Zagreba prema projekcijama regionalnih klimatskih modela“ Mia Agapito istraživala je buduće stanje klime te uočila značajan porast srednjih, maksimalnih i minimalnih temperatura u svim analiziranim kombinacijama regionalnih i globalnih klimatskih modela u pet navedenih hrvatskih gradova. Važnost ovog istraživanja potvrđuju i mentori Mije Agapo, izv. prof. dr. sc. Ivana Herceg Bulić, voditeljica prvog hrvatskog Centra za klimatološka istraživanja na zagrebačkom Prirodoslovno-matematičkom fakultetu (PMF) te meteorolog dr. sc. Ivan Güttler, od 1. siječnja 2024. godine novi glavni ravnatelj Državnog hidrometeorološkog zavoda (DHMZ).
U uvjetima toplije klime se u svim promatranim gradovima povećava broj dana s maksimalnom temperaturom zraka iznad 25 stupnjeva Celzija, posebice u Dubrovniku, ali i broj dana s minimalnom temperaturom iznad 20 stupnjeva Celzija. Također, u istraživanju se ističe da je u svim gradovima uočeno smanjenje broja dana s maksimalnom i minimalnom temperaturom ispod 0 stupnjeva Celzija.
Tim povodom, o utjecaju klime, zagrijavanju i gradovima kao toplinskim otocima Nina Vigan razgovarala je s prof. dr. sc. Robertom Lončarićem, predavačem na Odjelu za geografiju Sveučilišta u Zadru, izvijestio je Zadarski list.
>>> Pročitajte još >>> 85,7 % ispitanika smatra da novogradnja u Zadru nema dovoljno zelenih površina
- Udruga Eko-Zadar je kao partner na projektu „JEKA!“ – Jačanje eko-aktivizma za hitnu klimatsku akciju provodila kampanju „Stablo i čovjek“ čije su glavne aktivnosti bile sadnja drveća, izrada murala i brošura te zagovaranje ozelenjavanja grada Zadra. Objavljeni su i rezultati ankete „Koliko je tebi Zadar zelen?“.
„Radi boljeg razumijevanja koncepta urbanih toplinskih otoka treba najprije objasniti mehanizam zagrijavanja naše atmosfere. Naime, atmosfera se najvećim dijelom zagrijava tako da Zemljina površina apsorbira dio sunčevog zračenja koje dolazi do nje te počinje emitirati svoje toplinsko (dugovalno) zračenje. U zagrijavanju atmosfere značajnu ulogu imaju atmosferski staklenički plinovi (vodena para, ugljikov dioksid, metan, itd.) koji apsorpcijom dijela Zemljinog zračenja pomažu zagrijavanju nižih slojeva atmosfere. Intenzitet zagrijavanja ovisi o odnosu sunčevog zračenja koji površina upija i onog dijela koji površina reflektira. Taj odnos se izražava pomoću koeficijenta refleksije koji se naziva albedo.“ – kazao je prof. dr. sc. Robert Lončarić.
Svjetlije površine poput svježeg snijega ili leda imaju velik albedo, što znači da reflektiraju velik dio sunčeve radijacije (čak više od 90 posto), a samo mali dio apsorbiraju. S druge strane, neke prirodne površine poput livada ili šuma imaju mali koeficijent od 20 do 30 posto, odnosno apsorbiraju 70 do 80 posto solarnog zračenja.
„Posebno niskim albedom ističu se urbane površine, primjerice, asfalt koji ima albedo od svega 15 posto, a gradovi u cjelini oko 10 do 20 posto, što znači da gradovi apsorbiraju veću količinu sunčevog zračenja od prirodnih površina pa se i zrak u gradovima stoga jače zagrijava nego u njihovoj okolici te se tako stvaraju urbani toplinski otoci. Dakle, možemo reći da se izgradnjom gradova remeti prirodan odnos apsorpcije i refleksije sunčevog zračenja“, kazao je Lončarić.
>>> Pročitajte još >>> Institut za globalno zdravlje u Barceloni (ISGlobal) objavio je rang listu europskih gradova s najvećim rizikom od smrti uslijed nedostatka zelenih površina
- Europski gradovi godišnje bi mogli spriječiti čak 43.000 smrtnih slučajeva provođenjem preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) o dostupnosti zelenim površinama
Visoke temperature negativno utječu na ljudsko zdravlje i kvalitetu života
„Teško je i nezahvalno predviđati što će se dogoditi sljedećih godina, ali kad govorimo o trenutačnim trendovima, jasno je vidljivo kako imamo porast temperature, ali i trend ekstremno visokih temperatura preko ljeta. Imamo sve više toplinskih valova koji su sve dulji, počinju sve ranije i završavaju sve kasnije. Trend podizanja temperatura još je izraženiji kad uzmemo u obzir izraženu izgradnju u gradovima. Ako pogledamo primjer Zadra, u zadnjih desetak godina otkad je krenuo ovaj građevinski boom, osobito stanogradnje, vidimo da se ostavlja vrlo malo zelenih površina što će se u budućnosti morati promijeniti, a čini mi se da i gradske vlasti – nažalost, uglavnom na papiru, a rjeđe u praksi – postaju sve svjesnije značaja zelenih površina“, kazao je Lončarić.
„Ovakva situacija ne može ići unedogled iz jednostavnog razloga što će doći do puno problema uzrokovanih klimatskim promjenama. Osim intenziviranja efekta toplinskog otoka, doći će i do učestalijih urbanih poplava zbog otežane odvodnje oborinskih voda jer je u gradovima poremećena i prirodna cirkulacija vode. Sve to skupa umanjuje kvalitetu života, a u konačnici umanjuje i cijenu nekretnine. Stoga će se silom prilika morati promijeniti pristup u gradnji novih urbanih površina te će se više pozornosti morati posvetiti planskoj izgradnji ne samo stambenih i poslovnih već i zelenih površina“, dodaje Lončarić.
Lončarić ukazuje na važnost kvalitetnijeg urbanog planiranja i potrebu primjene koncepta vrtnog grada koji je nastao je u Engleskoj na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće kao odgovor na nekontrolirano širenje i dehumanizaciju industrijskih gradova. Taj koncept je tijekom prošlog stoljeća, ali posebno u posljednje vrijeme, utjecao na povećanje zelenih površina u gradovima diljem svijeta.
„Gradovi ne utječu samo na povišenje temperature zraka, već se u gradovima bilježi i povećanje količine i intenziteta oborina u odnosu na okolicu. Razlog tome je povećana koncentracija raznih čestica u atmosferi iznad grada (primjerice čađe) koje funkcioniraju kao tzv. jezgre kondenzacije koje su nužne za nastanak oborina pa se stoga povećava mogućnost pojave urbanih poplava. Može se reći da posljedice globalnog zagrijavanja već osjećamo te u budućnosti možemo očekivati i češće pojave, ne samo ekstremno visokih temperatura, već i učestalije suše, ali i učestalije urbane poplave“, zaključuje prof. dr. sc. Robert Lončarić.
Nina Vigan | Zadarski list / Ekovjesnik