Premaz za staklo koji blokira toplinu, ali ne i svjetlost

Tengfei Luo i Seongmin Kim koristili su kvantno računanje za razvoj prozirnog premaza za staklo koji blokira toplinu i štedi energiju

Istraživači sa Sveučilišta Notre Dame u Indiani (SAD) razvili su novi premaz za stakla kako bi blokirali ultraljubičastu i infracrvenu svjetlost te smanjili toplinu, ali i omogućili optimalnu osvijetljenost unutarnjeg prostora bez obzira na kut Sunca.

Prozori propuštaju svjetlost u unutarnje prostore, ali unose i neželjenu toplinu. Novi premaz za stakla može se koristiti na postojećim prozorima i smanjiti troškove hlađenja i rada klima uređaja za više od jedne trećine u vrućim vremenskim uvjetima, tvrde istraživači sa Sveučilišta Notre Dame u Indiani (SAD).

„Kut između Sunčeve svjetlosti i vašeg prozora stalno se mijenja, ali naš premaz održava funkcionalnost i učinkovitost bez obzira na položaj Sunca na nebu“, kaže Tengfei Luo, profesor na Sveučilištu Notre Dame i glavni autor studije objavljene u časopisu Cell Reports Physical Science.

Premazi za stakla korišteni u mnogim nedavnim istraživanjima optimizirani su za svjetlost koja ulazi u prostoriju pod kutom od 90 stupnjeva. Ipak, u podne, često najtoplije doba dana, Sunčeve zrake kroz okomito postavljene prozore ulaze pod kosim kutom.

Luo i njegov suradnik Seongmin Kim prethodno su proizveli prozirni premaz za staklo slaganjem ultratankih slojeva silicijevog dioksida, glinice i titanijevog dioksida na staklenu podlogu. Dodali su silikonski polimer debljine mikrometra kako bi poboljšali snagu hlađenja strukture reflektirajući toplinsko zračenje kroz atmosferski prozor u svemir.

„Dodatna optimizacija redoslijeda slojeva bila je neophodna kako bi se osiguralo da premaz može prihvatiti više kutova Sunčeve svjetlosti. Međutim, pristup pokušaja i pogreške nije bio praktičan, s obzirom na to da postoji golem broj mogućih kombinacija“, kaže Luo.

Kako bi pomiješali slojeve u optimalnu konfiguraciju, odnosno onu koja maksimizira prijenos vidljive svjetlosti, dok minimizira prolaz valnih duljina koje proizvode toplinu, tim je koristio kvantno računanje ili, točnije, pristup kvantnog žarenja te eksperimentalno potvrdio svoje rezultate.

Njihov model proizveo je premaz koji je zadržao prozirnost i smanjio temperaturu za 5,4 do 7,2 stupnja Celzija, čak i kada se svjetlost prenosila u širokom rasponu kutova.

„Poput polariziranih sunčanih naočala, naš premaz smanjuje intenzitet dolazne svjetlosti, ali, za razliku od sunčanih naočala, naš premaz ostaje čist i učinkovit čak i kada ga nagnete pod različitim kutovima“, kaže Luo.

Shema aktivnog učenja i kvantnog računanja razvijena za stvaranje ovog premaza može se koristiti za dizajn širokog spektra materijala sa složenim svojstvima.

Ekovjesnik

VEZANE VIJESTI

Pariška katedrala ljepša je nego ikada prije

Pariška katedrala Notre-Dame 8. prosinca ponovno će otvoriti svoja vrata Parižanima, turistima i vjernicima, gotovo pet godina i osam mjeseci nakon što je ovaj dragulj francuske gotičke arhitekture stradao u katastrofalnom požaru 15. travnja 2019. godine. Unutrašnjost obnovljene katedrale otkrivena je ovog petka, 29. studenog, tijekom posjeta predsjednika Francuske Republike Emmanuela Macrona.

Obojene nanočestice povećavaju iskorištenje solarnih ćelija

Istraživači iz Nacionalnog laboratorija Lawrence Berkely razvili su način koji će omogućiti solarnim ćelijama veće iskorištenje svjetlosnog spektra. Nanočestice premazane organskim bojama u mogućnosti su pretvoriti svjetlost valnih duljina bliskih infracrvenoj svjetlosti u vidljivu svjetlost i time omogućiti solarnim ćelijama crpljenje veće količine energije nego što su dosad bile u mogućnosti iskoristiti.

Materijal koji sam sebe popravlja u svojim „venama“ sadrži smolu

Ako u potpunosti želimo riješiti problem plastičnog otpada, njegovo djelomično rješenje možda se krije u tvarima koje same sebe popravljaju kada se slome umjesto da ih bacamo. S ciljem smanjenja količina otpada mnogi istraživači počeli su se baviti tom idejom te proizvoditi samoobnavljajuće materijale. Jedan od posljednjih funkcionira na sličan način kao što funkcionira krv.

Divlje životinje pod našim svjetlom koje im itekako šteti

Istraživački tim sa Sveučilišta južne Kalifornije (USC) razvio je metodu za proučavanje štetnog djelovanja rasvjete na divlje životinje i otkrio kako umjetna, intezivna svjetlost ne samo da remeti njihov normalan dnevni ciklus, već je i velika prijetnja nekim već ugroženim životinjskim vrstama poput glavate želve.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER