Divlje životinje pod našim svjetlom koje im itekako šteti

Plava i bijela LED svjetlost najštetnije su za divlje životinje

Istraživački tim sa Sveučilišta južne Kalifornije (USC) razvio je metodu za proučavanje štetnog djelovanja rasvjete na divlje životinje i otkrio kako umjetna, intezivna svjetlost ne samo da remeti njihov normalan dnevni ciklus, već je i velika prijetnja nekim već ugroženim životinjskim vrstama poput glavate želve.

Intenzivna rasvjeta ugrožava životinje i mijenja način života

Tim biologa proveo je istraživanje među odabranim vrstama životinja diljem svijeta kako bi ustanovili na koji način određene nijanse modernih svjetlećih dioda (LED) utječu na divlje životinje. Ustanovili su da najštetniji utjecaj imaju plava i bijela svjetlost te da su žuta, jantarna i zelena manje štetne. Neke su životinjske vrste, posebice morske kornjače i insekti, posebno osjetljive na takvu vrstu svjetlosti.

Studija pod nazivom Ecological and Integrative Physiology objavljena je prije tjedan dana u Journal of Experimental Zoology Part A i uključuje prvu javno dostupnu bazu podataka koja bi trebala pomoći pri odabiru boje svjetlosti koja neće štetiti divljim životinjama.

„Vanjski okoliš se neprestano mijenja i to na način koji može imati utjecati na divlje životinje,“ izjavio je Travis Longcore, glavni autor studije i docent arhitekture, prostornih znanosti i biologije na Institutu za prostornu znanost sa Sveučilišta južne Kalifornije. „Razvili smo metodu pomoću koje možemo procijeniti moguće posljedice novih izvora svjetlosti što nam omogućava praćenje tehnologije koja se neprestano mijenja.“

Veliki gradovi i industrijski pogoni toliko osvjetljavaju noćno nebo da Zemlja počinje izgledati poput velike usijane lopte. Znanstvenici su godinama proučavali način na koji jačina i usmjerenje svjetlosti utječu na biljke i divlje životinje, uključujući migraciju i privlačenje, odnos predatora i plijena te cirkadijalni ritam – fiziološke i psihološke promjene te promjene u ponašanju koje prate dvadesetčetverosatni ciklus i usklađene su s izmjenom dana i noći.

USC tim istraživača je uz pomoć već postojećih podataka o okolišu uspio doći do novih otkrića o utjecaju niza komercijalno dostupne LED rasvjete na različite životinjske vrste.

Zadovoljavanje ljudskih potreba i zaštita divljih životinja

Očekuje se da će LED rasvjeta do 2020. godine pokrivati 69 % globalnog tržišta, a 2011. godine taj postotak je iznosio svega 9 %. Sve veću popularnost dobiva svojom širokom primjenjivošću, uštedama energije i izdržljivošću.

Kako bi razumjeli utjecaj i pronašli kompromisno rješenje između ljudskih i životinjskih potreba, istraživači su se usredotočili na insekte, morske kornjače, losose te morsku pticu Newellov zovoj (Puffinus newelli) – životinje za koje već postoje dostupni podaci. Otkrili su da je najgore noćno osvjetljenje intenzivno plave i bijele boje, od kojih neke na životinje utječu poput dnevne svjetlosti, a tri je puta štetnije od žute ili zelene svjetlosti s valnim duljinama posebno osmišljenima kako bi za divlje životinje bile što manje štetne.

Ovo je istraživanje vrlo važno za očuvanje divljih životinja. Na primjer, male kornjače glavate želve (Caretta caretta), ugrožene vrste, noću napuštaju gnijezda na obali i prate umjetnu svjetlost prema unutrašnjosti kopna umjesto da se upute prema oceanu, što za njih predstavlja potencijalno veliku opasnost. Slično tome, svjetlost privlači migrirajuće mlade losose što ih izlaže opasnosti od napada predatora. Također, Longcore tvrdi kako je i globalni pad broja insekata djelomično povezan sa svjetlosnim onečišćenjem. Ovo će istraživanje stoga pomoći ljudima pri odabiru rasvjete koja će imati manji utjecaj na divlje životinje.

Istraživanje se usredotočilo na samo četiri grupe životinjskih vrsta, kod kojih je prethodno proučavan utjecaj svjetlosti, a buduće studije uključit će više vrsta životinja iz cijeloga svijeta.

Dostupnost informacija o štetnosti određene rasvjete

Središnju komponentu istraživanja čini prva javno dostupna baza podataka koja daje uvid u utjecaj dvadesetak različitih vrsta umjetne svjetlosti na divlje životinje. Baza podataka nazvana je „Rapid Assessment od Lamp Spectrum to Quantify Ecological Effects of Light at Night.“ Ova baza podataka trebala bi služiti za pravilan odabir rasvjete koja će odgovarati potrebama ljudi, ali što je još važnije, i prirode.

U današnje vrijeme, propisi koji ograničavaju usmjerenje i intenzitet svjetlosti obično ne uzimaju u obzir utjecaj različitih nijansa LED svjetlosti, a k tome se još najčešće odlučujemo za najjeftiniju rasvjetu ili rasvjetu koja pogoduje samo ljudskom interesu.

„Sada ipak imamo mogućnost pružiti metodu za procjenu mogućih posljedica novih svjetlosnih izvora kako bismo bili ukorak s promjenama tehnologije i potrebama zaštite divljih životinja“, kaže Longcore.

Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Rennes: Zbogom billboardi!

Francuski grad Rennes počeo je uklanjati velike reklamne panoe površine 12 m² i 8 m²! Pravo rješenje za očuvanje krajolika smanjenjem vizualnog i svjetlosnog onečišćenja, ali i poticaj na umjerenu potrošnju.

U Oporavilištu za morske kornjače na Lošinju zaprimljena kornjača Dražen

Mlada glavata želva (Caretta caretta) pronađena je ispred doka brodogradilišta Lošinjske plovidbe u luci Mali Lošinj. Kornjača je nazvana Dražen, prema skiperu koji ju je pronašao i o tome obavijestio djelatnice Oporavilišta za morske kornjače na Lošinju.

Ugrožene vrste sredozemnih kornjača vraćaju se na Cipar

Glavate i goleme želve vrste su sredozemnih kornjača čije su se populacije naglo smanjile zbog izlovljavanja u prvoj polovici prošlog stoljeća. Plaža Lara na Cipru mjesto je gdje ove kornjače polažu svoja jaja već tisućama godina. Kako bi se povratila izgubljena populacija ugroženih kornjača, Cipar je 1978. godine uveo program zaštite ove dvije vrste kornjača, a pozitivni rezultati programa danas su itekako vidljivi.

Ugrožene morske kornjače „zavladale“ praznom brazilskom plažom

Bio je to spektakl bez gledatelja! Mjere opreza radi sprječavanja širenja epidemije koronavirusa ispraznile su brazilsku plažu na kojoj se u ovo doba godine uobičajeno okuplja velik broj znatiželjnika koji prate izlijeganje mladih morskih kornjača. Rođenju 97 mladih karetnih želvi ili „tartarugas-de-pente“ kako iz nazivaju u Brazilu, moglo je prisustvovati svega nekoliko osoba.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER