Platforma za „upoznavanje“ pčela i medonosnog bilja odsad i u Beču

Pčelari i poljoprivrednici povezuju se kroz selidbu pčela

Ideja projekta je jednostavna: bečki poljoprivrednici svoje površine s poljoprivrednim kulturama nude na raspolaganje bečkim pčelarima. Oni svoje pčelinje zajednice sele na ponuđene površine, a koristi od toga imaju svi.

Ova besplatna usluga poljoprivrednih komora Donje Austrije i Gornje Austrije proteklih je godina povezivala pčelare s poljoprivrednicima, tvrtkama i zajednicama u tim dvjema austrijskim saveznim zemljama. Zahvaljujući suradnji Bečke poljoprivredne komore i Grada Beča, platforma za selidbu pčela  (Bienenwanderbörse) ili kako je još nazivaju, platforma „za upoznavanje pčela i medonosnog bilja“, od sada je u dostupna i u austrijskom glavnom gradu.

Poljoprivrednici, vrtlari, vinogradari, kao i ostali zemljoposjednici pozvani su da svoje površine s poljoprivrednim kulturama na platformi ponude online te ih tako besplatno daju na raspolaganje bečkim pčelarima. Nakon međusobnog dogovora pčelari svoje košnice sele na zemljišta s medonosnim biljem. Bolje oprašivanje koje obavljaju pčele znači i veći urod biljnih kultura, a sve to pridonosi i očuvanju ekosustava.

  • U Beču živi oko 200 milijuna pčela © LK Wien / karinnussbaumer.com

Nova platforma za selidbu pčela trebala bi pomoći oko 700 bečkih pčelara da brzo i jednostavno pronađu odgovarajuće površine za svoje pčelinje zajednice. U konačnici svi profitiraju: urbana poljoprivreda zbog visokih stopa oprašivanja pa posljedično i većeg prinosa, pčelari su sretni zbog dobrog uroda meda, a Bečane veseli ukusan med iz njihova grada.

Kako je istaknuo član bečkog poglavarstva za okoliš Jürgen Czernohorszky povodom predstavljanja platforme, pčele također imaju koristi od površina s medonosnim biljem u Beču, a pritom pridonose bioraznolikosti grada i pomažu da austrijska metropola postane jedna od najzelenijih, najprirodnijih i najraznovrsnijih u svijetu.

 

  • Slijeva nadesno: predsjednik Zemaljskog pčelarskog saveza Kurt Krottendorfer, pčelarica i vlasnica pčelinjaka Bio-Imkerei Saturnbienen Christina Fadler i voditelj Bečke pčelarske škole (Imkerschule Wien) Christian Trattner / Med iz Dunavskog parka © Ekovjesnik

Optimalno oprašivanje mnogih korisnih biljaka pomaže gradskoj poljoprivredi s visokim udjelom organskih proizvoda da što bolje podnosi posljedice klimatskih promjena. Predsjednik Zemaljskog pčelarskog saveza (Landesverband für Bienenzucht in Wien) Kurt Krottendorfer istaknuo je kako je Beč milijunski grad u kojem promet, industrija i stanovanje, ali i društvo u potrazi za prirodom i opuštanjem, interveniraju u životnu sredinu pčela. Stoga je ovakva platforma važna i za pčelarstvo i poljoprivredu, ali i za potrošače bečkog meda.

  • Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. © Ekovjesnik

Grad Beč potiče urbano pčelarstvo te nastoji stvoriti povoljne uvjete i za divlje i medonosne pčele. U gradu ima oko 5.000 košnica odnosno više od 200 milijuna pčela. Besplatna platforma koja spaja pčelare i poljoprivrednike i druge zemljoposjednike postoji još u Gornjoj i Donjoj Austriji.

City of Vienna | International Offices – Zagreb / Ekovjesnik

 

>>> Pročitajte još >>> Zašto u Beču nema gladnih pčela?

VEZANE VIJESTI

Zašto u Beču nema gladnih pčela?

Bečkoj gradskoj upravi važne su i medonosne i divlje (solitarne) pčele te stoga ulaže goleme napore u ozelenjavanje svih dijelova već prilično zelenog grada, sadnju raznolikog bilja i cvijeća te uklanjanje asfaltiranih površina kako bi se pčelama i ostalim vrijednim oprašivačima omogućio bogat izvor hrane i sigurna staništa. Male vrijedne zujalice mogu se vidjeti diljem Beča, kako u središtu grada, tako i u rubnim zaštićenim područjima, a svoje mjesto našle su i na krovu Gradskog odjela za zaštitu okoliša.

Inkluzivna pčelarska škola počela s nastavom

Inkluzivnu pčelarsku školu organiziraju pčelarske udruge HUP Pčelinjak, Propolis, Ulište i Udruga za promicanje istih mogućnosti (UPIM), u suradnji sa Srednjom školom Bedekovčina, Edukacijsko-rehabilitacijskim fakultetom i Fakultetom prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER