Saniranje odlagališta otpada Meka je samo dio velike priče razvoja Ludbrega
Kako je gradić postao hrvatski rekorder u povlačenju novca iz fondova EU
32 milijuna kuna utrošenih na uređenju Meke je rezultat sustava u kojem se iz Europe godišnje povuče novca koliko se lokalno unese u gradski proračun iz sve razvijenijeg gospodarstva
Priča o Ludbregu je u biti priča o tome kakva bi Hrvatska mogla biti, odnosno kakva može biti. U moru sumornih vijesti i događaja pravo je otkriće doći u sredinu u kojoj se mnogo toga kreće na bolje, gdje se vrijedno radi, stvara i ubiru rezultati. Za početak ne treba reći ništa više nego da je ovog rujna u prvi osnovne upisano 30 učenika više nego prethodne godine, cijeli jedan razred viška. Te da je na Zavodu za zapošljavanje svega 200 ljudi, a skoro 3600 je zaposleno u gradu koji broji 9.200 stanovnika! Pri tome u ovom gradiću u blizini Varaždina nema ni bolnice, ni zatvora, ni vojske, velik javnih i državnih poduzeća u kojima bi se ljudi zapošljavali.
Gradska uprava sa 16 zaposlenika
Ludbreg se u široj javnosti pročuo prošlog ljeta, kao rodno mjesto fenomenalne bacačice koplja Sare Kolak koja je osvojila olimpijsko zlato. Na središnjem trgu gdje je i brendirani Centrum mundi, centar svijeta, upisani su njeni rekordi. A ovo ljeto je odjeknulo da je Ludbreg hrvatski rekorder po povlačenju novca iz fondova EU, protekle su godine uspjeli povući 3.068 kuna po stanovniku. Na drugom su mjestu Križevci 1.474 kune, pa Grubišno Polje 1.126 kuna itd. No što su to u Ludbregu napravili s tolikim novcem, jer radi se o skoro 33 milijuna kuna i kolika je ekipa to uspjela ostvariti?
- Ta su sredstva utrošena za sanaciju velikog odlagališta komunalnog otpada Meka u neposrednoj blizini središta grada, s druge strane Bednje. Prostor je potpuno saniran po svim ekološkim pravilima, ozelenjen, uređeno je čak i igralište na njemu. A sve poslove oko projekta i EU fondova odradili smo sami. U gradskoj upravi Ludbrega radi ukupno 16 ljudi, a no ovim projektima radi jedan odjel od pet ljudi, kaže gradonačelnik Dubravko Bilić.
Da, u gradskoj upravi ovog po svemu uspješnog grada je samo 16 zaposlenih i to je očito jedan od razloga za ove rezultate, no prije svega će biti da se radi o dobroj koordinaciji, suradnji i poštivanju stručnosti. Ova Bilićeva ekipa radi, što bi se reklo, sve u šesnaest i neće biti čudno da i narednih godina budu najbolji ili u samom vrhu onih koji povlače novac iz fondova EU.
Nema više odlaganja smeća
Nekadašnje divlje odlagalište otpada Meka je sada, dakle, u potpunosti sanirano. Dvije su godine trajali radovi na otplinjavanju, zbrinjavanju procjednih voda, ograđivanju deponija, te na kraju njegovom prekrivanju i ozelenjavanju. Uz njega se sada priprema prostor za reciklažno dvorište.
- Već skoro pune dvije godine u Ludbregu više nema odlaganja smeća, ono se organizirano odvozi. Čak se i po selima skuplja bio-otpad jer sadašnja poljoprivredna domaćinstva ga ne uspijevaju preraditi kao što se to prije radilo. A pripremamo i još brojne druge projekte, kaže Bilić.
Upravo su potpisali ugovor s mađarskim gradom Zalaegerszegom za projekt Eco Smart city ukupne vrijednosti 245 tisuća eura u kojem je Ludbreg vodeći partner s nešto malo više od polovice uloženih sredstava. Radi se u modernom sustavu gospodarenja otpadom koji obuhvaća opremanje podzemnim kontejnerima povezanog s naprednim softverom za praćenje popunjenosti otpadom pomoći mobilnih aplikacija. U planu je instaliranje podzemnih kontejnera koji će biti montirani u dvorištima stambenih blokova u Ludbregu, svaki od 1100 litara, te 10 kanti za smeće na solarni pogon.
Novi projekti
No nije to sve. S također mađarskim gradom Letenye te s Prelogom radi se na projektu razvijanja suradnje poduzetništva, upravljanja imovinom, kulturnom baštinom i cjelokupnim razvojem, a vrijednost ovog projekta je 263 tisuće eura. Zatim projekt Mura Happy Bike, također zajedno s gradom Letenye, uređenje biciklističkih staza uz Muru i Dravu, a vrijednost je projekta je milijun eura. Priprema se projekt arheoloških istraživanja...
Planiraju se daljnja ulaganja u turizam jer pored tri hotela i vrlo razvijenog vjerskog turizma postoje potrebe za više jer već sada Ludbreg bilježi posjetu od 300 tisuća gostiju godišnje. Mnogi dolaze samo da vide prekrasan dvorac Batthany. Priprema se projekt uređenje vodenih površina, otok na Bednji koji je uz Ludbreg uredio bi se za kupalište, pa mini kamp, a uz to bi išla i mini hidrocentrala.
Značajni su rezultati i u ekološkim projektima. Postavljena je najsuvremenija led rasvjeta u što je uloženo 3,3 milijuna kuna, od kojih je Fond za zaštitu okoliša i energetsku učinkovitost dao 1,4 milijuna. Na testnom polju u susjednom Hrastovu proveo se eksperiment koliko će ova zamjena donijeti uštede. Tamo su zamijenjene sve stare žarulje led svjetiljkama, a postavljeno je još 20 posto novih rasvjetnih mjesta. I utvrdilo se da je ušteda na energiji čak 74 posto!
Sve ove stvari i brojne druge ostvaruje se s gradskim proračunom od oko 30 milijuna kuna vlastitih prihoda, no to se uz pomoć povlačenja sredstava iz EU fondova zna i udvostručiti. A vlastiti prihodi u proračunu u nevelikom Ludbregu ostvaruje se najvećim dijelom od doprinosa tvrtki smještenih u gospodarskoj zoni. Zona je popunjena već preko 80 posto, tu je talijanski metaloprerađivač Ducati, najveći hrvatski proizvođač led rasvjete Energyplus, proizvođač generičkih lijekova Farmal koji je dio koncerna iz Indije... Nekada je u Ludbregu bila tvornica Peko obuće u kojoj je radilo 2500 ljudi, Peko je propao, no u Ludbregu je i dalje jaka proizvodnja obuće - Silens proizvodi obuću za čuveni francuski Mephisto, tu su brojni obrtnici koji se bave preradom kože. Kroz protekle četiri godine bilo je 400 milijuna kuna ulaganja u gospodarstvo, a samo u infrastrukturu još 110 milijuna kuna.
A povrh svega u Ludbregu se održava najveći sajam cvijeća u Hrvatskoj svakog svibnja, tu su velika uzgajališta cvijeća u plastenicima.
Ministarstva sporija od EU
Sutra je otvaranje ponuda za projekt aglomeracija Ludbreg vrijedan 200 milijuna kuna, u sklopu koje će biti dovršena izgradnja sustava odvodnje za cijeli grad zajedno s pročišćivačem. Radi se o ključnom infrastrukturnom projektu koji će omogućiti daljnji razvoj ovog zanimljivog grada.
- Nažalost ministarstva nas teže prate nego EU. Ako Ministarstvo financija ne promijeni način financiranja jedinica lokalne samouprave polako ćemo morati odustajati od europskih projekata jer ih jednostavno nećemo moći financirati, zaključuje Dubravko Bilić.
Edvard Šprljan