Održiva i otporna prometna mreža koja povezuje i zbližava Europu
Uredba o Transeuropskoj prometnoj mreži također se bavi izazovima klimatskih promjena i vojnom mobilnosti na TEN-T mreži
Europska komisija pozdravila je konačno usvajanje Uredbe koja podupire Transeuropsku prometnu mrežu (Trans-European Transport Network - TEN-T). Revidirana Uredba značajno pojačava napore EU-a za izgradnju održive i otporne mreže kao okosnice unutarnjeg tržišta.
To uključuje snažne poticaje za promicanje održivijih načina prijevoza, unapređenje digitalizacije i poboljšanje multimodalnosti – kombiniranje različitih načina prijevoza u jednom putovanju unutar europskog prometnog sustava.
Nakon postignutog dogovora Europskog parlamenta i Vijeća, revidirana Uredba o Transeuropskoj prometnoj mreži postavlja ambiciozne ciljeve za europsku prometnu infrastrukturu.
Ponajprije, donosi promjene u brzini putovanja željeznicom pa će do 2040. godine sve putničke željezničke linije na TEN-T osnovnoj mreži i proširenoj osnovnoj mreži morati podržavati vlakove koji putuju brzinama od 160 km/h ili bržim. Europski sustav upravljanja željezničkim prometom (ERTMS) bit će postavljen na cijeloj TEN-T mreži kao jedinstveni europski signalni sustav, povećavajući sigurnost i učinkovitost željeznice. Nacionalni naslijeđeni sustavi 'klase B' postupno će se ukinuti, čime će se potaknuti ulaganja industrije u ERTMS.
Do 2040. godine, sigurna i zaštićena parkirališna područja bit će razvijena na glavnoj i proširenoj osnovnoj cestovnoj mreži u prosjeku svakih 150 km, osiguravajući sigurnost i odgovarajuće radne uvjete za profesionalne vozače.
Glavne zračne luke s više od 12 milijuna putnika godišnje morat će biti povezane željeznicom za prijevoz na velike udaljenosti, poboljšavajući time povezanost putnika i čineći željeznicu konkurentnom alternativom domaćim letovima.
Broj i kapacitet prekrcajnih robnih terminala proširit će se kako bi se zadovoljile trenutne i predviđene prometne potrebe. To uključuje smještaj vlakova od 740 m, promicanje prijelaza na održive načine prijevoza i jačanje europskog sektora kombiniranog prijevoza.
Sva 432 velika grada duž TEN-T mreže morat će razviti planove održive urbane mobilnosti (SUMP) za promicanje mobilnosti s nultim i niskim emisijama.
Europski pomorski prostor, odnosno europski pomorski sektor bit će integriran s drugim načinima prometa na učinkovit i održiv način. Unaprijedit će se kratki pomorski putovi, stvoriti novi pravci te dalje razvijati pomorske luke i njihove veze sa zaleđem. Prometne veze sa susjednim trećim zemljama, uključujući Ukrajinu, Moldaviju te šest zapadnobalkanskih partnera, bit će poboljšane kroz nove europske prometne koridore.
Kako bi se osigurao pravovremeni završetak – do 2030. za osnovnu mrežu, odnosno 2040. za proširenu osnovnu mrežu i 2050. za sveobuhvatnu mrežu – revidirana Uredba uključuje poboljšane mjere upravljanja. To uključuje provedbene akte za ključne prekogranične dionice i specifične nacionalne dionice duž devet europskih prometnih koridora. Poboljšana usklađenost između nacionalnih prometnih i investicijskih planova i TEN-T ciljeva osigurat će koherentnu infrastrukturu i investicijske prioritete.
Nakon službenog odobrenja obaju suzakonodavaca, nova će Uredba stupiti na snagu dvadeset dana nakon objave u službenom glasilu EU-a.
Podsjetimo, Hrvatska će zahvaljujući revidiranoj Uredbi o Transeuropskoj prometnoj mreži, uz već postojeća dva prometna koridora (Mediteranski koridor i koridor Rajna - Dunav), biti dodatno pozicionirana na još dva: Baltičko more - Jadransko more i Zapadni Balkan - Istočni Mediteran. To našu zemlju još dublje uključuje u prometni i gospodarski sustav Europske unije, a postojećim mogućnostima ulaganja iz EU izvora pridodaju se nove u željezničku, cestovnu, zračnu, pomorsku i riječnu infrastrukturu. Usto, otvara se mogućnost EU financiranja i onih dijelova Hrvatske koji do sada nisu bili prepoznati u Uredbi, poput željezničke i cestovne infrastrukture do Splita te željezničke i cestovne infrastrukture u Slavoniji.
Stjepan Felber | Ekovjesnik