Ova mediteranska metropola povećava broj spremnika za biootpad i bori se protiv bacanja hrane
Kako se prikuplja biootpad u Marseilleu i njegovom metropolitanskom području te kako se Francuska bori protiv problema bacanja hrane?
Od siječnja 2024. na javnim površinama metropolitanskog područja drugog po veličini francuskog grada postavljaju se spremnici za odvojeno prikupljanje biootpada i to pored ranije uvedenih spremnika za plastiku, staklo i drugi reciklabilni otpad. Do 2026. godine planira se postavljanje ukupno 2 600 spremnika za biootpad.
Odvojeno prikupljanje biootpada u francuskim kućanstvima obvezno je prema Zakonu br. 2020-105 iz veljače 2020. koji se odnosi na borbu protiv otpada i poticanje kružnog gospodarstva (La loi anti-gaspillage pour une économie circulaire – loi AGEC). Aix-Marseille-Provence Métropole već nekoliko godina razvija rješenja za oporabu ovog otpada kojima doprinosi unapređenju sustava gospodarenja otpadom na svom području, a posebice mjerama za olakšavanje kompostiranja i recikliranja biootpada.
Postavljanje spremnika za biootpad počelo je sredinom siječnja u Marseilleu, počevši od područja njegovog devetog do 16. arondismana, a tijekom godine uslijedit će njihovo postavljanje u prvih osam marsejskih arondismana. Do kraja tekuće godine spremnici će se postaviti i u istočnom dijelu metropolitanskog područja Marseillea, dok će zapadni i središnji dio doći na red u 2026. godini. Također, kućanstvima će se podijeliti kante za biootpad.
Od početka 2024. godine tako je na javnim površinama postavljeno već više od 350 spremnika koji omogućuju prikupljanje 166 tona biootpada namijenjenog pretvaranju u kompost.
Eksperimentalno prikupljanja biootpada ranije se provodilo u 703 kućanstva na području četiriju marsejskih arondismana (3., 5., 11. i 12.), a temeljem iskustava, kao i komentara i mišljenja građana prikupljenih tijekom provedenog javnog savjetovanja, omogućeno je definiranje najučinkovitijeg načina prikupljanja ove vrste otpada.
Podjela kompostera za biootpad
Aix-Marseille-Provence Métropole već nekoliko godina potiče stanovnike na smanjenje količine otpada od hrane te osobito potiče kompostiranje. Krajem 2022. godine diljem metropolitanskog područja podijeljeno je više od 58 600 individualnih kompostera, 6 000 vermikompostera u kojima se biootpad razgrađuje pomoću različitih vrsta crva, a zajednička kompostišta postavljena su na 284 lokacije. Procjenjuje se kako je time za kompostiranje biootpada opremljeno osam posto kućanstava, a taj se udio konstantno nastoji povećati.
Također, stanovništvu se savjetuje da ne spaljuje svoj zeleni otpad iz vrtova i okućnica te da ga ne odvozi u reciklažna dvorišta, već da ga reciklirati i koristiti u obliku usitnjenog materijala za sazrijevanje komposta ili obogaćivanje tla malčom. U proljeće i jesen stoga se organiziraju besplatne akcije usitnjavanja zelenog otpada u pojedinim općinama, a o tome se izvještava putem mrežnih stranica i mobilnih aplikacija.
Aix-Marseille-Provence Métropole izradila je i poseban portal za gospodarenje otpadom i sprječavanje nastanka otpada koji, između ostalog, nudi brojne savjete za smanjenje bacanja hrane i potencijalno postizanje godišnje uštede od oko 250 eura po kućanstvu. Sve navedene aktivnosti u skladu su s ciljevima lokalnog plana gospodarenja otpadom, a ambicija je potaknuti promjenu ponašanja svih dionika u regiji kako bi se što više smanjila količina otpada koja se odlaže na odlagalištima ili spaljuje.
Borba protiv bacanja hrane
Otpad od hrane u Francuskoj još uvijek predstavlja velik problem. Prema najnovijim podacima objavljenim 13. svibnja 2024., u Francuskoj se godišnje baci 10 milijuna tona hrane u vrijednosti od 16 milijardi eura. Problem je tim veći jer utječe i na emisije stakleničkih plinova u kojima otpad od hrane sudjeluje s tri posto svih nacionalnih emisija. To je također otpad koji se može izbjeći, čime se mogu smanjiti povezani troškovi gospodarenja otpadom.
Sve faze prehrambenog lanca – proizvodnja, prerada, distribucija i potrošnja, doprinose gubitku i bacanju hrane. Istraživanje francuske Agencije za upravljanje okolišem i energijom (L'Agence de l'Environnement et de la Maitrise de l'Energie – ADEME) pokazuje da 32 posto otpada od hrane nastaje u fazi proizvodnje, 21 posto u fazi prerade, 14 posto u fazi distribucije, a najviše ili 33 posto u fazi potrošnje. Francuska kućanstva tako značajno doprinose bacanju hrane i proizvode goleme količine otpada, odnosno 30 kg po osobi godišnje, uključujući sedam kilograma hrane koja je još uvijek pakirana!
Zakon AGEC donio je niz novih mjera i pojačao odredbe uvedene za borbu protiv bacanja hrane. Njime je, u odnosu na razinu iz 2015. godine, postavljen cilj smanjenja bacanja hrane za 50 posto u područjima distribucije hrane i kolektivne prehrane do 2025. godine te za 50 posto u područjima potrošnje, proizvodnje, prerade i ugostiteljstva do 2030. godine. Zakon je pojačao mjere za borbu protiv bacanja hrane pa veletrgovci s godišnjim prometom većim od 50 milijuna eura ne smiju bacati neprodanu hranu, već je moraju donirati dobrotvornim organizacijama.
Pooštrene su i sankcije
U slučaju bacanja neprodane hrane koja je još uvijek upotrebljiva, prekršiteljima se može izreći novčana kazna u visini do 0,1 posto prometa zadnje zaključene poslovne godine. Također, visina kazne određuje se razmjerno broju i količini bačenih proizvoda.
Minimalni rok trajanja („ konzumirati do“, „koristiti prije“) može biti popraćen izjavom kojom se potrošači obavještavaju da je proizvod upotrebljiv i nakon tog datuma. Zakonom se također želi postići bolje upravljanje zalihama hrane kako bi se spriječio nastanak otpada pa rok valjanosti, minimalni rok trajanja i broj serije moraju biti integrirani u kodove proizvoda. Time se omogućuje bolja računalna obrada zaliha, a ova mjera stupila je na snagu 1. siječnja 2022. godine.
Zakon također predviđa stvaranje nacionalne oznake „protiv bacanja hrane” („anti-gaspillage alimentaire“), kao i velik broj drugih mjera. Primjerice, u školama i objektima kolektivne prehrane u okviru edukacije mora se prezentirati popis otpada od hrane, dok su ugostitelji i restorateri od 1. srpnja 2021. u obvezi svojim gostima ponuditi mogućnost da nepojedenu hranu ponesu kući i tako spriječe nepotrebno bacanje hrane.
Stjepan Felber | Ekovjesnik