Jesu li i vanzemaljci žrtve klimatskih promjena?

Razvijeni modeli za predviđanje uništenja civilizacija

Studija provedena na Sveučilištu u Rochesteru koristi se matematičkim modelima kako bi na primjeru poznatih, izumrlih civilizacija mogla predvidjeti tijek uništenja uzrokovanog nedostatkom životnih resursa i prekasnom reakcijom na klimatske promjene.

Vanzemaljci žrtve klimatskih promjena

Gdje su vanzemaljci? Poslali smo im zlatnu gramofonsku ploču, tražili znakove njihova postojanja sve od Marsa, pa do dalekih zakutaka Sunčevog sustava. Naćulili smo uši najviše što smo mogli kako bi ih osluhnuli, ali nema im ni traga ni glasa.

Postoji li zastrašujuća mogućnost da su već izumrli i to zbog klimatskih promjena?

To svakako ne bi bio dobar znak za nas, ne samo zato što bismo u potrazi za vanzemaljcima otkrili da ih (možda) nema, već zato što bi to moglo biti predskazanje naše vlastite budućnosti.

Upravo se takva opcija razmatra u studiji objavljenoj u dnevniku Astrobiology. Tim sa Sveučilišta u Rochesteru koristio je matematičke modele utemeljene na stvarnim civilizacijama koje su nestale kako bi ispitali kako bi ostale civilizacije, bilo ljudske ili vanzemaljske, podnijele suočavanje s klimatskim promjenama.

Neodrživi razvoj dovodi do uništenja civilizacija

Rijetko je koja civilizacija bolji primjer vlastitog uništenja od Uskršnjih otoka. „Uskršnji otoci su posebno koristan primjer s obzirom da ih se često uzima kao dobru lekciju iz globalne održivosti“, izjavio je za Live Science glavni autor studije Adam Frank. „Mnoge studije ukazuju da su naseljenici Uskršnjih otoka iscrpili svoje resurse što ih je dovelo do izgladnjivanja i uništenja civilizacije.“ Važno je naglasiti da su Uskršnji otoci bili zatvoreni sustav – izolirani od velikih kopnenih površina, a naseljenici otoka nisu se imali nekamo uputiti u trenutku kada su ostali bez sredstava za život.

Stvaranjem modela naseljenika Uskršnjih otoka u ovisnosti o brzini iscrpljivanja svojih resursa, istraživački tim je bio u mogućnosti zamisliti nekoliko mogućih ishoda za svaku civilizaciju koja se suoči sa istom sudbinom – ograničenim prirodnim resursima, baš poput naših na Zemlji.

Grafovi koje su priredili predstavljaju svojevrstan odabir načina suočavanja civilizacija s njihovom neizbježnom sudbinom. Prema scenariju A, suptilno nazvanim „izumiranje“, porast stanovništva je toliko ubrzan da okoliš više ne može podržavati takav način života.

University of Rochester / Michael Osadciw

„Zamislite da sedam od deset osoba koje poznajete naglo umru“, kaže Frank. „Nije jasno na koji bi način napredna tehnološka civilizacija mogla preživjeti takvu vrstu promjene.“

Prema scenarijima C i D, dvjema različitim vrstama uništenja, stanovništvo u porastu suočava se s postepenim porastom temperatura. U prvom slučaju, civilizacija se nastavlja razvijati bez prilagođavanja i ubrzo iscrpljuje sve svoje resurse. U drugome, civilizacija se odlučuje na održivi razvoj, ali promjena je neznatna i ipak dolazi prekasno. Sudbina je već određena.

Srećom, postoji i četvrti scenarij prema kojem civilizaciji ipak ne prijeti potpuno uništenje. To je scenarij B – održivi razvoj. Prema ovom modelu civilizacija uspijeva pronaći odgovor na prijetnje klimatskih promjena pravodobnim usvajanjem i provedbom koncepta održivog razvoja kako bi se očuvala. Zaustavlja se i nagli porast stanovništva koje okoliš više ne gura prema rubu uništenja.

S obzirom na ova četiri scenarija, čini se da se ne krećemo u smjeru koji bi omogućio opstanak naše civilizacije.

Postoje mnoge teorije zašto još nismo otkrili druge oblike života, uključujući mogućnost masovnog izumiranja koji svaka civilizacija mora nadići. Zamišljanje mogućih načina kojima su vanzemaljske civilizacije pristupile sličnim globalnim prijetnjama moglo bi nas pripremiti za bolje suočavanje s našim.

Što zapravo čini razliku između preživljavanja i izumiranja u svakom od četiri navedena scenarija? Odgovor je vrlo jasan – brzina reakcije civilizacija na nestanak resursa.

„Diljem svemirskog prostora i vremena, postojat će pobjednici – oni koji su uspjeli shvatiti što se događa i pravodobno pronašli rješenje za preživljavanje, te gubitnici – oni koji se nisu uspjeli sabrati na vrijeme  i njihova je civilizacija izumrla“, izjavio je Frank za Live Science.

Vrlo je važno zapitati se u kojoj skupini želimo biti mi Zemljani?

  • Anamarija Beljan / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zieglergasse postaje prva bečka ulica prilagođena klimatskim promjenama

S ciljem smanjenja utjecaja efekta toplinskih otoka gradska uprava austrijskog glavnog grada odlučila je provesti pilot projekt u jednoj od ulica sedmog bečkog okruga kako bi tamošnjem stanovništvu olakšala život u vrućim ljetnim mjesecima. Bečka ulica Zieglergasse postat će tako prva ulica s mogućnošću regulacije temperature zraka čime će se značajno povećati kvaliteta života lokalnih stanara.

Znaci izumiranja pojavljuju se i stotinama tisuća godina unaprijed

Njemački istraživački tim dokazao je da se masovno izumiranje može predvidjeti stotinama tisuća godina unaprijed istražujući posljednji takav događaj na prijelazu iz perma u trijas. Danas je čovjek jedan od najvećih uzročnika izumiranja vrsta, no ono je i posljedica velikih klimatskih promjena koje već osjećamo.

Životinje se presporo prilagođavaju promjenama klime

I životinje su prisiljene prilagoditi se promjenama klime, no pitanje je odvija li se ta prilagodba dovoljno brzo i omogućuje li im mogućnost preživljavanja? Dosadašnji izvještaji ne daju nam razlog za optimizam.

Otkriven uzrok Velikog izumiranja morskog svijeta

Jedno od velikih događaja izumiranja u povijesti Zemlje, izbrisalo je svaki trag čak 70 posto morskih vrsta prije otprilike 252 milijuna godina. Istraživači su kroz simulaciju ondašnjih okolišnih uvjeta otkrili točan uzrok nestanka morskih bića, posebice onih sa staništem na većim geografskim širinama.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER