Zagreb izravnim željezničkim linijama povezan sa samo četiri europska grada, a postoji potencijal za još 22 linije

„Connection Failed“ | Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi objavio istraživanje o postojećim i potencijalnim izravnim željezničkim vezama u Europi te ih usporedio s brojem izravnih letova na istim rutama

Najnovije istraživanje pod nazivom „Connection Failed“ pokazuje da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom. Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze te ih usporediti s brojem izravnih letova na istim rutama.

Greenpeace je analizirao 990 ruta između 45 velikih europskih gradova, od čega za samo 12 posto ruta postoji izravna veza vlakom, dok za 69 posto postoji izravan let. Dakle, gotovo je šest puta više izravnih letova nego izravnih željezničkih linija između velikih gradova diljem Europe.

  • Glavni kolodvor u Zagrebu © Maja Bota | Greenpeace

Zagreb vrlo slabo povezan prekograničnim izravnim željezničkim linijama

Postoji izravna veza vlakom samo do četiri analizirana grada iako bi se do njih 26 moglo doći izravnim putovanjem kraćim od 18 sati. To znači da izravna željeznička povezanost Zagreba iznosi svega 15 posto, ističu u Greenpeaceu. Izravnim noćnim vlakom može se putovati samo do dva analizirana grada, Münchena i Züricha.

Usporedbe radi, iz Zagreba se direktnim linijama u zračnom prometu može stići do 25 od 45 analizirana europska grada, što znači da iz hrvatske metropole postoji 350 posto više izravnih linija zrakoplovima nego vlakovima.

Izravan vlak vozi još do Budimpešte i Ljubljane, ali te dvije linije nisu česte. Postoji samo jedan par vlakova dnevno za Budimpeštu i tri za Ljubljanu.

Ne postoji izravna željeznička veza s 85 posto gradova do kojih bi se moglo izravno doći u roku od 18 sati. Dvije najočiglednije propuštene prilike za putovanje kraće od 12 sati su izravne linije do Beograda i Beča.

Trenutačno nijedan putnički vlak ne prelazi hrvatsko-srpsku granicu

Do Beograda se trenutačno s presjedanjem u Budimpešti, Novom Sadu ili Subotici vlakom putuje gotovo 28 sati, dok bi putovanje izravnom linijom trajalo svega šest sati. Slično tome, nedostaje važna noćna željeznička linija iz Zagreba do Frankfurta. To je najprometnija kratka zračna ruta iz Zagreba koja nema izravnu alternativu putovanja vlakom, a slijede je linije za Amsterdam, Pariz i London.

Europa trenutačno također ima 350 posto više izravnih letova nego izravnih vlakova do odredišta do kojih bi se moglo doći vlakom u manje od 18 sati (18 sati je trenutačno maksimalno vrijeme putovanja jednog izravnog noćnog vlaka u Europi). S postojećom željezničkom infrastrukturom Zagreb ima potencijala za još 22 izravne veze, a s umjerenim ulaganjima u europsku željezničku infrastrukturu koja bi omogućila prosječnu brzinu od 80 km/h na svim trasama, osam dodatnih gradova moglo bi se u budućnosti povezati izravnim linijama do/iz Zagreba.

Izravni vlakovi nude značajne prednosti u odnosu na linije s presjedanjem, kao što su praktičnost, pouzdanost i često niže cijene, a i potiču ljude na korištenje održivog načina putovanja, umjesto onog koji se temelji na fosilnim gorivima. Međutim, nijedan analizirani grad ne iskorištava u potpunosti svoj potencijal za izravnu povezanost. Čak i Beč, grad sa 17 linija, odnosno najviše izravnih željezničkih veza u Europi, ima izravne linije na samo 58 posto mogućih ruta.

  • © Maja Bota | Greenpeace

Neiskorišten potencijal za izravnu željezničku povezanost

Greenpeace stoga poziva EU i nacionalne vlade da podrže razvoj izravnih željezničkih usluga ulaganjem u infrastrukturu, bolju suradnju između željezničkih tvrtki i uspostavljanje izravnih veza tamo gdje još nisu komercijalno održive.

„Europa je godinama prostirala ‘crveni tepih’ zračnom prometu koji je štetan za klimu i obasipala ga poreznim olakšicama, dok su vlakovi i željeznička infrastruktura propadali. Danas se suočavamo s golemim nedostacima u našoj željezničkoj mreži i znatnim neiskorištenim potencijalom za izravnu željezničku povezanost, uglavnom zbog pogrešnih prioriteta pri raspodjeli sredstava za mobilnost. Vrijeme je da europske vlade i EU isprave tu neravnotežu poboljšanjem povezanosti i udobnosti vlakova te ukidanjem nepoštenih povlastica zrakoplovnoj industriji. Europljani zaslužuju pristup čistom, učinkovitom, udobnom i cjenovno pristupačnom javnom prijevozu, dobrom i za njih i za planet.“ – istaknuo je Herwig Schuster, stručnjak za mobilnost Greenpeacea u središnjoj  i istočnoj Europi.

Cijelo istraživanje dostupno je putem sljedeće poveznice.

 

VEZANE VIJESTI

Zračna luka Paris-Charles de Gaulle slavi 50 godina povijesti i inovacija

50. obljetnica Zračne luke Paris-Charles de Gaulle (CDG) slavi se u godini u kojoj je glavni grad Francuske domaćin XXXIII. Ljetnih olimpijskih igara, koje su od velike važnosti i za najveću francusku i drugu najveću europsku zračnu luku. Najvažnija zračna luka Grupe ADP (Aéroports de Paris) prošle je godine opslužila 67,4 milijuna putnika i čvrsto je usmjerena na budućnost.

Putovanje vlakom u Zagreb i iz njega prosječno je 28 posto skuplje od putovanja avionom!

Povodom nadolazećih blagdana tijekom kojih 250 milijuna Europljana putuje vraćajući se kući ili pak odlazeći na godišnji odmor u inozemstvo, Greenpeace u središnjoj i istočnoj Europi (Greenpeace CEE) napravio je istraživanje u kojem je usporedio troškove željezničkog i zračnog prijevoza. Među analiziranim zemljama je i Hrvatska, odnosno cijene prijevoznih karata između Zagreba i 12 europskih destinacija u prosincu.

Prometni sektor ugrožava EU-ov povijesni cilj smanjenja emisija do 2040.

Novi cilj smanjenja emisija CO2 od 90 posto europskim proizvođačima automobila te zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama daje sigurnost ulaganja u čiste tehnologije, a EU-u se osigurava postizanje energetske neovisnosti, izvijestila je Europska federacija za prijevoz i okoliš.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER