Eurostat: Hrvatska 2022. prva u EU-u po udjelu ostvarenih zračnih putničkih kilometara

Povodom početka 23. Europskog tjedna mobilnosti, Eurostat je objavio podatke o načinu prijevoza putnika u EU-u tijekom 2022. godine

Tijekom 2022. godine automobilom je prijeđeno 72,2 posto ukupnih putničkih kilometara diljem EU-a, što ipak predstavlja smanjenje od 8,1 postotnih bodova u usporedbi s 2021. Međutim, prijevoz zrakoplovima činio je čak 13,1 posto ukupnih putničkih kilometara, što je značajno povećanje od šest postotnih bodova u odnosu na 2021.

Nakon najvećeg udjela ostvarenih putničkih kilometara automobilima i avionima, uz rast od rast od 0,5 postotnih bodova slijede putovanja autobusima sa 7,4 posto %, vlakovima sa 7,0 posto (rast od 1,6 postotnih bodova) i brodovima s 0,3 posto (podjednako kao 2021.).

Iako je prijevoz automobilom dominirao u cijelom EU-u, njegov najveći udio zabilježen je u Litvi (87,9 %), zatim u Finskoj (78,6 %) i Nizozemskoj (77,9 %).

Što se tiče zračnog prometa, Hrvatska je zabilježila najveći udio zračnih putničkih kilometara od čak 40,4 posto, a slijede je Bugarska (25,9 %) i Cipar (23,2 %).

Malta je imala najveći udio prijevoza autobusima (15,4 %), a iza nje su Irska (14,1 %) i Mađarska (13,0 %).

Austrija je zauzela najviše mjesto po udjelu ostvarenih putničkih kilometara u željezničkom prometu s 11,0 posto, a slijede je Nizozemska (10,6 %) i Švedska (9,5 %).

Hrvatska također bilježi najveći udio putničkih kilometara ostvarenih pomorskim plovilima od 2,5 posto, a odmah iza nje su Estonija (2,3 %) i Finska (2,2 %).

 

VEZANE VIJESTI

Prometni sektor ugrožava EU-ov povijesni cilj smanjenja emisija do 2040.

Novi cilj smanjenja emisija CO2 od 90 posto europskim proizvođačima automobila te zrakoplovnim i brodarskim tvrtkama daje sigurnost ulaganja u čiste tehnologije, a EU-u se osigurava postizanje energetske neovisnosti, izvijestila je Europska federacija za prijevoz i okoliš.

Zagreb izravnim željezničkim linijama povezan sa samo četiri europska grada, a postoji potencijal za još 22 linije

Najnovije istraživanje pod nazivom „Connection Failed“ pokazuje da su europski gradovi i dalje puno bolje povezani zračnim nego željezničkim prometom. Ljude se potiče na letenje, umjesto na vožnju vlakom, unatoč štetnom utjecaju zrakoplovnog prometa na planet. Svrha istraživanja bila je utvrditi postojeće i potencijalne izravne željezničke veze te ih usporediti s brojem izravnih letova na istim rutama.

Od 1995. do 2020. hrvatska željeznička mreža smanjila se za četiri posto

Prema najnovijem izvještaju međunarodne organizacije Greenpeace „Razvoj prometne infrastrukture u Europi: Istraživanje smanjenja i širenja željeznice, autocesta i zračnih luka”, Hrvatska je u posljednja tri desetljeća uložila šest puta više sredstava u razvoj cestovne infrastrukture u odnosu na željezničku. Državna prometna politika sustavno nas je i svjesno učinila ovisnima o automobilima koji gutaju naftu i raspiruju klimatsku krizu.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER