Novi pristup u povećanju učinkovitosti ekoloških istraživanja

Ovakav pristup osigurava maksimalnu iskorištenost financijskih sredstava za istraživanje i poboljšava kvalitetu ekoloških istraživanja

Znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) u suradnji s kolegama sa Sveučilišta Bond i Sveučilišta New South Wales pokazali su da je registracija istraživačkih planova prije početka samog istraživanja bitan faktor koji povećava transparentnost i pouzdanost istraživanja. Nažalost, registracija je u većini znanstvenih grana rijetka.

U novom radu, koji je objavljen u znanstvenom časopisu Nature Ecology & Evolution, istraživački tim opisao je kako promovirati i realizirati ovu bitnu praksu.

Što je točno registracija?

Za učinkovita znanstvena istraživanja ključno je napraviti, a kasnije i provesti, rigorozan plan istraživanja. Takav plan jasno definira hipoteze, pitanja i ciljeve, te načine prikupljanja i obrade podataka, čime smanjuje  pristranost te osigurava statističku valjanost i znanstvenu vrijednost rezultata. Takav plan će idealno biti pregledan od strane nekoliko drugih eksperata, i po potrebi revidiran, čime se istraživanje poboljšava,  optimizira se korištenje resursa, te omogućuje procjena izvedivost i etičnosti istraživanja.

Dijeljenjem plana istraživanja istraživači mogu dobiti vrijedne povratne informacije i osigurati da su njihova istraživanja dizajnirana robusno i etično. Stoga, ne čudi da je kod kliničkih istraživanja registracija uvjet financiranja. No, to nije tako u mnogim granama znanosti.

Prva autorica na radu, Marija Purgar, doktorandica u Laboratoriju za informatiku i modeliranje okoliša na IRB-u, objašnjava: „Registracija nam omogućuje da rano uočimo potencijalne probleme u dizajnu studija, čime naše istraživanje postaje pouzdanije i učinkovitije u odgovoru na hitne okolišne izazove.“

Naime, kada znanstvenici registriraju svoje planove, drugi istraživači ih mogu pregledati i predložiti poboljšanja prije skupljanja i analize podataka. Ovaj proces pomaže u ranom otkrivanju potencijalnih problema, čineći istraživanje pouzdanijim. Štoviše, pridržavanjem jasnog, javno podijeljenog plana, istraživači mogu izbjeći ponavljanje nekih već izvedenih istraživanja ili mogu izbjeći neke uobičajene pogreške, tako štedeći vrijeme i resurse te maksimizirajući učinak istraživanja.

Bolja kvaliteta istraživanja s manje pogrešaka i izgubljenih podataka dovodi do bržih, točnijih i preciznijih rezultata, korisnih u rješavanju stvarnih problema, bilo da se radi o poboljšanju zdravstva, zaštiti okoliša ili politikama. Oslanjajući se na uspješne prakse registracije istraživanja koje se primjenjuju u području medicine, autori ove studije zagovaraju koordinirani napor za integraciju metode registracije i u ekološka istraživanja.

  • Dr. sc. Tin Klanjšček, dr. sc. Antica Čulina i doktorandica Marija Purgar © Institut Ruđer Bošković

Trenutačno se procjenjuje da 82 – 89 %  ekoloških istraživanja i 85 % medicinskih istraživanja ima ograničenu ili nikakvu vrijednost za krajnje korisnike zbog raznih neučinkovitosti. Studija tvrdi, a bazirano na saznanjima iz medicine i psihologije, da registracija i registrirani izvještaji mogu značajno poboljšati kvalitetu i utjecaj ekoloških istraživanja.

Međutim, uspostavljanje registracije kao uobičajene prakse neće se dogoditi preko noći. Istraživački tim, stoga, poziva agencije za financiranje istraživanja, izdavače i istraživačke institucije da aktivno podrže i potaknu znanstvenike na registraciju njihovih istraživanja.

Kako bi to olakšali, u radu su opisali ključne korake za dizajniranje učinkovitog sustava registracije prilagođenog ekologiji i naglasili potrebu za daljnjim istraživanjem kako bi još bolje razumjeli i prevladali prepreke registraciji u ovom polju.

Istraživači također predlažu kratkoročne i dugoročne akcije za promicanje registracije. To uključuje edukaciju istraživača o prednostima registracije i razvoj jednostavnih sustava registracije. Osim toga, naglašavaju važnost podržavanja drugih praksi otvorene znanosti kako bi se dodatno poboljšala kvaliteta istraživanja.

Zašto su rezultati ovog istraživanja važni za društvo i javnost?

„Ovakvim pristupom osiguravamo da se sredstva uložena u financiranje istraživanja maksimalno iskoriste. Dodatno, kvaliteta ekoloških istraživanja izravno utječe na to koliko dobro možemo odgovoriti na hitna okolišna pitanja. Poboljšanjem pouzdanosti i utjecaja istraživanja, možemo razviti bolje strategije za zaštitu našeg planeta, poboljšanje javnog zdravlja i stvaranje održivih rješenja za buduće generacije“, ističe dr. sc. Antica Čulina, glavna autorica na radu.

Istraživanje je financirano od strane Hrvatske zaklade za znanost (HRZZ) kroz projekt br. DOK-2021-02-6688 i projekt EcoOpen br. IP-2022-10-2872.

Institut Ruđer Bošković / Ekovjesnik

 

VEZANE VIJESTI

Zašto su u dva zadarska parka namjerno ostavljene nepokošene površine?

Javna ustanova Natura Jadera i komunalna tvrtka Nasadi d.o.o. Zadar provode aktivnost „Neka parkovi zazuje“ s ciljem podizanja svijesti o važnosti oprašivača. U Perivoju Vladimira Nazora i Perivoju Vrulje namjerno su ostavljene manje nepokošene površine čime je osigurana cvatnja divljeg cvijeća potrebnog za prehranu raznolikih „zujalica“, vrijednih oprašivača.

IRB: Koliko informacija gubimo tijekom znanstvenog procesa u ekologiji?

Koliko se informacija važnih za znanstvena istraživanja u ekologiji izgubi tijekom znanstvenog procesa i što možemo učiniti da to spriječimo? Ova pitanja istraživao je tim znanstvenika iz Laboratorija za informatiku i modeliranje okoliša u Zavodu za istraživanje mora i okoliša Instituta Ruđer Bošković (IRB).

Trebamo djelovati: prva procjena utjecaja plastike na morske organizme

Novi model procjene utjecaja progutane plastike na rast i razvoj morskih organizama, koji su razvili znanstvenici IRB-a u suradnji s inozemnim kolegama, moćan je alat za procjenu trenutnog stanja morskog ekosustava i planiranje daljnjih mjera zaštite.

Važnost praćenja atmosferskog taloženja na površinskim vodama Jadrana

Znanstvenice Instituta Ruđer Bošković (IRB), u suradnji s kolegicama s Instituta za medicinska istraživanja i medicinu rada, objavile su prva saznanja o atmosferskom taloženju metala u tragovima na površinske vode Srednjeg Jadrana.

PRIJAVITE SE NA NEWSLETTER