Spoj povijesti i suvremenosti: U Solunu otvorena tri milijarde eura vrijedna podzemna željeznica
Solunski metro trebao je biti završen u listopadu 2012. godine
Izgradnja solunskog metroa uz brojne probleme trajala je 18 godina, a tijekom radova otkriveno je više od 300 000 arheoloških nalaza koji su sada izloženi na „arheološkim“ stanicama nove podzemne željeznice.
Radovi na izgradnji podzemne željeznice u drugom najvećem grčkom gradu izazvali su dugogodišnji prometni kaos u gradskom središtu, ali i brojne kontroverze i očaj među povjesničarima i arheolozima. Dugo očekivana suvremena automatizirana podzemna željeznica i pravi podzemni arheološki muzej konačno su otvoreni u subotu 30. studenog 2024.
„S arheološkog i povjesničarskog stajališta bio je to iznimno složen i težak pothvat“, rekla je u razgovoru za dnevnik The Guardian grčka ministrica kulture Lina Mendoni. „Od početka izgradnje pronađeno je više od 300 000 arheoloških nalaza što je zahtijevalo bitke na mnogim frontovima.“
Otkrića arheoloških blaga, od kojih su mnoga izložena na stanicama podzemne željeznice, obećavaju vožnju kroz višeslojnu povijest 2300 starog grada u kojem su svoj trag ostavili Rimljani, Bizantinci i Osmanlije. Među otkrivenim blagom su dva mramorna trga, ranokršćanska bazilika, Decumanus Maximus iz rimskog doba, antički sustavi vodoopskrbe i odvodnje te starogrčka grobna mjesta prepuna nakita i zlata. Velik dio arheoloških nalaza izložen je na 13 „arheoloških“ stanica prve linije podzemne željeznice koja prolazi ispod središta Soluna (Thessaloníki), a preostali dio izložit će se sljedeće godine kada bi se trebala dovršiti druga linija.
Grčki ministar infrastrukture i prometa Christos Staikouras ranije ovog mjeseca rekao je kako se radi „o izvanrednom spoju povijesti i suvremenosti, bogatom arheološkom nasljeđu integriranom s infrastrukturom metroa“, navodi The Guardian.
U subotu je na središnjoj stanici Venizelou prvi put otkriveno „cijelo arheološko nalazište“ koje se čuvalo u tajnosti. „Mislim da će građani Soluna na ovoj stanici prepoznati golem trud koji je uložen kako bi grad mogao imati metro i očuvati svoju bogatu povijest“, rekao je nakon obilaska stanice grčki premijer Kyriakos Mitsotakis.
Prva linija metroa duga je 9,6 km
Očekuje se kako će potpuno automatizirani sustav brzog prijevoza – prvi ove vrste u Grčkoj – opsluživati do 315.000 putnika dnevno, smanjujući prometne gužve i uklanjajući s gradskih prometnica čak 60.000 vozila. Podzemna željeznica najvećim dijelom prolazi ispod glavnih prometnica i središnjih točaka grada, povezujući gusto naseljena područja i trgovačke centre te obrazovne, zabavne i sportske sadržaje.
Složeni radovi na izgradnji podzemne željeznice razlog su što će se promet na početku odvijati trasom dugom samo 9,6 km, što je izazvalo nezadovoljstvo građana zbog ograničenog dometa mreže. Puštanje u promet druge linije s pet dodatnih stanica i u ukupnoj dužini od 4,6 km planira se za nekoliko mjeseci, dok je proširenje metroa do 13 km udaljene međunarodne zračne luke u planu do 2040.
Subotnjem svečanom otvaranju metroa nazočio je velik dio grčke vlade desnog centra, kao i stranih dužnosnika, uključujući talijanskog ministra infrastrukture Mattea Salvinija. Talijanska Webuild Grupa bila je dio građevinskog konzorcija koji stoji iza ovog mega projekta koji je financirala EU.
„Najveći posao spašavanja arheološkog blaga“
Otkako je atenski sustav podzemne željeznice inauguriran prije gotovo 25 godina, u Grčkoj nije realiziran infrastrukturni projekt ovakvog razmjera ili značaja. No, solunski projekt je od svog početka bio opterećen brojnim problemima te je postao simbol nesposobnosti grčke vlade i svega onoga što je lokalno stanovništvo općenito smatralo zanemarivanjem sjeverne prijestolnice zemlje.
Pronalaženje golemog broja arheoloških nalaza natjeralo je inženjere i arheologe na blisku suradnju u jednom od najvećih i najkontroverznijih arheoloških iskopavanja u Grčkoj. Tuneli podzemne željeznice morali su biti iskopani na dubini od najmanje 20 metara kako bi se sačuvala arheološka nalazišta, dok su arhitekti više puta mijenjali projekte stanica.
Kašnjenja i dodatni financijski zahtjevi povećali su troškove izgradnje na ukupno tri milijarde eura te potaknuli Ministarstvo kulture da projekt nazove „najvećim poslom spašavanja arheološkog blaga“ u grčkoj povijesti. S tim se ipak ne slažu svi arheolozi i povjesničari, a neki od njih navode kako su arheološka blaga „isječena vodoravno i okomito“ prije nego što su „sašivena poput slagalice“ kako bi se omogućila izgradnja podzemne željeznice.
Vlakovi bez vozača
Podzemnom željeznicom u Solunu upravlja i održava je tvrtka THEMA (THEssaloníki Metro Automatic), osnovana kroz suradnju između ATM S.p.A. i Egis Group, dva globalno poznata poslovna subjekta s velikim iskustvom u infrastrukturi i transportnim uslugama.
Solunska podzemna željeznica sa svojim automatskim sustavom GoA4 (bez vozača) i 18 Hitachi Rail Italy vlakova trenutačno je jedna od najsuvremenijih, najsigurnijih i najpouzdanijih u svijetu. Automatski sustav zadovoljava najviše sigurnosne standarde za putnike jer se promet vlakova svakodnevno nadzire s više automatskih kontrolnih mehanizama. Jedna od ključnih ekoloških prednosti ovog sustava je da maksimalno povećava energetsku učinkovitost pretvaranjem kinetičke energije u električnu energiju, koja se može ponovno upotrijebiti za pogon vlaka ili vratiti u mrežu. Dodatno, točnost automatiziranih funkcija dovodi do smanjene potrošnje energije dopuštajući bolju kontrolu brzine za vlakove, što rezultira glatkijim ubrzavanjem i usporavanjem.
Metro u Solunu opremljen je sigurnosnim sustavom Platform Screen Door (PSD) na svim stanicama, čime se tuneli izoliraju duž cijele dužine platformi te sprječavaju pristup tračnicama i područjima kretanja vlakova. Centar za kontrolu je „mozak“ sustava i mreže podzemne željeznice iz kojeg se nadzire i kontrolira promet vlakova u stvarnom vremenu, omogućujući sigurno i pouzdano odvijanje prometa, kvalitetne usluge putnicima, ali i optimizaciju performansi.
Manje automobila na cestama utjecat će na smanjenje emisije CO2
Osim značajnog unaprjeđenja javnog prijevoza, podzemna željeznica donosi i brojne prednosti za zaštitu okoliša. Smanjenjem korištenja automobila i odabirom metroa kao električnog prijevoznog sredstva građani će pridonijeti smanjenju emisija CO2 za 212 t dnevno, odnosno 77 000 t godišnje, što će utjecati na poboljšanje kvalitete zraka, a grad učiniti čistijim i pogodnijim za život. Očekuju se i značajne uštede energije, a ugradnjom energetski učinkovite opreme u vlakovima i na stanicama, zajedno s pametnim sustavima upravljanja osigurat će optimalno korištenje resursa. Sukladno tome, proaktivno održavanje, potaknuto stalnim praćenjem i analizom podataka, produžit će životni vijek opreme, smanjiti potrebu za čestim zamjenama, očuvati resurse i ograničiti količinu otpada.
Besplatan prijevoz do 3. studenog
Od subote 30. studenog do utorka 3. prosinca građani Soluna moći će se besplatno voziti vlakovima podzemne željeznice, a od 4. prosinca morat će platiti karte i to samo gotovinom, putem automata za prodaju karata i na blagajnama na stanicama metroa.
Cijena karte za neograničenu vožnju u trajanju do 70 minuta iznosit će 0,60 eura, dok će dnevna karta stajati 2,50 eura. Blok 10 + 1 karata stajat će 5,80 eura, a u prodaji će biti i mjesečne (16 eura), tromjesečne (45 eura) i polugodišnje (85 eura) karte. Navedene cijene odnose se na odrasle osobe, a za određene dobne skupine karte će se prodavati po 50 posto nižoj cijeni. Djeca do šest godina starosti metroom će se voziti besplatno u pratnji najmanje jedne odrasle osobe koja ima važeću kartu. Vlakovi podzemne željeznice od ponedjeljka do četvrtka i nedjeljom prometovat će od 5:30 do 0:30 sati, a petkom i subotom od 5:30 do 2:00 sata ujutro.
Stjepan Felber | Ekovjesnik