Golema i još jedna glupa greška EU-a: Bernska konvencija izglasala slabiju zaštitu vukova
Upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može se provoditi na način da se vrši odstrel. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt „rasipanja“ čopora na šira područja, a time još veći pritisak na naše stočarstvo.
Jučer je na prijedlog Europske unije i bez čvrstog znanstvenog utemeljenja izglasano smanjenje zaštite vukova. Glasanjem za ovakav prijedlog, države članice EU-a ignorirale su preko 300 organizacija i stotine tisuća građana, a odluka bi mogla imati goleme i grozne posljedice, ne samo za vuka, već i za ekosustave i stanovništvo.
Stalni odbor Bernske konvencije izglasao je jučer smanjenje stupnja zaštite vuka, što su osudili stručnjaci za očuvanje prirode i organizacije za zaštitu okoliša. Ova odluka, potaknuta inicijativom Europske unije da oslabi zaštitu vuka, ozbiljna je greška i predstavlja potez lišen bilo kakvih čvrstih znanstvenih temelja.
„Izglasavanjem smanjenja zaštite vuka pod Bernskom konvencijom, države članice EU-a ignorirale su apele više od tri stotine organizacija civilnog društva, Inicijativu za očuvanje velikih zvijeri za Europu i stotine tisuća građana koji traže djela zasnovana na znanstvenim spoznajama za promicanje suživota s velikim zvijerima. Umjesto toga, podržale su politički motiviranu odluku koja je, čini se, motivirana osobnim razlozima nakon što je zbog vuka stradao poni u vlasništvu predsjednice Europske komisije Ursule von der Leyen 2022. godine“, navodi Udruga Biom.
Brojni primjeri u svijetu pokazuju da je oporavak populacija vuka doveo do poboljšanja uvjeta u prirodi
Europska unija već sada ima program odgovornog upravljanja populacijom vukova, što uključuje i odstrel ukoliko je nužno. No, u prosincu 2023. Europska komisija predložila je smanjenje zaštite vuka pod izlikom zaštite stoke od predatora i to nakon procesa savjetovanja za koji je organizacija ClientEarth utvrdila da je bio manjkav i sada je pod istragom pučkog pravobranitelja Europske unije.
Populacija vuka jedva se oporavila nakon što je izumrla u većini dijelova Europe i slabljenje njihove zaštite može ugroziti ovaj krhki oporavak. Umjesto smanjivanja napetosti, ova odluka mogla bi pojačati podjele i srozati povjerenje u napore učinkovitog upravljanja populacijom vuka.
U WWF-u također smatraju kako snižavanje statusa stroge zaštite neke vrste radi političke dobiti nekolicine, a protivno znanstvenim dokazima, dovodi u opasnost desetljeća napora za očuvanje vrsta. Europska komisija mogla bi predložiti promjenu vodeće Direktive o staništima, s mogućim negativnim posljedicama i na druge vrste. Uz to, WWF čvrsto preporučuje da Bernska konvencija prioritizira znanost prilikom donošenja odluka i osigura da se procesi vode dokazima. Zato Konvencija mora jačati svoje mehanizme za dobro upravljanje, posebno u pogledu ažuriranja popisa zaštićenih vrsta. Transparentan i znanstveno utemeljen pristup ključan je za održavanje vjerodostojnosti i učinkovitosti Konvencije, ali i za buduće jačanje zakona EU-a o očuvanju prirode.
Srozavanje zaštite vuka prijeti produbljivanjem društvenih podjela
„S obzirom da o prirodi ovisimo, suživot s prirodom jako je bitno tema. Ovim smo jasno pokazali koliko je ne razumijemo i zbog toga ćemo morati platiti cijenu. Degradacijom statusa vuka postaje upitna mogućnost isplate odšteta i davanja podrške našim OPG-ovima u traženju načina za suživot s prirodom. Smanjenje zaštite predstavlja izrazito veliki rizik za samu vrstu ali i 'nož u leđa' najosjetljivijima – malim i mladim poljoprivrednicima kojima financijska odšteta za štete od vuka i mogućnost korištenja alata za izbjegavanja konflikta znače jako puno“, naglasila je Ivana Selanec, izvršna direktorica Udruge BIOM.
„U Hrvatskoj nažalost imamo i primjer čaglja koji jasno pokazuje da se upravljanje vrstama koje žive u čoporu ne može provoditi na način da se vrši odstrel, kao što je to u slučaju, primjerice, kod solitarnih medvjeda ili lisica. Odstrel vukova uzrokuje kontraefekt 'rasipanja' čopora na šira područja i time potencijalno uzrokujemo još veći pritisak na naše stočarstvo i širenje na nova područja“, dodala je Selanec.
Na ovotjednom sastanku, osim Europske unije, smanjenje zaštite vukova podržale su Andora, Armenija, Gruzija, Island, Norveška, Sjeverna Makedonija, Moldavija, Lihtenštajn, Srbija, Švicarska i Ukrajina, dok su Monako, Crna Gora, Ujedinjeno Kraljevstvo, Bosna i Hercegovina i Albanija bile protiv smanjenja.