Na Agronomskom fakultetu održan stručni skup „Primjena agrosolara u poljoprivredi“
Studenti Agronomskog fakulteta pokazali veliko zanimanje za stjecanje znanja o primjeni agrosolara u poljoprivredi
U duhu jačanja suradnje s gospodarstvom, Agronomski fakultet Sveučilišta u Zagrebu organizirao je stručni skup naziva „Primjena agrosolara u poljoprivredi“ na kojem je multidisciplinarni tim predavača studentima predstavio najnovija saznanja o ovoj temi.
Prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, dekan Agronomskog fakulteta, uvodno je istaknuo otvorenost za suradnju s gospodarstvom i potrebu za stjecanjem novih znanja kojima će biti moguće odgovoriti na izazove s kojima se poljoprivreda danas suočava. Među najvećima je naveo utjecaj klimatskih promjena te nužnost povećanja učinkovitosti i konkurentnosti hrvatske poljoprivrede.
„Na to možemo odgovoriti isključivo znanjem, ali nije nam dostatno ono koje imamo iz područja poljoprivrede pa se stoga moramo umrežavati s drugim strukama. Znanja i tehnologije iz područja energetike i digitalizacije ćemo svakako morati sve više primjenjivati u poljoprivredi. Ona se, da bi danas bila uspješna, mora transformirati i okrenuti modernim, ambicioznim i dinamičnim stručnjacima i tehnologijama.“ – zaključio je prof. dr. sc. Aleksandar Mešić, istaknuvši da je ovo samo prvi u nizu planiranih edukacijskih skupova u suradnji s gospodarstvom.
Studenti su o potencijalima, razvoju i primjeni agrosolara slušali kroz prezentacije svojih profesora te stručnjaka iz tvrtke EnergoVizija, koja razvija projekte inovativnih tehnoloških rješenja temeljenih na obnovljivim izvorima energije i kružnom gospodarstvu. Predstavili su im najnovija saznanja o poljoprivrednim, tehnološkim i energetskim rješenjima za održiviju i učinkovitiju poljoprivredu.
Direktor tvrtke EnergoVizija, Mario Turković, studente je upoznao s europskim trendovima, smjernicama i najboljim praksama napominjući da u Europa broj agrosolara eksponencijalno raste.
„Razvoj agrosolarnih projekata, od manjih znanstveno-istraživačkih pa do velikih komercijalnih, pokazuje da je ovo tehnologija koja dobiva sve veću pozornost, a interes za nju raste kako u Europi, tako i u Hrvatskoj“, naglasio je Mario Turković.
Stručni tim EnergoVizije već se nekoliko godina bavi temom agrosolara, a kako je riječ o vodećim stručnjacima s velikim znanjem u ovom području, u posljednje vrijeme javlja im se sve više hrvatskih poljoprivrednika koji su zainteresirani za primjenu ovih tehnologija na svojim nasadima.
Izv. prof. dr. sc. Goran Fruk sa Zavoda za voćarstvo Agronomskog fakulteta, govorio je o agroekološkim uvjetima i njihovom utjecaju na kvalitetu ploda voćki. „Posljednjih godina prisutan je nedostatak vode tijekom vegetacije, a voda čini 80 do 90 posto mase ploda. Manje vode dovodi do manjeg ploda i manjeg uroda, a time i manje zarade te ekonomske održivosti poljoprivrednika“, naveo je izv. prof. dr. sc. Goran Fruk, dodajući da obilne oborine koje se sruče nakon sušnih razdoblja tlo ne može upiti što uzrokuje njegovu eroziju. Naveo je primjer nasada maline koje je posjetio u Nizozemskoj gdje agrosolari štite od tuče, mraza i zadržavaju potrebnu temperaturu te njihova primjena rezultira odličnim prinosom.
„Agrosolari bi mogli puno pomoći u suočavanju sa sve težim agroekološkim uvjetima, ali važno je istražiti kako utječu na različite vrste i sorte te prilagoditi tehnologiju njihovim potrebama. Važno je da se ne naruši poljoprivredna proizvodnja nego da se voćka zaštiti i iskoriste pozitivni utjecaji agrosolara. Tu je izuzetno važna suradnja energetičara i agronoma“, zaključio je Fruk.
Nastavno na to, agronom dr. sc. Mislav Kontek, voditelj razvoja tehnologija u EnergoViziji, prikazao je različite načine implementiranja agrosolara te primjere projekata koji se razvijaju u Hrvatskoj, s primjenom agrosolara na nasadima višnje i kivija. Projekcije na temelju preciznih izračuna i pomnog istraživanja mikroklimatskih uvjeta pokazuju znatno smanjenje štete od ekstremnih vremenskih utjecaja, pa čak i kvalitetniji plod i povećan prinos. „Agrosolari imaju funkciju agrotehničke mjere i kao takve ih treba planirati, razvijati i implementirati prilagođeno mikroklimatskim uvjetima te potrebama pojedinačnih vrsta i sorti“, istaknuo je dr. sc. Mislav Kontek.
>>> Pročitajte još >>> Predstavljena Studija o potencijalu uporabe SE u poljoprivredi i slatkovodnoj akvakulturi u Hrvatskoj
- Stručni skup bio je jedinstvena prilika za upoznavanje studenata Agronomskog fakulteta s recentnim informacijama koje se razmjenjuju na stručnim konferencijama, a mnogi od njih stručnjacima su postavili zanimljiva pitanja.
Prof. dr. sc. Marko Karoglan sa Zavoda za vinogradarstvo i vinarstvo Agronomskog fakulteta, prikazao je iskustva s juga Italije gdje agrosolari imaju pozitivan utjecaj na usporavanje dinamike dozrijevanja grožđa što je vidljivo na uzgoju sorti Traminan i Primitivo. Pozitivne primjere ima i sjever Italije gdje se uzgoj pod agrosolarima pokazao manje stresnim za sortu Corvina u odnosu na uzgoj bez njihove zaštite od prekomjernog sunčevog zračenja. Južna Francuska ima odlične rezultate sa sortama Piolenc i Tresserre koje su pod agrosolarima imale povoljniju temperaturu i značajno smanjenu evapotranspiraciju, 37 do 62 posto ovisno o godini. Uz to, nije bilo detektiranih opeklina od sunca, a zabilježen je urod veći za 10 do 45 posto, ovisno o godini.
„S agrosolarima grožđe bi dozrijevalo u prihvatljivijim kalendarskim rokovima, kemijski sastav bi mu bio uravnotežen, bilo bi manje opeklina na grožđu i lišću, a bila bi i manja potreba za navodnjavanjem jer bi vlaga u tlu bila sačuvana. Broj vinogradarskih površina u Hrvatskoj opada i možda bi upravo uz pomoć agrosolara mogli očuvati vinogradarsku proizvodnju“, zaključio je na kraju svoje prezentacije prof. dr. sc. Marko Karoglan.
Marina Prusina, inženjerka građevinarstva i direktorica Odjela za upravljanje projektima u EnergoViziji, dodatno je kroz primjer svog područja rada naglasila važnost međustrukovne suradnje. Pojašnjavajući zakonske okvire kroz konkretne korake na primjeru jednog projekta prikazala je kako izgleda procedura od početka razvoja agrosolara sve do njegove konačne realizacije. Navela je iskustva hrvatskih poljoprivrednika koji su u ovakve projekte krenuli samostalno, a nakon suočavanja s kompleksnim administrativnim zahtjevima ipak potražili pomoć stručnjaka.
„Za ovakve projekte su potrebna specifična znanja iz različitih područja i zato je važno o ovome govoriti, surađivati i educirati se“, poručila je Marina Prusina na kraju stručnog skupa „Primjena agrosolara u poljoprivredi“.
Bila je ovo jedinstvena prilika za upoznavanje studenata Agronomskog fakulteta s recentnim informacijama koje se razmjenjuju na stručnim konferencijama, a mnogi od njih stručnjacima su postavili zanimljiva pitanja. Primjerice, kako rascjepkanost poljoprivrednih zemljišta u Hrvatskoj utječe na primjenu agrosolara, na koji način agrosolari utječu na bioraznolikost, kako poljoprivrednom mehanizacijom prolaziti između solarnih panela, koliki je njihov vijek trajanja, kako se održavaju i čiste od peludi, kako se financiraju projekti agrosolara i kakav je povrat investicije. To su samo neka od pitanja studenata kojima su pokazali zainteresiranost za ovu temu o kojoj će se na Agronomskom fakultetu sigurno još govoriti.